NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Vernost Americi

Kakva je svrha postojanja evropskih trupa, ako na kontinentu već postoji NATO?

      Tesne veze sa SAD" i "prestiž u Evropi" pomoći će Britaniji da odigra "važnu ulogu između prijatelja" sa jedne i druge strane Atlantika - poručio je, govoreći u ime Engleske, Robin Kuk ulazeći pre deset dana u svoj avion za Vašington, gde će kao prvi evropski političar oslušnuti srce nove američke administracije. Sudeći po prvim reagovanjima pojedinih prvaka i kongresmena, vlada republikanaca deluje oneraspoloženo - ukoliko je prerano da se kaže da sumnja, ako ne u namere, onda u svrsishodnost "odbrambene politike" evropskih saveznika u NATO-u.
       Preobražaj mogućnog nesporazuma u raskol mogao bi (na proleće) potopiti na izborima laburiste. Dezavuisao bi Blerovu politiku "američkog mosta prema Evropi". Zahtevao bi da Britanija izabere prijatelja. Reč je o evropskim trupama. Uz američku "odbranu od raketa", ta tema osvaja novinske stranice.
       Kakva je svrha postojanja evropskih trupa, ako na kontinentu već postoji NATO?
       - Zar se "dupliranjem" jedinica i funkcija neće, vremenom, ugroziti opstanak Severoatlantskog saveza? U SAD stiču utisak da u Evropi slabi osećaj savezničke lojalnosti. U debati o "odbrani od raketa", Vašington pronalazi manje istomišljenika nego Moskva. Poveže li se prvo s drugim, mogućno je nagađati o, do juče naslućenoj nestabilnosti, ili o dve celine nekad homogenog NATO-a.
      
       Simboličan gest
       Administracija DŽordža Buša Mlađeg još nema konačan sud, ni "američki stav" o ovim pitanjima. Buš je sebi "rezervisao" vreme "proučavanja štiva". Američki komentatori kažu da će predsednik paziti da "ne bude rob" rečitih tumačenja svojih kompetentnih, u ponečemu i nesložnih saradnika - i poželeće da najpre čuje argumente svojih evropskih saveznika. Festival Bušovih "samita sa saveznicima" počinje 23. februara - kada će u Belu kuću, kao prvi među prvima kročiti premijer Britanije Toni Bler. Kukova poseta sledila je u funkciji političke pripreme tog dolaska.
       Susret novog predsednika SAD s predsednikom vlade NJenog veličanstva, pre bilo kojeg drugog kontakta novog šefa Amerike s bilo kojim od drugih lidera Evrope, deo je ustaljene anglo-američke tradicije.
      
       Predaja suvereniteta
       Posle rata, nuklearni kišobran Amerike zaštitio je Zapadnu Evropu od komunističke opasnosti sa Istoka - u vreme najvećeg vojnog uspona "imperije zla", snabdevene atomskim zubima. Ekonomska moć SAD skršila je, posle toga, Sovjetski Savez i predočila komunističkoj Rusiji da nije u stanju da plati dalje troškove u trci sve modernijeg naoružavanja. U britanskoj privrženosti "rođacima preko Atlantika" skriven je osećaj nacionalne bezbednosti. Sve čvršće mesto i veze Britanije unutar Evropske unije takođe su izraz njenih interesa. Govoreći o integraciji čiji su neodvojivi deo, Britanci ponekad liče na gosta koga, vukući za rukav, na silu uvlače u kuću. Ne žure s potpisivanjem, a trostruko odmeravaju.
       Evro je stvarnost. Međutim, u Britaniji i danas raspravljaju o tome isplati li im se da svoju funtu utope u evropsku jedinstvenu valutu? Šta će time dobiti, a koliko će takav korak koštati socijalno?
       Oslušnemo li laburiste i konzervativce u Parlamentu - ni jedni ni drugi ne žure da, vičući "hooruk", preskoče Kanal. Sve vreme su jednom nogom na svom Ostrvu, kao da nisu baš sasvim uvereni u ono što govore i sami - da ujedinjena Evropa ima budućnost. Opiru se "predaji nacionalnog suvereniteta Britanije". Prigovaraju stvaranju tobožnje naddržave. Tako im je lakše - nije im politički uputno da kažu da, u stvari, strahuju od novog uspona obnovljene Nemačke! Ili, takođe - od Rusije.
       Za Britaniju, ona je i dalje "potencijalno opasna, makar i demokratska" - zbog preživelog imperijalnog mentaliteta i zato što je ogromna.
       "Kolin Pauel želi Britaniju koja u Evropi ima uticaj, i u stanju je da to (tamo) izdejstvuje", tumačio je Robin Kuk svoje američke razgovore. Tvrdio je da se od njega neće tražiti da "bira između Sjedinjenih Država i Evrope". "Što smo jači u Evropi, utoliko će naš uticaj u njoj biti veći - i utoliko će nas više uvažavati u Vašingtonu", rekao je. Tačno, međutim, kao platforma je ograničenog trajanja. Važiće dok traje političko razumevanje između Evropljana i Amerike.
      
       PETAR POPOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu