NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Magični cirkus

Dečje vesti, koje se trenutno prikazuju na TV B92, obaveštavaju decu o značajnim političkim događajima. Kako kaže Aleksandar Janković, cilj je da im se pomogne da shvate svet oko sebe

      Dobar dečji program na našim TV stanicama postao je prava retkost. Današnji klinci uglavnom gledaju stare emisije reprizirane po ko zna koliko puta, kvizove koji su manje-više međusobno slični, prevaziđene obrazovne emisije. Nekada prikazivane emisije kao što su "Muzički tobogan", "Nedeljni zabavnik", "Kolariću paniću", serije kao što su bili "Smogovci" ili zabave koje je priređivao Dragan Laković sa svojim Kolibrima, ostaće upamćene kao "zlatno doba" dečjeg programa. Zašto danas nema više takvih emisija?
       Vladimir Manojlović, urednik dečjeg programa RTS-a, žali se na nedostatak novca. "Zato su emisije najčešće reprizne, a i ono što se proizvodi jeftino je - to su uglavnom dokumentarne emisije. "Emisija "Laku noć, deco", koja se prikazuje svakodnevno pred Drugi dnevnik na Prvom programu RTS-a je najgledanija (tako kaže istraživanje Strateškog marketinga, sprovedenog na TV Pink, BK i dva kanala RTS-a). Trenutno se repriziraju stare epizode, a nove, pod nazivom "Dobro veče, deco" pripremaju se (ime je promenjeno verovatno zbog činjenice da retko koje dete ide na spavanje u pola osam). Manojlović kaže da, pored starih, dobrih emisija kakve su Pustolov ili Grčki mitovi i legende, RTS planira i nove. "Mi imamo ambiciozne planove i nameru da vratimo stari sjaj dečjem programu. Najverovatnije ćemo imati početkom jeseni na programu i strane Bi - Bi - Sijeve serije."
       Dečji program Studija B sada je sveden na jednosatnu emisiju "Magični cirkus". Ranije je ova televizija imala žive emisije u kojima su deca mogla da pokažu svoju kreativnost i, kako kaže Predrag Vuković Peđolino, budu glavne zvezde. "Nažalost, sadašnje dečje emisije izgledaju mnogo drugačije. Često se pitam za koga mi to pravimo program, jer su najveći kritičari, u stvari, roditelji koji se javljaju i kritikuju ili hvale program. Zaboravlja se da je detetu najzanimljivije drugo dete i jedino merilo dobre dečje emisije jeste ako dete ispred TV ekrana recituje ili peva zajedno sa detetom iza kamere. To je onda jedna totalna televizija." Sadašnji dečji program Studija B uglavnom je obrazovnog tipa: Peđolino ispituje kako je nekada Beograd izgledao, predstavlja deci muzeje, govori o lepom ponašanju, istražuje gde su potočići koji se zovu "kake". "Iako mislim da je za decu bolje kada su oni učesnici u emisiji, trudim se da one budu što zanimljivije, a mogu da kažem da imaju pomalo montipajtonovskog humora", tvrdi Peđolino.
      
       Prva dečja televizija kod nas (DTV ima zakupljeno vreme na TV B92) nudi klincima nešto drugačiji program. Pored kviza "Klikeri", deca mogu da prate i vesti, prilagođene njihovom uzrastu. "Deca su sada drugačija, tako da i program mora da se prilagodi novim generacijama. Naša ideja je da napravimo nešto drugačiji program i mislim da smo u tome uspeli - imamo dečje vesti, koje su trenutno trend u svetu", kaže Aleksandar Janković, direktor i vlasnik DTV-a. "Cilj nam je da deci pomognemo da razumeju šta se oko njih događa."
       Nada Korać, razvojni psiholog, kaže da je ideja dečjih vesti veoma dobra, jer decu "ne možemo da držimo pod staklenim zvonom". "Deca su dvostruko izložena informacijama - preko odraslih i preko medija. Onda je najbolje da im se glavne vesti saopšte, ali na njima razumljiv način."
       Gospođa Korać kaže da je za pravljenje dečjih emisija pre svega važno obratiti se deci, prilaziti im sa poštovanjem, videti koje su njihove potrebe i mogućnosti, ne kreveljiti se i ne podilaziti im. "Ovdašnje TV stanice sve manje vode računa o usklađivanju svojih programskih šema ne samo sa potrebama dece, već čini se, i sa samim njihovim postojanjem. Kao da su sva deca već od 8 uveče u dubokom snu, one ne oklevaju da emituju filmove prepune spektakularnog nasilja, ili nešto ređe, eksplicitnog seksa."
      
       DRAGANA MATIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu