NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Haotična komunikacija

Prvi put u jugoistočnoj Evropi, ove godine jubilarno, 10. bijenale mladih umetnika Evrope i Mediterana ulepšalo je gradski život srca Bosne

      Radna je nedelja, utorak veče, a Ferhadija puna ljudi. Jer, ne računajući školski raspust i Baščaršijske noći 2001, glavna pešačka zona, kao i grad Sarajevo, ugostili su od 17. do 25. jula više od 500 učesnika jubilarnog, 10. bijenala mladih umetnika Evrope i Mediterana.
       Za razliku od prethodnog bijenala, održanog pre dve godine u Rimu, u jednoj bivšoj klanici, Sarajevo se potrudilo da cela bašča, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta, bude domaćin. Domaćin kome je, uprkos očiglednoj želji za zaboravom i gladi za životom, sećanje na rat i dalje snažno, zgrade gelerima izbušene kao švajcarski sir, nova groblja podignuta, čini se, na svakom ćošku.
       Moto “Haos i komunikacija” predsednik Međunarodnog komiteta Bijenala Ibrahim Spahić, čovek za koga Sarajlije kažu “da ga nema, morali bi ga izmisliti”, objasnio je opisivanjem Sarajeva “u kome su mladi, jednako kao i stari, znali uživati u beskonačnim šetnjama i haotičnoj komunikaciji”. Zato je i prostorno raspršeno, iako je, prateći primer iz Italije, sve moglo biti smešteno u halu “Skenderija”, čijih 20 hiljada kvadrata odgovara i rimskoj eksklanici.
      
       Premijera
       Bijenale je prvi put organizovano u jugoistočnoj Evropi. Odlukom Komiteta, Rim i Sarajevo prijateljski su podelili odgovornost za pripremu i realizaciju kako prethodnog, tako i ovogodišnjeg umetničkog skupa. Sarajevo je organizovalo šest radionica u pripremi 9. bijenala. Rim je uzvratio međunarodnim konkursom za Koncert hol u Sarajevu.
       U pripremi jubilarne smotre, u Torinu, Đenovi, Rijeci, Banjaluci i Sarajevu održane su umetničke radionice. Manifestacija je nezvanično počela “Transarajom”, šetnjom kroz u jednom danu otvorenih petnaestak galerija, što se, dodao bi Spahić, retko događa čak i u svetskim kulturnim prestonicama, Londonu i Parizu. Zatim je Bijenale i zvanično otvoreno svečanošću u Narodnom pozorištu, gde su se premijerno zatekla sva tri predstavnika Predsedništva Bosne i Hercegovine. Rečeno je, to se nije desilo čak ni kad je gost bio Bil Klinton.
       “Ovo je zaista veliki događaj, ne samo za omladinu, niti za kulturu i umetnost. Ovo je događaj od prvorazrednog značaja za sve nas. Ovo je dokaz da umetnost i stvaralaštvo nemaju granica, da su mladi najjači kohezioni faktor i među narodima i među državama, pa čak i među istorijskim epohama”, rekao je za NIN Živko Radišić.
       Na otvaranju su govorili Spahić, predsednik Predsedništva Jozo Križanović, predstavnik Ujedinjenih nacija Žak Grinberg i, konačno, maskiran u mladalačku majicu s logom Bijenala i belim sportskim pantalonama lord Rasel DŽonston, predsednik Parlamentarne skupštine Saveta Evrope. On i Kofi Anan, generalni sekretar UN, jesu međunarodni pokrovitelji Bijenala. Inače, samoj poseti visokog evropskog zvaničnika data je izuzetna važnost, što je ujedno bila mogućnost, smatra specijalni predstavnik generalnog sekretara Saveta Evrope Sonja Muzer, da se svetu pokaže i prenese poruka kakvo je zaista Sarajevo.
       “Mi smo zainteresirani za to da sarađuju umetnici i ovde nije reč o teritorijalnim, ili nekim drugim formama saradnje. Bijenale je primarno Bijenale umjetnika i primarno je zasnovano na saradnji gradova. Međunarodni komitet je asocijacija nevladinih institucija i gradova, on nije asocijacija država... Cijela priča o Bijenalu nije politička priča i to je cijela prednost Bijenala”, kaže Ibrahim Spahić.
       No, uprkos njegovom upadljivom insistiranju na apolitičnoj prirodi Bijenala, ostali govornici, izgleda, nisu se mogli osloboditi tugaljivih priča o prošlosti, univerzalnom jeziku umetnosti, lamentom nad bratstvom i jedinstvom, planeti kao “globalnom mjestancu”. Uostalom, DŽonston je istakao kako taj značajni kulturni događaj ima i političku poruku: “Ta poruka nam je došla i od grupe koja je otvorila muzički program priređen u okviru svečanog otvaranja. Ti umetnici dolaze iz različitih mesta i iz različitih kultura.”
       A muzički deo programa, izvođenjem “Srpske pesme”, otvorila je grupa od osam mladih muzičara iz Zagreba, Sarajeva, Marselja, Beograda, Mesine i Đenove, koja se, pre susreta u Bosni, 10 dana pripremala u radionici u Đenovi. Nije pretenciozno reći da je naš perkusionista Igor Malešević, autor pesme, zaslužio posebne simpatije, istina uglavnom inostrane publike u Narodnom pozorištu.
      
       Pravilo
       Književni susreti, pozorišne predstave, modni defilei, koncerti, plesovi, izuzetno zanimljive instalacije u kasarni “Safet Hadžić” (nekadašnja kasarna “Jajce”). Kamerni teatar 55 u ulici koja još nosi Titovo ime, Pozorište mladih, Dom mladih, Internet klub Access, Akademija likovnih umetnosti, Kuršumli medresa, Umetnička galerija BiH, sva su mesta bila puna ljubitelja umetnosti i ponekog ljubitelja internacionalnog daha koji, ipak, neće stići od lokalnih sforovaca. “Važno je da se ovo bijenale razlikuje od drugih. Pravilo je da možete samo jednom nastupiti. Znači, ono se ne može okoštati, ne može dobiti svoje takozvane tradicionalne pacijente, ni publiku ni umjetnike”, objašnjava Spahić.
       Beograd sarađuje s Bijenalom od 1999, kada je zapravo stigao prvi poziv za učešće. Konkretno, sarađuje Fond za otvoreno društvo, odnosno od 2001. Centar za stvaralaštvo mladih. Za sada smo samo takoreći gosti, ne i punopravni članovi.
       Ove godine, naša četiri mlada umetnika otišla su u Sarajevo. Osim Maleševića, Dušica Dražić je bila član likovne radionice u Banjaluci, iz oblasti vizuelne umetnosti Vladimir Todorović i Slavica Panić, čiji su plakati i bilbordi ubrzo osvanuli duž reke Miljacke.
       Putne troškove, pripreme, projekte, kataloge plaćaju gradovi, organizacije koje učestvuju. (Zanimljivo je da su u katalogu Bijenala naši umetnici predstavljeni s DŽU znakom, dok je iznad imena učesnika s Kosova i iz Crne Gore, pisalo - KOS i MN.) Grad domaćin plaća boravak umetnika i pratnje, tj. stranih delegacija i novinara, obezbeđuje uslove za održavanje Bijenala. Deljeni su bonovi za ručkove u pojedinim restoranima, karte za prevoz, u hotelima su postavljeni specijalni punktovi za informacije.
       U međuvremenu je, za dokone i avanturiste, priređen i prateći program, turistička ekskurzija obilaska minskih polja. Sarajevo ima 1 771 registrovano minsko polje i vodi se kao deo Evrope s najvećim brojem mina.
       Mladi umetnici bili su smešteni u Studentskom domu “Nedžarići”, pomalo se žaleći na organizaciju, malo više hvaleći hranu i sve čudeći se kako u Sarajevu nigde ne može da se naruči turska kafa. Služi se samo espreso. Svejedno, na Bijenale su navodno došli na dan-dva, a gotovo listom produžili boravak na jednoj od većih žurki kojoj su prisustvovali.
      
       ANA VUČKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu