NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Dinastičko pomirenje

Potomci bivših pristalica i današnji sledbenici Obrenovića osnivaju Krunski savet dinastije koja je pre nepun vek definitivno otišla u istoriju

      Od majskog prevrata 1903. nema više muških potomaka Obrenovića, tada je i formalno nestala ova dinastija, ali je danas, opet, u osnivanju Krunski savet dinastije Obrenović!
       U ulozi osnivača pojavljuje se grupa potomaka ljudi nekada bliskih dvoru i današnjih poštovalaca dinastije Obrenović. Najaktivniji među njima i, verovatno, kao budući predsednik Krunskog saveta pojavljuje se dr Stojan Adašević, poznati ginekolog akušer u penziji, koji, kako kaže, ispunjava amanet svog dede, imenjaka i prezimenjaka, o osvetljavanju pravog lika poslednjeg kraljevskog para ove dinastije, kralja Aleksandra i kraljice Drage.
       - Naš cilj nije vlast, nego istina o Obrenovićima. A glavni cilj je srpsko-srpsko pomirenje. Tog pomirenja nema dok se ne pomire Karađorđevići i Obrenovići, čiji je sukob započeo u Radovanjskom lugu - ističe Adašević.
      
       Sporna kraljeva muškost
       Odmah po ubistvu kralja Aleksandra i kraljice Drage, objašnjava Adašević, čaršija je nastojala da što više oblati prethodne vladare, da bi zadobila milost kod novih. Pisani su članci i knjige u kojima se iznosilo dosta neistina.
       Doktor Adašević posebne simpatije ima, izgleda, prema kraljici Dragoj, pa kao primer jedne od tih neistina podseća na priče o njenoj nesposobnosti da bude majka:
       - Iz priče mojih starih odavno pokojnih šefova dr Đorđa Gikića i primarijusa dr Radivoja Ignjatovića saznao sam da im je njihov nekadašnji šef i učitelj dr Bogdanović poverljivo pričao da je obdukcioni protokol kralja Aleksandra i kraljice Drage falsifikat. Primera radi, navedeno je da je kod kralja Aleksandra lobanja debela 11 milimetara, što imaju izuzetno blesavi ljudi. Ko iole poznaje medicinu zna da takav izveštaj ne može potpisati nijedan lekar.
       Zatim nastavlja:
       - Pravi nalaz bio je da je kraljica Draga bila sposobna da bude majka, da je imala ovulacije. Ali, njen muž, kralj Aleksandar bio je sterilan. U svoje vreme preboleo je gonoreju, koju dvorski lekar Đoka Jovanović nije mogao da dijagnostifikuje. Kao vrlo mladom čoveku podvedena mu je neka problematična bečka dama koja je bila zaražena! Mladi kralj od sramote dugo je krio svoju bolest, dok se ona nije iskomplikovala. Posle lečenja ostao je sterilan.
       Ginekolog Adašević navodi da je isti slučaj bio i sa inženjerom Mašin, prvim Draginim mužem. Kao izuzetno moralna osoba, kaže, Draga se nije upuštala ni u kakve intimne veze, sem sa svoja dva supruga, nažalost oba sterilna. Kako u to doba još nije bio poznat pojam muškog steriliteta, čaršija je svu krivicu svalila na nju.
       Tela ubijenog kraljevskog para Obrenović položena su u kripti stare crkve Sv. Marka na Tašmajdanu. Za vreme austrougarske okupacije u Prvom svetskom ratu na spoljnoj desnoj strani crkve postavljena je spomen-tabla na kojoj je pisalo: "Ovde počivaju u miru Božjem njegovo veličanstvo kralj Srbije Aleksandar Obrenović i njeno veličanstvo kraljica Draga Obrenović, poginuše od zlikovačke ruke 29. maja 1903. god. Večan im pokoj!"
       Ne zna se tačno ko je ovaj spomenik podigao. Po jednima to su učinili Austrijanci, po drugima poštovaoci kraljevskog para, koji su ostali u Beogradu za vreme okupacije.
       Kada je u aprilu 1941. bombardovan Beograd, izgorela je stara crkva Sv. Marka, s njom je uništen i pomenuti spomenik, ostala je samo kripta sa nedirnutim grobovima. Tela poslednjeg kraljevskog para Obrenovića, sa još nekoliko tela, danas su u zajedničkoj grobnici kripte nove crkve Sv. Marka.
       Krunski savet dinastije Obrenović u osnivanju sada se zalaže da se obnovi porušeni spomenik i da se kraljevski par dostojno (i zasebno) sahrani. Takođe, zalaže se da se postavi zajednička bista Karađorđa i Miloša, nastala po želji poslednjih Obrenovića a koja se sada nalazi u Patrijaršiji.
      
       Prvi koraci pomirenja
       Osnivači Krunskog saveta Obrenovića sa zadovoljstvom ističu da su već učinjeni značajni koraci, otkad su oni krenuli u akciju, u pravcu pomirenja Karađorđevića i Obrenovića. Podsećaju da su predsednik Krunskog saveta dinastije Karađorđevića gospodin Dragomir Acović i član Saveta gospodin Kavran prisustvovali prošlogodišnjem pomenu, na dan ubistva, poslednjem kraljevskom paru Obrenovića. Pristalice Obrenovića uzvratile su polaganjem venca na grob mučki ubijenog kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju. Nedavno je i princ Aleksandar, sin kneza Pavla, sišao u kriptu crkve Sv. Marka i poklonio se senima kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage.
       - Pošto više nema Obrenovića, ja kao monarhista prihvatam dinastiju Karađorđevića kao svoje legalne sizerene - zaključuje Adašević.
       Među osnivačima Krunskog saveta Obrenovića je i diplomirani inženjer elektrotehnike Negoslav Đaja, praunuk čuvenog Jovana Đaje, koji je iz Dubrovnika došao u Srbiju u drugoj polovini XIX veka, kao i veliki broj drugih učenih ljudi, sa ciljem da pomogne ostvarenje sna o ujedinjenju južnih Slovena. Jovan Đaja bio je jedan od osnivača Radikalne stranke sa Nikolom Pašićem, zatim ministar unutrašnjih dela u vladi Milana Obrenovića, potom poslanik (ambasador) u više zemalja, a kasnije novinar. Iz ove porodice je i čuveni jugoslovenski i francuski fiziolog akademik Ivan Đaja. Obojica su bili istaknuti masoni.
       - Osnivanje Krunskog saveta imalo bi za cilj ukazivanje na značaj i ulogu dinastije Obrenovića u novijoj istoriji srpskog naroda i srpske države, s obzirom da taj značaj i ta uloga nisu dovoljno poznati, čak su i zamagljeni - ukazuje Negoslav Đaja. - Takođe, trebalo bi uporediti dinastije Obrenovića i Karađorđevića, ravnopravno i objektivno ih predstaviti javnosti. Rezultat toga bio bi da se narod objektivno informiše o značaju dinastije Obrenović i da na osnovu tih saznanja i iskustava sa sadašnjim društvenim uređenjem i nagoveštajima rukovodstva o eventualnim promenama, republike u kraljevinu, donese objektivan sud o budućem državnom uređenju zemlje.
      
       JOVAN JANJIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu