NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Konji napred, ostali stoj!

"Mi smo prevashodno orijentisani na beogradski Hipodrom i ukoliko iz nekih razloga izostanu trke kod Careve ćuprije, ne preostaje nam ništa drugo nego - konje u kamion i na drugu stranu. Ni Mađarska nije daleko", kaže Sava Ćirković upravnik ergele "Bečej"

      Vlasnik trkačkih konja između dva velika svetska rata i poznati beogradski industrijalac Đorđe Vajfert svojevremeno je govorio: "Konji su pametne životinje dok ih ljudi ne iskvare." Možda u ovoj rečenici čuvenog magnata piva ima i neka reč istine, jer za sve što se poslednjih desetak i više godina događalo na Hipodromu kod Careve ćuprije, najstarijem sportskom objektu u Beogradu (izgrađen 1914), isključivi krivac jeste nepredvidljiva ljudska ćud...
       Zamišljen da bude veliki trkački centar, Hipodrom kod Careve ćuprije izrodio se u nešto drugo. Ta ružna slika traje godinama. Većina štala, blago rečeno, liči na svinjac, potencijalno leglo raznih zaraza. Beogradski Hipodrom je ogromna gradska površina sa svim prirodnim lepotama u samom centru grada, na obodu Košutnjaka, ograničen Topčiderskom rekom. Sve je to odavno trebalo da se pretvori u jednu veliku baštu i prelepi sportski centar i za ljude i za trkačke konje. Ali, kako danas stvari stoje, teško da će se u skoroj budućnosti nešto bitnije promeniti na Hipodromu kod Careve ćuprije.
      
       Igrala se deca
       Hipodrom "Beograd" je u ogromnim dugovima i oni trenutno iznose 14 miliona i tri stotine hiljada dinara. "Nasleđeni dugovi su od neplaćenih poreza po raznim osnovama, zatim dugovanja za nagrade pobednicima trka iz nekoliko prethodnih sezona kao i neplaćene usluge trećim licima. Uz sve pomenuto, nasleđeni su neraščišćeni imovinsko-pravni odnosi", za NIN kaže Goran Pavlović, v.d. direktora, ranije šef marketinga.
       Jedini objekat na Hipodromu uknjižen u zemljišne knjige su drvene tribine koje od 1999. faktički više ne postoje. Tribine su nestale u požaru, kako je objasnio za NIN nedavno smenjeni višegodišnji direktor Hipodroma Dragoslav Ražnatović običnom nepažnjom: "Neka deca su se malo zaigrala i zapalila tribine."
       Ostali objekti, pre svih, tri velika restorana kao i upravna zgrada sa parkingom godinama su se širili bez građevinske dozvole i bez arhitektonskog rešenja. Kažu dobro upućeni na Hipodromu, dozvolu da se šire, vlasnici restorana dobijali su posle razgovora u "četiri oka" sa direktorom Ražnatovićem.
       Kako sanirati tolike dugove do početka nove trkačke sezone (1. aprila) v.d. direktoru Hipodroma "Beograd" Goran Pavlović sležući ramena objašnjava: "Sada je to nemoguće, ali pregovarao sam sa bankama oko kredita, to je zasada jedino moguće rešenje. Prvo da vratimo dugove vlasnicima konja, jer to je jedini način da dođu na Hipodrom i takmiče se, zatim da eventualno dobijenim kreditom saniramo dotrajale objekte kojih nije malo i dovedemo ih na regularan nivo za takmičenje. U stvari, želeli smo da tako dočekamo budućeg partnera, domaćeg ili stranog, svejedno. Program koji smo sačinili, podrazumevao je širenje kladionice koja je najjača potpora svakog hipodroma u svetu, zatim da izgradimo veći broj štala a isto tako to je podrazumevalo i izgradnju nove glavne tribine, nalik na staru"...
      
       Naši Kiprani
       Hipodrom "Beograd" je u međuvremenu odustao od kredita, ili se nije našla banka sa tolikim rizikom. Tračak nade bila je ponuda izvesne kiparske firme - "Palsi". Pregovori su dugo trajali, uglavnom po onoj našoj narodnoj - "velika kuća, a krov u podrumu". Govorilo se o gotovo neverovatnih trideset miliona dolara ulaganja u Hipodrom kod Careve ćuprije. "Za početak firma 'Palsi' se prihvatila obaveze da isplati naša dugovanja i da obezbedi nagradni fond za predstojeću sezonu. Kasnije, prilikom podele profita, Hipodrom 'Beograd' bi vratio taj iznos. Novo mešovito jugoslovensko-kiparsko preduzeće steklo bi pravo samo da organizuje konjske trke i klađenje", kaže v.d. direktora Pavlović.
       Oni koji su naslutili "ozbiljnost" u ovom poslu, skloni su da tvrde kako je pomenuta firma "Palsi" sa Kipra želela da izvrši "juriš" na zemljište Hipodroma, veličine više od trideset hektara. Pronela se i vest da su vlasnici, Kiprani-Janos Atiniti i Mario Fatanu, u stvari naši ljudi koji žive na poznatom ostrvu. Kada je trebalo da dođu na razgovor u Skupštini grada, koja je nominalno vlasnik objekta, predstavnici firme "Palsi" se jednostavno nisu pojavili. Goran Pavlović, v.d. direktora, odbija svaku mogućnost da je to bio posao bez krčmara, a i da je razgovor vođen oko kupovine zemljišta na Hipodromu. Osim preduzeća Hipodrom "Beograd", kako kaže v.d. direktora, još postoji i mešovito preduzeće "BRC" koje organizuje trke i klađenja (Građevinsko preduzeće "Trudbenik" sa dvanaest odsto, inostrana firma "Menaž invenstment" sa 52,8 i "Hipodrom Beograd" sa 35,2 odsto kapitala). U međuvremenu se pojavio Jezdimir Vasiljević koji je odmah posle dolaska uhapšen na aerodromu, a koji je navodno 1994. od francuske firme "Menaž invenstment" kupio akcije na Hipodromu.
       Bilo kako bilo, "Gazda Jezda" se često u hipodromskim krugovima hvalio da je vlasnik svih objekata. Nikada nije utvrđeno da li je i pod kojim uslovima obavljena takva kupoprodaja, ali se i govorilo o iznosu od miliona dolara. Odlukom Upravnog odbora 1994, sve aktivnosti "BRC" bile su zamrznute zbog pokretanja stečajnog postupka u "Jugoskandiku".
       Bivše štediše "Jugoskandika" brzo su poverovale da možda mogu da postanu i akcionari Hipodroma kod Careve ćuprije. Mnogi od njih su obilazili prostorije na Hipodromu verujući da su konačno pronašli rešenje za svoje uloge u čuvenoj banci. Iz tog perioda, međutim, postoji odluka IO grada Beograda da se organizacija trka i klađenja poveri, odnosno, da se to pravo vrati Hipodromu "Beograd". Tako je nepobitno utvrđeno da Jezdimir Vasiljević nije nikakav vlasnik Hipodroma kod Careve ćuprije, osim nekoliko kompjutera na terminalima kladionice, i nešto sitnog inventara.
       Kakva će dalje biti sudbina Hipodroma, v.d. direktora Goran Pavlović kaže: "Teško da u ovoj zemlji postoje stručnjaci koji dobro znaju kako se šire konjički sport i klađenja. Zato je realno da oni budu iz inostranstva. U protivnom, realna je opasnost da dođe do stečajnog postupka na Hipodromu. Tada bismo izgubili i pravnu osnovu da organizujemo trke."
       Novi mogući investitor u Hipodrom kod Careve ćuprije pronađen je u liku Save Antonijevića, vlasnika firme "Tredeks auto E. Piksner" iz Beograda. "Gospoda su izrazila želju da sagrade prelepe tribine, štale, apartmane za džokeje, prateće objekte, kockarnicu... Ali, na moje pitanje koliko žele da ulože novac u taj posao, nisu imali odgovor", kaže za NIN LJubomir Anđelković, potpredsednik IO Skupštine grada, zadužen za urbanizam i gradsko zemljište. Potpredsedniku Anđelkoviću smo predočili da su raniji "investitori" iz firme "Palsi" nudili trideset miliona dolara. "To nije naivna suma, ali ja prvi put za tako nešto čujem. Kada se ulazi u posao sa tako velikim sredstvima, neophodan je program garancija i obezbeđenje imovinsko-pravnog statusa. Posle razgovora tražio sam od Hipodroma dokumentaciju, ali je oni nikada nisu dostavili."
      
       Put u Mađarsku
       Vlasnici rasnih grla, međutim, ne veruju u priče koje dopiru do njih. Sve dosadašnje izjave ljudi koji su vodili ili vode Hipodrom kao i onih koje stižu iz Gradske skupštine, karakterišu jednostavno kao borbu za vlasništvo nad zemljom kod Careve ćuprije. Pogotovu, ogorčeni su na priču da sadašnji Hipodrom treba izmestiti negde kraj autoputa. Kažu da je to osmislio upravo LJubomir Anđelković, potpredsednik IO Skupštine grada, zadužen za urbanizam i gradsko zemljište.
       "Mi smo prevashodno orijentisani na beogradski Hipodrom i ukoliko iz nekih razloga izostanu trke kod Careve ćuprije, ne preostaje nam ništa drugo nego - konje u kamion i na drugu stranu. Ni Mađarska nije daleko", kaže za NIN Sava Ćirković, upravnik ergele "Bečej". Direktor nekada nadaleko čuvene "Zobnatice" Miša Mudrinić nije preveliki optimista kada je u pitanju dalja sudbina beogradskog Hipodroma: "Ništa se tu nije promenilo, tapka se u mestu... Pokazaćemo dobru volju i startovati u Beogradu." Iz ergele Vojne ustanove "Karađorđevo" poručuju da je nadležni sud već doneo presudu u njihovu korist po tužbi protiv Hipodroma, ali da su odlagali naplatu duga, shvatajući teškoće. Nedavno je došlo i do štrajka zaposlenih u ovoj ergeli, pa je rukovodstvo blokiralo račun Hipodroma. Ivica i Branislav Mukić, šampionski tandem u kasačkom sportu, po sopstvenom priznanju najradije sa svojim konjima učestvuju u trkama na beogradskom Hipodromu. "Razmišljam da li više da treniram konje, ali nemam kud. Kada se sve realno sagleda, ništa nije dobro. U Udruženju za kasački sport vladaju prljavi odnosi, na beogradskom trkalištu ne samo da se ne isplaćuju nagrade, već niko ne odgovara za to. Po svemu sudeći, i ove godine će biti trka 'na kredit'", zaključio je Ivica Mukić.
       Vlasnici plemenitih životinja uobičavaju da kažu kako vremenom počinju da liče na svoje ljubimce. Onda, konji napred, ostali stoj!
      
       ALEKSANDAR MIHAJLOVIĆ
      
       ZORAN LAZIĆ
      
Ko je

Hipodrom kod Careve ćuprije je nastao odlukom ministra narodne privrede Jaše Prodanovića, koji je početkom prošlog veka Dunavskom kolu jahača "Knez Mihailo" dodelio ovo zemljište gde je 1914. nikao objekat za organizaciju konjskih trka. Hipodromom je rukovodilo "Kolo", organizacija koja je u svojim redovima imala ugledne članove, poput osnivača i direktora "Politike" Darka Ribnikara, industrijalaca Vlade Ilića, Franje Bajlonija, veleposednika braće Đorđa i Gedeona Dunđerski, ministra inostranih poslova Bogoljuba Jevtića, generalnog direktora Narodne banke dr Dragoljuba Novakovića, profesora Univerziteta dr Koste Todorovića i Leona Koena. "Kolo" je u to vreme, zbog postignutih rezultata, unapređenje konjičkog sporta i stručne organizacije trka u prestonici, bilo priznato od engleskog kraljevskog "DŽokej kluba" i tako zauzelo odgovarajuće mesto među vodećim organizacijama konjičkog sporta u Evropi.
       Premijerni trkački dan na Hipodromu u Beogradu održan je na Ivandan 1914. Nažalost, bio je i poslednji te godine. Početak Prvog svetskog rata prekinuo je sve aktivnosti, ali već 1921. Dunavsko kolo jahača "Knez Mihailo" nastavilo je da organizuje trke. Trke su održavane i tokom ratnih dana Drugog svetskog rata, osim kada su saveznici bombardovali Beograd. Nova vlast je 1948. donela odluku i Hipodrom u Beogradu postao je državno preduzeće. Dunavsko kolo jahača je prestalo da radi. Po svemu sudeći, tada su počeli crni dani za objekat kod Careve ćuprije. "Oslobodioci" su na konjički sport gledali kao na nešto što je oličenje buržuja. Svi predratni vlasnici i istaknuti članovi "Kola" proglašeni su saradnicima okupatora i konfiskovana im je imovina. Formirane su državne ergele za potrebe JNA, a veliki broj konja je prebačen u slovenačku ergelu "Turnišče".
       Hipodrom se ubrzo našao na ivici ambisa, pogotovu šezdesetih, u vreme mehanizacije poljoprivrede. Većina ergela je ugašena, a fond konja uništen. Tokom niza decenija beogradski Hipodrom je menjao titulara. Pošto je neko vreme bio državna ustanova, bio je u nadležnosti opštine Čukarica na čijoj teritoriji se nalazi, zatim brigu o njemu vodili su Konjički savez Srbije i SIZ fizičke kulture. Godinama su konjički sport i Hipodrom bili na repu sportskih dešavanja u Beogradu. Snažan preokret usledio je krajem osamdesetih kada se na Carevoj ćupriji pojavio "Iranac" iz Pariza, Farzin Mošref. Tada je formirano mešovito preduzeće "BRC" (Beogradski trkački klub). Procvat je trajao do 1994. kada se Mošref iznenada povukao iz posla. Onda se pojavio Jezdimir Vasiljević, vlasnik "Jugoskandika", i navodno od Francuza otkupio deo akcija "BRC". Odlaskom Farzina Mošrefa, nastao je novi sunovrat Hipodroma, za šta je rukovodstvo i našlo opravdanje iako su trke i dalje bile na programu.
       U oktobarskim događajima, posle dve decenije, smenjen je direktor Dragoslav Ražnatović. Na Hipodrom kod Careve ćuprije stigla je ekipa ljudi u autobusu i sa dobrim obezbeđenjem pokušala da "okupira" upravnu zgradu. Kasnije je sve poznato, uvedeno je v.d. stanje sa novim direktorom Goranom Pavlovićem. Zvanično, vlasnik zemljišta na Hipodromu je Skupština grada koja se, po poznatom receptu iz prošlosti, zvanično vodi kao osnivač...


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu