NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Tatini mali

"Novinari uvek preteruju u svojim izveštajima, u Australiji dakako, i ja sam navikla na to. Ali, podržavam tatu u svemu što radi", kaže Jelena Dokić

      Jelena Dokić, mlada teniserka, odigrala je na prvom ovogodišnjem Gren-slem turniru u Australiji meč protiv Lindzi Devenport i izgubila. Jelena je igrala pod jugoslovenskom zastavom, a ne sa obeležjima Australije čiji pasoš poseduje od kraja 1995. Sedamnaestogodišnja Jelena je, kao i njena porodica, teško primila poraz. Drugog nosioca (favorita), robusnu Amerikanku Devenport, "napakovali" su joj, po mišljenju Dokića, organizatori turnira u Melburnu. Ubrzo je usledila nova reakcija "glave" porodice Dokić, oca Damira - posle svega, oni će se iseliti iz Australije! "Biće to drugi izbeglički pohod porodice Dokić u kratkom vremenu", zaključio je najstariji među njima, otac Damir. Pre tri meseca (17. novembra prošle godine - pr.a.) Jelena Dokić je, sa mamom LJiljanom, za samo tri dana, dobila jugoslovensko državljanstvo i pasoš. Svi jugoslovenski mediji su kratak boravak mlade teniserke u Beogradu propratili sa ushićenjem i u prepoznatljivoj intonaciji - "patriotizam bez granica".
       "U Jugoslaviji sam rođena, pripadam ovde i patriotizam je jedini razlog što sam se odlučila da uzmem jugoslovenski pasoš i državljanstvo i boravak u Beogradu", istakla je Jelena Dokić. Usput, lepuškasta Jelena se biranim rečima izvinila prisutnim posetiocima u Palati federacije zato što se lepo ne izražava na srpskom jeziku, jer je to na engleskom usavršila: "Teško je kada razmišljate na jednom jeziku i pokušavate da to prevedete na drugi, ponekad to uopšte ne znači isto."
      
       Emigranti
       Rat u bivšoj SFRJ, naterao je srpsku porodicu Dokić da 1991. krene na put bez povratka, iz rodnog Osijeka u obližnji Sombor. Potom su 1994, po sopstvenom kazivanju, otišli u emigraciju u Australiju, gde je porodica za nepune dve godine (propis države Australije) dobila potrebna dokumenta za nesmetani boravak i kuću u Verifildu, predgrađu Sidneja. Počelo je kao u bajci. Glavni "zlatoruni ovan" je bio, ipak, otac Damir. Pošto je, tvrdi, znao da će njegova mezimica postati tenisko čudo, shodno sopstvenim predviđanjima se i ponašao. Rekao je jednom prilikom: "Kada Selešovi mogu da naprave pravo bogatstvo, zašto i mi ne bismo to isto uradili." Tata je onda kupio teniski reket Jeleni...
       I u Australiji su bili zadivljeni talentom devojčice Jelene, jer odavno nisu imali naslednicu čuvene teniske šampionke Ivon Gulagon. Jelena je uzvratila manirom iskusne šampionke: "Veliku podršku i pomoć dobijam od Teniske federacije Australije i svesna sam da se moja karijera ne bi razvijala ovom brzinom da se nismo preselili u Sidnej!"
       Sa 14 godina Jelena Dokić je nastupala za reprezentaciju Australije u "Federejšn kupu", godinu dana kasnije (1998) postala je najbolja juniorka sveta. Usledio je, po mišljenju Engleza, jedini stvarni šampionat sveta, turnir u Vimbldonu i veliko četvrtfinale za tinejdžerku Jelenu, ali i prve agzibicije tate Damira. Na turniru u Birmingemu '99. Damir Dokić je izbačen iz gledališta jer je vikao: "Nacisti", navodno zbog bombardovanja Jugoslavije. Čak šest redara borilo se da ga udalji sa tribina. Prema pisanju londonskog "Dejli telegrafa" bio je u alkoholisanom stanju i posle izbacivanja ležao je na ulici ne želeći da se pomeri...
       "Novinari uvek preteruju u svojim izveštajima, u Australiji dakako, i ja sam navikla na to. Ali, podržavam tatu u svemu što radi. On je od prvog dana sa mnom i tako će biti i ubuduće", rekla je Jelena Dokić. Naravno, tata je pravio nove i nove egzibicije, a za svoje ispade optuživao je ljude u novoj domovini.
      
       Borg i Graf
       Kada je u 24. godini (1980) po peti put uzastopno postao šampion u Vimbldonu i pretekao Tonija Vajlidiga (šampion od 1910. do 1913), Bjern Borg je zaradio toliko novca da se s razlogom smatrao jednim od najbogatijih sportista na svetu. Za onoga koji nema ništa bila je to suma iz snova, ali ne i za tatu Borg. Mnogo je para, smatrao je otac Bjerna Borga, otišlo u ruke poreznika u Švedskoj, nadaleko poznatoj po visokim poreskim stopama. Odlučio je da se porodica preseli u Kneževinu Monako. Ali, Borgovi sav novac nisu čuvali u Monte Karlu! Negde 1989, Bjern Borg je objavio neverovatnu vest - da je njegova kompanija za proizvodnju odeće bankrotirala, a da je to sve posledica loših poslovnih ugovora. LJudi koji su ulagali novac u njegovu kompaniju mislili su drugačije.
       U to vreme, na primer, samo su skandinavske firme za proizvodnju donjeg rublja zaradile sedam miliona dolara. Kreditori su to "provalili" kao i da se veći deo novca nalazi na Holandskim Antilima, usput su uspeli da od državnih organa Švedske oduzmu pasoš čuvenom teniseru. Pronađeno je, takođe, da se jedan deo novca nalazio na bankovnim računima tate i mame Borg koji su bili članovi upravnog odbora firme. Tata Borg je, u šaljivom tonu, prokomentarisao zlu sudbinu: "Jedna je stvar zaraditi veliki novac, a druga deliti ga sa drugima."
       Peter, otac Štefi Graf, dugogodišnje carice "belog sporta", 1997. je osuđen u Manhajmu na tri godine i devet meseci zatvora, jer nije platio porez državi Nemačkoj u iznosu od 42 miliona maraka. Tata Peter, koji je vodio poslovne knjige svoje kćerke Štefi, "zaigrao" se i prevideo 19 miliona duga na ime poreskih obaveza. Štefi je, pre konačne odluke suda, pokušala da uplati poreskim organima određeni novac, ali je tata ipak stigao u apsanu. Kćerka je, valjda zbog bruke, nedavno postala Amerikanka!
       Poletarac među teniskim vukovima, Jelena Dokić zasad nema takvih problema. U prošloj godini je od turnirskih nagrada zaradila oko 430 hiljada dolara. Ugovori sa sponzorima opreme "Fila" i "Hed" su poslovna tajna, ali je menadžer firme "Oktogon" nedavno potvrdio da Jelena Dokić ima peti ugovor po visini dolarskih iznosa u svetu.
       Odavno više nema velikih šampiona bez velikog bankarskog konta, ali ni tenisera bez preduzimljivih roditelja i dva pasoša.
      
       ALEKSANDAR MIHAJLOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu