NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ko pristane - kajaće se, ko ne pristane - kajaće se

"Srbi sa Kosova i Metohije sada ne mogu da biraju šta je za njih bolje, već šta je manje zlo po njih- smatra otac Sava Janjić

      Kada ovaj broj NIN-a bude pred čitaocima, registracija stanovnika Kosova i Metohije u organizaciji međunarodne zajednice biće pri kraju. Što se Srba tiče (i onih koji su ostali u južnoj pokrajini i onih "interno raseljenih"), ni dodatni rok od dve nedelje, za koliko im je OEBS produžio mogućnost da se registruju, nije bitnije popravio odziv. Nisu mnogo pomogli ni reklamni spotovi u domaćim medijima poslednjih mesec dana u kojima su glavni "protagonisti" Vojislav Koštunica, Zoran Đinđić i Nebojša Čović pozivali Srbe da prihvatajući registraciju "pokažu koliko nas ima".
       Prema još nepotpunim podacima iz Evropske misije u Prištini, registrovano je nešto više od 150 hiljada Srba, od toga pedesetak hiljada na Kosovu i Metohiji, a ostalo čine "interno raseljeni". Ako se tvrdi da je posle odlaska Vojske Jugoslavije i policije u pokrajini ostalo još oko 150 hiljada, a da je svoje domove napustilo više od 300 hiljada Srba, onda je jasno da Srbi nisu iskoristili ili nisu želeli da iskoriste mogućnost koju im je pružila međunarodna zajednica. Kakve će to posledice imati po budući status Kosova i Metohije i mogućnost povratka izbeglih, tek će se videti, ali je očigledno da su kosmetski Srbi bili očigledno sluđeni između poziva za registraciju i političkih pokliča da nikako ne treba prihvatati bilo šta što dolazi od međunarodne zajednice.
      
       Kriterijumi
       Međunarodna zajednica je još prošle godine, u vreme režima Slobodana Miloševića, u okviru priprema za izbore krenula sa akcijom registracije stanovništva i propisala kriterijume na osnovu kojih se utvrđuje ko se sve može smatrati žiteljem ove pokrajine pod međunarodnim protektoratom. Tadašnje vlasti u Beogradu ali i većina srpskih političkih lidera sa Kosova i Metohije, poput mitrovičke grupe sa Oliverom Ivanovićem i Markom Jakšićem na čelu, su dočekali na nož ovu akciju međunarodne civilne misije. Izuzetak su bili predstavnici Srpskog nacionalnog veća Kosova i Metohije iz Gračanice predvođeni vladikom Artemijem i Pokret za Leposavić sa sadašnjim predsednikom ove opštine Nedom Radosavljevićem. Protiv tadašnjih pristalica registracije u Leposaviću organizovana je čitava hajka i politička haranga koja je pretila da se pretvori u otvoreni međusrpski sukob.
       - Još tada smo propustili pravu priliku da zaista pokažemo koliko nas ima, smatra Nedo Radosavljević. - Tadašnji lideri opozicije u Srbiji bili su preokupirani obaranjem režima Slobodana Miloševića, a na Kosovu i Metohiji još je vladao zanos da će se naša vojska i policija uskoro vratiti i da će sve biti po starom.
       Prema kriterijumima koje je postavio OEBS još prošle godine, stanovnicima Kosova i Metohije mogu se smatrati sva ona lica koja su tu rođena od Drugog svetskog rata do sada, svi oni kojima je u ovom periodu jedan od roditelja tamo rođen, kao i svi oni koji mogu da dokažu da su u ovom periodu neprekidno živeli na Kosovu i Metohiji više od pet godina, bez obzira na to gde se sada nalaze. To je automatski isključivalo nekoliko stotina hiljada Albanaca iz Albanije koji su na Kosovo i Metohiju došli posle juna 1999. godine, nakon završetka NATO operacija u Jugoslaviji. Što se tiče biračkog prava, postoje još dva dodatna uslova. Prvi je da pravo glasa imaju lica starija od 18 godina i da su se na Kosovu i Metohiji zatekla u decembru 1998. godine. Da se od ovih kriterijuma nije odustalo, potvrdio je i Dan Everts, šef misije OEBS-a u Prištini u specijalnom intervjuu NIN-u početkom jula ove godine.
      
       Zabuna
       Dobri poznavaoci kosovskih prilika su još prošle godine tvrdili da ovi kriterijumi pružaju dobru priliku Srbima da pokažu koliko ih zaista ima i koliko je njih u proteklih pedesetak godina moralo da se iseli. Prema nekim procenama, da je registracija sprovedena do kraja i uz maksimalni odziv, došlo bi se do sasvim drugačije međunacionalne i demografske slike na Kosovu i Metohiji, što bi imalo dalekosežne posledice i na aktuelne političke odnose. Prema ovim kriterijumima, tvrdi se, došlo bi se do broja od preko 800 hiljada kosovskih Srba.
       Prva zabuna među Srbima stvorena je na samom početku ovogodišnje registracije. Na terenu, u kancelarijama Visokog komesarijata za izbeglice u Srbiji i u misiji OEBS na Kosovu i Metohiji, sprovedena je samo takozvana biračka registracija, odnosno samo popis lica koja imaju biračko pravo. Ovu promenu u misiji OEBS-a u Prištini obrazložili su nedostatkom finansijskih i tehničkih sredstava za civilnu registraciju i obimnošću posla.
       - Očigledno, međunarodnoj zajednici je trenutno stalo da što pre sprovede izbore na Kosovu i Metohiji zakazane za 17. novembar - smatra Rada Trajković, član SNV Gračanice i član Privremenog administrativnog veća Kosova i Metohije. - Naša je krivica što nismo na vreme insistirali i na civilnoj registraciji.
       Na drugoj strani, osim reklamnih spotova, srpske vlasti su malo šta učinile kako bi Srbima objasnili gde, kako i kojom dokumentacijom mogu dokazati svoje kosovsko poreklo. Ako je to bilo teško za Srbe koji i dalje žive na Kosovu i Metohiji, bar je "interno raseljenim" moglo da se više pomogne. Poslednjih nekoliko dana učinjeno je znatno više, pa je razumljivo što je najveći broj Srba registrovan tek u poslednje dve nedelje.
      
       Dilema
       Sluđivanju kosmetskih Srba doprinele su i kontradiktorne izjave pojedinih političara. Ako je razumljivo što su Srbe na bojkot registracije pozivali lideri SPS-a i radikala, onda je začuđujuće što je to gotovo do poslednjeg trenutka činio i Marko Jakšić iz Kosovske Mitrovice, narodni poslanik u Skupštini Srbije i jedan od potpredsednika DSS-a. Slično se doskora ponašao i Momčilo Trajković, predsednik Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju, koji je poznat po tome da je često menjao svoj odnos prema potezima međunarodne zajednice.
       Srbima koji su se odazvali na takozvanu biračku registraciju sada preostaje još teža odluka. Da li izaći na izbore pod patronatom međunarodne zajednice zakazane za 17. novembar ili ne? Bilo kakvu odluku da donesu, biće po onoj narodnoj, "ako poneseš kajaćeš se, ako ne poneseš - kajaćeš se".
       - Srbi sada nisu u prilici da biraju šta je za njih bolje, već šta je po njih manje zlo - smatra otac Sava Janjić. - Bilo kako da se odluče, biće za njih to bolna odluka. Učešće na izborima značiće priznavanje faktičkog stanja u kome Albanci imaju faktički svu vlast. Neučestvovanje će ih opet staviti u još teži položaj i ko zna da li će im se i ovakva prilika kasnije pružiti.
       Civilni administrator UN na Kosovu i Metohiji Hans Hakerup je ovih dana dopunio ustavni okvir Kosova i Metohije propisom kojim se predviđa da u budućoj vladi pokrajine, koja treba da broji deset mesta, jedno ministarsko mesto treba da bude rezervisano za predstavnika srpske zajednice. Što se trenutne raspodele vlasti tiče, u budućoj skupštini i vladi Kosova i Metohije, slab odziv na registraciju trenutno neće ništa promeniti. Ukoliko se odazovu na izbore, realno je očekivati da na lokalnom nivou osvoje vlast u enklavama u kojima su ostali da žive.
       Odluku o izlasku ili neizlasku na izbore kosmetski Srbi neće sami moći da donesu. Ovoga puta Srbi ne smeju sebi dopustiti luksuz da idu u dva ili više ešelona. Ukoliko izađu, to mora biti u okviru jedne političke grupacije; ukoliko se odluče za bojkot, on mora biti potpun. Toga su svesni i u Vladi Srbije. Aktivnost Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju sa potpredsednikom srpske vlade Nebojšom Čovićem na čelu, već daje opipljive rezultate na objedinjavanju srpskih interesa i njihovom artikulisanju.
      
       LjUBIŠA POPOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu