NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Zašto su Albanci protiv

Đinđićev predlog da se susretne sa Tačijem i Čekuom radi pregovora o nestalim Srbima albanska javnost na Kosovu doživela je kao pokušaj omalovažavanja njihovih žrtava

      (Specijalno za NIN)
      
       Poziv predsednika vlade Zorana Đinđića, upućen Hašimu Tačiju, bivšem komandantu OVK, sada predsedniku Demokratske partije Kosova, druge političke stranke po veličini na Kosovu, i generalu Agimu Čekuu, sadašnjem komandantu Kosovskog zaštitnog korpusa i bivšem komandantu Glavnog štaba OVK, da se sastanu i da razgovaraju o nestalim Srbima i drugim nealbancima na Kosovu, za kosovske albanske krugove nije bio iznenadan, već nepoželjan i neprihvatljiv.
       Javnost je to doživela kao pokušaj omalovažavanja problema tokom rata nestalih oko četiri hiljade Albanaca kao i pokušaj da se zaboravi više od 12 hiljada ubijenih albanskih civila. Kako je saopšteno javnosti, predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić navodno je telefonom razgovarao sa predstavnikom generalnog sekretara UN, šefom civilne misije na Kosovu Hansom Hakerupom, od kojeg je zatražio da upriliči sastanak sa predsednikom Demokratske partije Kosova Tačijem i sa komandantom Kosovskog zaštitnog korpusa generalom Čekuom, s kojima želi da razmotri problem oko 1 300 nestalih Srba na Kosovu. Nedelju dana pre nego što je šef Misije UN na Kosovu otišao na godišnji odmor, navodi se da je obavestio ovu dvojicu o tome i, navodno, oni su dali pozitivan odgovor. Glasnogovornik Unmika Suzan Manuel odgovorila je potvrdno na pitanja novinara o tome: “Obojica su pozitivno odgovorili, ali su uslovili da sastanak bude na nekom neutralnom mestu i sa širom agendom od pitanja nestalih” - objasnila je ona.
       Međutim, albanski politički subjekti Kosova smatraju da je za sada potpuno neprihvatliv poziv koji dolazi iz Srbije o organizovanju bilo kakvog susreta između Prištine i Beograda. Potezanje humanitarnog pitanja pre onih političkih, ovde se tumači kao pokušaj omalovažavanja budućeg procesa i neizbežnih razgovora o političkim pitanjima odnosa između Srbije i Kosova. Umereni Ibrahim Rugova, predsednik Demokratskog saveza Kosova, najstarije i najuticajnije partije Kosova, tim povodom izjavio je da “sa Srbijom nemamo šta da diskutujemo. Sa Beogradom mi smo završili razgovore. Od Beograda mi očekujemo samo priznavanje nezavisnosti Kosova”. Međutim, sekretar DPK Jakup Krasnići demantovao je tvrdnje da je poziv primljen, prihvaćen, ili da je on uslovljen. On je u svojoj izjavi podsetio javnost da je nešto tako neprihvatljivo i zbog toga što se Srbija stalno oglušuje o sudbinu oko 4 000 nestalih Albanaca i oko 400 albanskih zatvorenika, te i zbog toga što se srpska strana još nije izvinila Albancima za zločine koje im je učinila, naročito tokom dve poslednje godine prošlog veka.
       U jednom saopštenju za javnost, Predsedništvo DPK vest o mogućnosti susreta Tačija i Đinđića nazvao je spekulacijama i netačnim. “Ohrabrujuća je inicijativa gospodina Đinđića da se sastanemo, jer jedino dijalogom mogu se rešiti postojeći otvoreni problemi između Srbije i Kosova, međutim, još nisu sazreli uslovi za to”, kaže se u tom saopštenju. “Nisu sazreli uslovi za razgovore sa srpskom stranom, jer još nisu oslobođeni albanski zatvorenici, kidnapovani na Kosovu tokom rata, koji se još drže u tamošnjim zatvorima bez ikakvog razloga, jer još nije razjašnjena sudbina nestalih Albanaca, i najvažnije - zbog toga što se Beograd još nije distancirao od srpske hegemonističke politike nad Kosovom. Tendencije Beograda za istrebljivačku politiku, skretanje pažnje svoje javnosti sa osnovnih problema na neke specifične, neprihvatljivi su”, dodaje se na kraju saopštenja Predsedništva ove partije.
       “Srbija pokušava da ponovno dobije izgubljeno”, smatra Alijansa za budućnost Kosova, na čijem je čelu jedan od poznatih komandanata OVK Ramus Haradinaj. “Mi bismo prihvatili jedan takav susret kad bi se on ozbiljno pripremao i kad bi se unapred prihvatila izražena volja albanskog naroda na Kosovu, kad bi se unapred preuzela obaveza za isplatu ratne štete Kosovu i prihvatio dogovor o podeli bogatstva koje pripada Kosovu posle raspada bivše jugoslovenske federacije” - izjavili su rukovodioci ove partije. Nespremnost kosovskih političara za mogući sastanak sa predstavnicima Srbije, koji će jednog dana biti neizbežan, bez obzira na međusobno raspoloženje, za sada se na Kosovu tumači kao nesposobnost novog režima u Srbiji da dokaže svoju demokratičnost i drugačiji, realniji, odnos prema Albancima od Miloševićevog režima.
       Formulacija predložene teme za razgovor imala je prizvuk političke manipulacije, pa su zato i reagovanja bila upućena u tom pravcu. Uverenje o tome učvrstilo se i činjenicom što je novi premijer Srbije Đinđić prvi srpski političar koji je ponudio razgovore - posle Milutinovića, optuženog za ratne zločine na Kosovu koji se ovde pamti kao “glavni sagovornik” sa “predstavnicima svih nacionalnih manjina Kosova i Metohije”, što je bio uvod u zločin koji je za nekoliko meseci odneo oko petnaest hiljada nevinih žrtava, uglavnom albanskih civila. Poziv je upućen takođe u vreme dok se po Srbiji otkrivaju masovne grobnice sa telima civila Albanaca, masakriranih tokom rata na Kosovu 1999. godine, kad se u savremeni politički rečnik uvodi stravična metafora - kamion hladnjača, koja označava mrtva tela dece, žena i staraca, na žrtve do juče “čuvara zajedništva” i “bratstva i jedinstva”, te i na albanske zatvorenike koji čame po zatvorima Srbije kao “teroristi”, bez obzira što su oni uzeti kao taoci iz kolona prognanih iz svojih domova tokom procesa etničkog čišćenja. Poziv je, takođe, upućen u vreme dok je Milošević putovao za Hag, pa je on shvaćen i kao prigušivač očekivane “bure”, a ne kao stvarna potreba za razgovore i razrešavanje otvorenih problema.
      
       ZENUN CELJAJ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu