Došli bi, isto kao što su došli u Centar službe bezbijednosti u Banjaluku, pokupili građu i odnijeli. Možda vi imate snage da se suprotstavite ali ja vam tvrdim da se dosad nismo suprotstavljali

      Kad sam došao na mjesto predsjednika vlade često je bilo pominjano pitanje građe iz Jasenovca u zvaničnim susretima koje sam imao sa predstavnicima Republike Hrvatske. Predstavnici Ministarskog savjeta BiH, prije svih ministar inostranih poslova Jadranko Prlić, pominjali su da to pitanje treba da bude riješeno između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ja sam smatrao da mi u Republici Srpskoj treba da odlučujemo o sudbini i prezentaciji te građe koja je bitna za istoriju naroda Srba.
      
       Koji su bili njihovi argumenti za eventualno vraćanje građe?
       - Hrvati su iznosili zahtjeve vezane za formalnu činjenicu da je dio Jasenovca na teritoriji Republike Hrvatske i bez obzira što ta građa treba da bude dokaz zločina nad Srbima i ovim drugim ljudima. Oni su mene uvjeravali da žele da obnove kompleks Jasenovca.
      
       A vaši motivi?
       - Moj motiv je bio da ova građa dobije internacionalnu pažnju, zato smatram da je ovo dobro urađen posao sa stanovišta dugoročnog rješenja. U nekoliko navrata boravio sam u Vašingtonu i upoznao se sa radom Muzeja holokausta. Impresioniran sam onim što sam vidio.
       Smatrao sam, pošto je Muzej holokausta vladina organizacija, znači pod diretnom kontrolom američke vlade, da će se na taj način izvršiti pritisak i na Hrvatsku da na adekvatan način rekonstruiše kompletan prostor Jasenovca. Znam da je bilo određenih prigovora na samu proceduru ali mislim da je napravljena bespotrebna politička prašina.
      
       Da li predstavnici međunarodnih institucija smatraju da građu treba eventualno vratiti u Hrvatsku?
       - U nekoliko navrata je to pominjano i u razgovorima sa zvaničnim predstavnicima Ujedinjenih nacija i sa zvaničnim predstavnicima OHR-a. Svjestan sam pritiska od strane Hrvatske prema tim međunarodnim organizacijama, pogotovu kada je došlo do transfera vlasti i novih struktura vlasti u Hrvatskoj. Smatrao sam da nama ističe vrijeme za dobro rješenje tog pitanja.
      
       Na čiju je inicijativu zaključen konkretan sporazum?
       - Imao sam stalne kontakte sa američkim ambasadorom i ljudima koji su u završnoj fazi preuzeli svu tu aktivnost. Normalno da sve ono što je dogovoreno nije i napisano. Tražio sam njihovo džentlmensko obećanje da će to tako biti. Potpuno sam uvjeren da će Muzej holokausta potvrditi ovo što sam ja rekao: da će ta građa biti sačuvana, da će biti izložena, da će biti sa posebnom pažnjom čuvana, da će kopije biti urađene i dostavljene nama i Hrvatskoj.
      
       Ako sam dobro razumeo, vi ste prvo imali razgovore sa ambasadom?
       - Da. I to su bili uvijek razgovori ne na moju inicijativu nego na traženje tih ljudi iz muzeja.
      
       Da li su vam ambasador i predstavnici muzeja rekli da će građa definitivno ostati u Vašingtonu, da je to samo transfer?
       - Razgovor je, dakle, išao tako da se to stavi na raspolaganje Muzeju holokausta, sa osnovnim ciljem da se taj problem internacionalizuje i - pošto je to bio širi kompleks pitanja - moj prvi zahtjev je bio da se Jasenovac eksteritorijalizuje, a ako to nije moguće da se onda pod organizacijom svjetskog karaktera čuva kao posebno spomen- područje. To je bio, dakle, dio nekog našeg džentlmenskog dogovora za koji znam da ga se Amerikanci drže. I mislim da će tako i biti.
      
       Da li ste znali za sporazume muzeja u Vašingtonu i vlade Republike Hrvatske?
       - Nikada nisam čuo za prethodni sporazum muzeja i vlade Republike Hrvatske, ali to i nije bio ograničavajući faktor.
      
       Da li vam je bila obećana materijalna ili bilo kakva druga nadoknada?
       - Nemoguće je više izdržati taj javni linč - ko god nešto radi uvijek je na nekim spekulacijama. To nije istina. Ako ima zdrave pameti u svemu, RS je trebalo da plati da se na ovakav način prezentira građa a ne da prima novac.
      
       Nakon svega, smatrate li da je RS naneta šteta?
       - Šteta nije nanesena. Moj dodatni motiv je da to može bitno uticati i na spoznaju o onom što se desilo u periodu 1991-1995. godine. I pored želje da se dokaže zloupotreba, moram reći da se moralno osjećam veoma čist u ovom poslu.
      
       S obzirom na to da je sporazum potpisan neposredno pred izbore, koliko je to moglo vama da posluži u završnici kampanje?
       - Ja sada tumačim njih (Amerikance). NJihov je motiv bio ili da to dobiju na ovaj način ili da to prije izbora pokupe i odvezu. Da ja to nisam potpisao i da se desilo ovo što se desilo na izborima, mi bismo sada imali građu u Hrvatskoj bez mogućnosti da utičemo na bilo šta. Došli bi, isto kao što su došli u Centar službe bezbijednosti u Banjaluku, pokupili građu i odnijeli. Možda vi imate snage da se suprotstavite ali ja vam tvrdim da se dosad nismo suprotstavljali.
      
       Zašto građa nije bila kopirana kada je vlada već odobrila sredstva?
       - Sredstva vjerovatno nisu bila dovoljna.
      
       (Izvodi iz saslušanja pred Anketnom komisijom Narodne skupštine RS)