NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Desnica na ulici, levica na vlasti

Sadržaj glasačkih kutija na lokalnim biralištima pokazao je da u zemlji više ne postoji građanski, politički centar i da bivši vladari Hrvatske u velikom stilu vraćaju poverenje glasača

      Statističari tvrde da je prosečan Hrvat tek stigao sa sela, sklon je debljanju, puši i ne bavi se nikakvim sportom. Ima četrdesetak godina, jedva da je završio srednju školu, a potomstvo stvara isključivo u braku. Političari bi rekli, bolje ne može da bude, pošto je ovakav profil stanovnika idealna podloga svake vladajuće nomenklature. Aparat koji sada vlada Hrvatskom ovde nije nikakav izuzetak. Domaća vlast je zato još jednom posegnula u džep tek popisanih građana i za 50 miliona kuna ili nešto manje od 13 miliona maraka organizovala nove izbore u zemlji. Hrvati su ovaj put glasali za lokalnu vlast, u županijama, opštinama i gradovima. Mada se na biralištima pojavilo jedva četrdesetak odsto ljudi, iz glasačkih kutija stigla je dramatična opomena. Hrvatska demokratska zajednica pokojnog predsednika Franje Tuđmana pobedila je u 14 od ukupno 21 županije, a desničarske stranke nacionalnog predznaka doslovno su premrežile svaki deo Hrvatske. Nacionalna metropola ostala je u rukama reformisanih komunista, današnjih socijaldemokrata premijera Ivice Račana i aktuelnog gradonačelnika Milana Bandića, ali se vlast nad Zagrebom praktično deli sa "hadezeovcima", "pravašima" Ante Đapića i desno orijentisanim demohrišćanima. Poseban presedan predstavlja nezavisna lista Miroslava Tuđmana, starijeg sina pokojnog predsednika, koja je u skupštini glavnog grada Hrvatske osvojila čak pet poslaničkih mesta.
      
       Debakl liberala
       Slična je situacija i u Splitu gde "Hrvatski blok" desnih stranaka, od HDZ-a do ultranacionalističkih pravaša, diše za vratom koaliciji socijaldemokrata, liberala, seljačke stranke i stranke penzionera, dok u Šibeniku, Zadru, Gospiću, Karlovcu, Slavonskom Brodu i Osijeku prilično suvereno pobeđuje Hrvatska demokratska zajednica. S izuzetkom regionalnih stranaka, poput Istarskog demokratskog sabora koji je u Istri dobio više od 50 odsto glasova birača, kao i grada Vukovara u kome Samostalna demokratska srpska stranka sa šezdesetak odsto glasova vodi pred HDZ-om koji je na ovogodišnjim lokalnim izborima osvojio upola manje procenata, izvesno je da su se bivši vladari Hrvatske u velikom stilu vratili na političku scenu. Liberali nekadašnjeg predsedničkog kandidata Dražena Budiše, koji su na ovim izborima pretrpeli još jedan težak poraz, čak govore o definitivnoj podeli zemlje na levo i desno orijentisane birače.
       Da među njima nema ni mira, ni tolerancije govori i velik broj ekscesa i policijskih intervencija koji su se događali tokom glasanja za lokalne predstavnike vlasti u Hrvatskoj. Vređanja "na nacionalnoj osnovi" brzo su prerasla u fizičke obračune, pa je nevladinim posmatračima ostalo samo da zaključe kako su se "tukli svi sa svima". Članovi biračkih odbora nasrtali su na birače, birači su se mlatili međusobno, a onda su se okomili na posmatrače i glasačke kutije. Revoltiran činjenicom da nije bio uvršćen u birački spisak, jedan građanin mesta Trolokve, u opštini Prgomet kraj Splita, ugrabio je sve glasačke kutije i pobegao s birališta... Bez prava glasa na ovim izborima ostalo je i čak hiljadu i po Vukovaraca. Reč je o ljudima koji se nisu vratili u mesto prebivališta, a u Zagrebu su u međuvremenu izgubili status prognanika.
       Neprijatno iznenađen činjenicom da je hrvatska metropola izgubila svoj tradicionalni politički centar i građanski orijentisane birače, lider Hrvatske socijalno-liberalne stranke Dražen Budiša konstatovao je da u današnjoj Hrvatskoj dobro prolaze samo oni koji hvataju takt vojničkog marša. Desnica, naime, maršira ulicama, a levica institucijama... Budišini liberali u Zagrebu su doživeli pravi debakl, jer njihove parole o ekonomskom napretku glavnog grada i akutnoj nezaposlenosti birači očito nisu na vreme shvatili. Zagrebačka skupština ostaće zato bez liberalnih zastupnika, ali u njoj više neće biti ni Akcije socijaldemokrata poznatog zagrebačkog advokata Silvija Degena. Izborni prag u Zagrebu nisu uspeli da pređu ni kandidati Demokratskog centra, stranke bivših HDZ-ovih disidenata koju predvode nekadašnji šef diplomatije dr Mate Granić i bivša Tuđmanova savetnica Vesna Škare-Ožbolt. NJihov poraz delimično je isprovociran i desničarskim lecima koji su uoči izbora kružili poštanskim sandučićima u Zagrebu. Nepotpisani pamflet upozoravao je birače da ne glasaju za "reciklirane komuniste", uz dodatak da je glas za Demokratski centar Mate Granića i Vesne Škare-Ožbolt "jednak nacionalnom samoubojstvu".
      
       Tuđmanovo nasleđe
       Ko stoji iza ovakvih poruka nije pouzdano utvrđeno, ali bivša "hadezeova ljevica" sumnja na nacionalno predozirane kolege iz nekad zajedničke stranke. U opštoj gužvi na javnu scenu vratio se i poznati majstor dvorskih spletki iz kancelarije pokojnog predsednika Franje Tuđmana, a ujedno i njegov savetnik za unutrašnju politiku, dr Ivić Pašalić. Mada je u veoma lošim odnosima sa šefom Hrvatske demokratske zajednice Ivom Sanaderom, Ivić Pašalić danas tvrdi da je baš on zaslužan za spektakularno obnavljanje popularnosti HDZ-a i to preko okupljanja i zajedničkog izbornog nastupa svih desnih stranaka u Hrvatskoj. Izrazito je zadovoljan i dr Miroslav Tuđman čija je predizborna parola Hrvatima poručivala da se sin pokojnog predsednika zalaže za "Hrvatsku bez brade". Mada su do sada uglavnom lobirali po Dalmaciji i aktivno učestvovali u demonstracijama protiv hapšenja hrvatskih generala osumnjičenih za zločine nad srpskim civilima, aktivisti Tuđmanove "Udruge za promicanje hrvatskog integriteta i prosperiteta" (HIP) osvojili su simpatije priličnog broja Zagrepčana. Sa osvojenih sedam i po odsto glasova lako su ušli u Gradsku skupštinu, pa se s pravom postavlja pitanje kakvo je zapravo raspoloženje stanovnika domaće prestonice. Da li bi voleli da njihovim gradom upravlja evropski usmerena, visokoobrazovana žena građanske orijentacije kao što je, recimo, dr Vesna Pusić koja je osvojila osamnaest odsto glasova, ili se ipak priklanjaju dosadašnjem "esdepeovskom" gradonačelniku hercegovačkih korena Milanu Bandiću koji se u proteklih godinu dana ozbiljno prihvatio svojih komunalnih obaveza?
      
       Miroslav Tuđman, kao treća mogućnost, nudi zaštitu nacionalnih vrednosti, izrazito antievropsko usmerenje, tesnu vezu države i crkve i jake nacionalističke naboje. NJegov nagli uspon mnogi pripisuju slavnom prezimenu koji kod većine etničkih Hrvata izaziva veliki pijetet, kao i spretno složenoj ekipi koja okružuje bivšeg šefa svih tajnih službi u Hrvatskoj. Najodaniji savetnik Miroslava Tuđmana je bivši glavni urednik zagrebačkog dnevnika "Vjesnik" Nenad Ivanković, osoba od najvećeg poverenja pokojnog predsednika i jedini čovek koji je u "Tuđmanovoj eri" zarađivao više od samog tadašnjeg predsednika Hrvatske. Tu je i dr Andrija Hebrang bivši šef lekarskog konzilijuma Franje Tuđmana, čiji su javni istupi u to vreme varirali između "partizanske" i "ustaške" opcije, zavisno od odluke i raspoloženja pokojnog predsednika. Za popularnost Tuđmanove liste mimo visoke politike pobrinuo se i poznati hrvatski fudbaler Zvonimir Boban koji nikada nije krio divljenje prema bivšem predsedniku Hrvatske.
      
       Usiljene reakcije
       Mada čelnici aktuelne vlasti, od predsednika Stjepana Mesića do premijera Ivice Račana, tvrde da su zadovoljni rezultatima izbora, uspon politike kojoj su birači u Hrvatskoj prividno okrenuli leđa na izborima 3. januara prošle godine, bio je neprijatno iznenađenje za sve. Tim pre što Miroslav Tuđman, pozivajući se na "političku analitiku" kao deo svog bivšeg obaveštajnog posla, najavljuje daljnju radikalizaciju hrvatskog političkog tela. Kako sada stoje stvari, premijer Račan nezadovoljan je usponom desničara u Dalmaciji, a predsednik Mesić još se oporavlja od rasističkih ispada koje je nedavno doživeo u Splitu. Mada je na povike "cigane, cigane" nastojao da odgovori floskulama o "četnicima iz Beograda" koji ga, rekao je, tužakaju u Hagu, ležernost kojom je nekada osvajao birače sada se pokazala usiljenom. Slično su reagovali i ostali političari koji nisu očekivali da će im građani tako brzo okrenuti leđa. Među njima je, primera radi, i dosadašnji gradonačelnik Osijeka, liberal Zlatko Kramarić koji je, sve do izbornih rezultata, procenjivao da je njegov grad "bastion liberalizma". Ispostavilo se da je prevagu u Osijeku i čitavoj Osječko-baranjskoj županiji ipak odneo HDZ.
       Lokalni izbori u Hrvatskoj pokazali su, uz ostalo, da nijedna politička stranka u zemlji koja je prešla izborni prag nema posebnog razloga za zadovoljstvo. Kao što je Osijeku, recimo, potrebna šira koalicija kojom bi mogao da parira hadezeovskoj većini, splitskim "esdepeovcima" trebaće mnogo više političke veštine i mnogo manje oportunizma da se izbore sa jakim protivnicima iz nacionalističkog "Hrvatskog bloka". Razloga za zadovoljstvo nemaju ni analitičari. Naročito oni koji su prognozirali "definitivni nestanak HDZ-a sa političke scene", a ambicije dr Miroslava Tuđmana nazivali "nacionalističkim izletima marginalnih desničara". To su svakako rečenice koje lepo zvuče u hodnicima uticajnih evropskih institucija, a mogu da donesu i mnogo nagradnih bodova u žurnalističkim karijerama. Hrvatsko biračko telo je, međutim, još jednom pokazalo da polako počinje da se predomišlja, što dokazuje da oportunizam nije rezervisan samo za visoku politiku.
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu