NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Nema razloga za slavlje

U telefonskoj anketi NIN-a, rađenoj pred godišnjicu događaja od 5. oktobra, građani Srbije pokazuju da nisu oduševljeni rezultatima koalicije DOS. Događaje od 5. oktobra pozitivno ocenjuje gotovo polovina anketiranih, a negativno 39 odsto. Kako vreme odmiče, građani sve istrajnije tvrde da nova, DOS-ova, vlast ne ispunjava predizborna obećanja

      U telefonskoj anketi NIN-a, posvećenoj godišnjici 5. oktobra, građani uglavnom opisuju taj događaj kao mirnu, izbornu promenu vlasti (42,5 odsto), kao da nije bilo paljenja Savezne skupštine i sukoba sa policijom. Da je u pitanju bilo nasilno rušenje režima, tvrdi tek jedna četvrtina anketiranih (24,5 odsto), a onih koji misle da se zapravo ništa značajno nije dogodilo, odnosno da je došlo do proste zamene režima ima 14,5 odsto. "Vandalizam, videlo se šta je Srbin", opisuje svoj doživljaj 5. oktobra anketirani student iz Leskovca, pristalica DSS. Slično misli i 63-godišnji poljoprivrednik iz Brusa koji kaže: "Huligani ušli u Skupštinu." "Tada sam baš orao zemlju, ali ima dosta onih koji nemaju šta da rade koji su bili tamo", seća se prošlogodišnjeg 5. oktobra poljoprivrednik iz Riljca kod Trstenika, inače pristalica Nove Srbije Velje Ilića. Ima i nostalgije za opojnim vremenom revolucije u rečima vaspitača iz Aranđelovca, koji kaže: "Tada mi je bilo lepo, a sada?" Ferenc Tot iz Kanjiže je takođe sklon romantizovanju: "Mir u srcu i ljudima." Jednostavno objašnjenje događaja nudi šalterski službenik iz Pačira: "Ljudima je pukao film i uzeli su sve u svoje ruke."
       Kako vreme prolazi, sve više se čini da su ideološke podele u biračkom telu Srbije, ipak, veoma duboke, i da se ništa ne može jednostavno objasniti. Događaje od 5. oktobra pozitivno ocenjuje gotovo polovina anketiranih (49 odsto), dok je onih koji nalaze da se tada nešto negativno dogodilo 39 odsto. Pomešana - negativna i pozitivna - osećanja ima 10 odsto ispitanika. Na ovom pitanju se vidi da je biračko telo Srbije i dalje raspolućeno i pored činjenice da DOS vlada praktično bez konkurencije i opozicije.
       Na pitanje da li su na neki način učestvovali u događajima od 5. oktobra prošle godine, čak 43 odsto anketiranih potvrdno odgovara, dok 57 odsto priznaje da nije dalo lični doprinos. Naravno, nije tri miliona građana Srbije došlo u Beograd. Mnogi, kao mašinska tehničarka iz Belušića kod Jagodine, računaju u revolucionarni staž i to što su se samo radovali. Ili, kao što kaže Stojan Dimić iz Titela: "Nisam bio u Beogradu ali sam slavio u Novom Sadu." Penzionisani kazanxija iz mesta Razbojna kod Brusa je takođe bio prisutan, ali "preko televizije", kako kaže.
       Kao najznačajniji rezultat Petog oktobra, posle godinu dana vladanja pobedničke koalicije DOS, proglašen je "povratak u svet", koji podrazumeva ukidanje sankcija i stranu pomoć (26 odsto). Na drugom mestu je promena vlasti i povratak demokratije (12,5 odsto), a tek na trećem mestu hapšenje Slobodana Miloševića. Stabilan dinar kao tekovinu revolucije pominje tek tri odsto anketiranih. Onih koji smatraju da nema rezultata, odnosno da je gore nego što je bilo pre 5. oktobra, ima 18 odsto.
      
       Predizborna obećanja
       Ukupno gledano, gotovo dve trećine anketiranih (63 odsto) uviđa neki (pozitivan) rezultat prošlogodišnje masovne pobune. "Koliko-toliko, opet smo deo sveta, a ne nekog Marsa kao pre 10 godina", izdvaja u NIN-ovoj anketi, kao najveći doprinos 5. oktobra, mašinbravar iz Iđoša.
       Međutim, sve to nije dovoljno da zadovolji nagomilano nezadovoljstvo. Naime, građani uporno misle da nova, DOS-ova, vlast ne ispunjava predizborna obećanja. Najgore u svemu tome po novu vlast jeste da taj procenat iz meseca u mesec raste (jul 2001 ű 51,5 odsto; septembar 2001 ű 58 odsto; oktobar 2001 - 60 odsto). Zanimljivo je da su sličan nivo nezadovoljstva građani izražavali svojevremeno i prema SPS-u. Tako je u NIN-ovoj anketi iz januara 2000. godine 61 odsto ispitanika potvrdilo da partija Slobodana Miloševića ne održava svoja predizborna obećanja.
       Sve ovo utiče na ocenu DOS-ove vlasti. Čak 38,5 odsto anketiranih je promenilo mišljenje o koaliciji DOS i to nagore, dok svega pet odsto, posle detaljnog upoznavanja teorije i prakse dosizma, misli pozitivnije o sadašnjoj vlasti. Onih koji i danas misle isto o DOS-u kao i pre godinu dana ima 53 odsto. Pri tome, među njima je 55,7 odsto onih koji misle pozitivno, 34 odsto onih koji imaju negativno mišljenje.
       Personalizovanje odgovornosti je u politici uvek delikatno. Anketirani građani ističu da ih je iz redova DOS-a najviše razočarao aktuelni republički premijer Zoran Đinđić i Demokratska stranka (15,5 odsto), dok je razočaranje u predsednika SRJ Vojislava Koštunicu i njegovu stranku izrazilo 8,5 odsto anketiranih. Da su razočarani svima u toj koaliciji izjavljuje 12 odsto građana.
       S druge strane, u odgovoru na pitanje "Da li vas je neko iz DOS-a u međuvremenu posebno oduševio?", ispitanici ističu svoje otkriće Vojislava Koštunice i DSS-a (21,5 odsto), dok su Đinđić i DS privukli tek 7,5 odsto novih pristalica.
      
       Trula koalicija
       Peti oktobar, po svemu sudeći, neće postati novi praznik. Pripadnici vladajuće DOS-ove koalicije nemaju mnogo razloga za slavlje na godišnjicu dolaska na vlast. Rezultate najavljene reforme retko ko primećuje, a heterogenost stranaka u okviru koalicije dovodi u pitanje funkcionisanje vlasti. Na pitanje: "Kako procenjujete posledice sukoba u vrhu DOS-a ű da li ova koalicija može efikasno da funkcioniše?" - čak 59 odsto anketiranih odgovara da je to nemoguće, dok samo 27 odsto misli da je DOS-ova koalicija i dalje efikasna. Mesec dana ranije u odgovoru na isto pitanje 40,5 odsto ispitanika je verovalo u mogućnost DOS-ove vlasti da bude efikasna uprkos unutrašnjim sukobima. Stalni sukobi koji se ne razrešavaju, već se samo nadovezuju i dalje pogoršavaju, nisu ostali neprimećeni.
       Međutim, i pored ovih negativnih pokazatelja, krila DOS-ove koalicije - DSS i DS - i dalje stoje na istim odstojanjima. U hipotetičkoj situaciji izdvajanja DSS-a iz DOS-a, za stranku Vojislava Koštunice bi glasalo 48,8 odsto građana, za ostatak DOS-a 27,5 odsto, dok bi neku treću soluciju izabralo tek četiri odsto anketiranih. Ovakva raspodela javnog mnjenja je stabilna već nekoliko meseci, uz odstupanja do tri odsto. Treba istaći da je potencijal "trećeg izbora" veliki jer je evidentno da DOS nema simpatije bar jedne trećine biračkog tela. Međutim, zahvaljujući kompromitovanosti tradicionalnih neprijatelja DOS-a ovaj politički prostor nema odgovarajuće zastupnike.
      
       Pregrupisavanje
       Spekulacije o tome ko će se iz DOS-ovog tabora prikloniti kojem carstvu rasplamsavaju se ekvivalentno žestini sukoba u ovoj koaliciji. Iako je utisak da je DSS usamljena na svom krilu, javno mnjenje to tako ne procenjuje. Još jednu stranku koja će u situaciji odvajanja DSS-a biti uz stranku aktuelnog predsednika SRJ vidi 9,5 odsto anketiranih, još dve 5,5 odsto, a još tri i više stranaka 7 odsto. Dakle, ukupno 22 odsto anketiranih vidi još nekoga uz DSS. Tu se najčešće pominje Nova Srbija, a tek po koji ispitanik uočava bliskost Građanskog saveza Srbije i Demokratskog centra. Takođe se vrlo često spominju i stranke koje su van koalicije DOS: SRS, SPS i dosta ređe SPO.
       Demokratska stranka Zorana Đinđića, u ovakvoj hipotetičkoj situaciji, može računati da će uz sebe imati ukupno nešto manje stranaka - tek 20,5 odsto građana misli da će se neka stranka opredeliti za ovaj tabor. Kao sigurne kandidate za buduću postdosovsku koaliciju sa Demokratskom strankom anketirani nešto češće uočavaju: Demohrišćansku stranku Srbije, Demokratsku alternativu i Socijaldemokratiju.
       Godinu dana od petooktobarskih događaja u Srbiji je dovoljna distanca, u ovako zgusnutom istorijskom kretanju, za sagledavanje bilansa promena koje su nastale smenom režima Slobodana Miloševića. Sve češće se čuje: "Sve je isto, samo njega nema." Političari su, inače, skloni da se po dolasku na vlast otuđe od svojih birača, a građani, s druge strane, brzo zaborave šta ih je juče bolelo. Tako, građani Srbije ističu kao najveći problem ekonomiju (71,5 odsto), dok je Kosovo sada problem samo za 3,5 odsto anketiranih. U Srbiji se više pominje i ceni 5. oktobar nego 24. septembar, i to već dosta govori o svima nama.
      
       ZORAN M. MARKOVIĆ
      
      
NIN-ova telefonska anketa

Istraživački centar NIN-a je u subotu 29. septembra 2001. godine anketirao 200 telefonskih pretplatnika iz Srbije. Uzorak je reprezentativan i višestruko stratifikovan po stepenu urbanizovanosti mesta iz kojih potiču ispitanici (selo, grad, velegrad) i po regionima, tako da proporcionalno obuhvata stanovništvo Srbije po navedenim demografskim kriterijumima.
       Odbijenih kontakata u ovoj anketi je bilo 206, što je nešto više od uobičajenog nivoa.
       Anketarsku ekipu su činili: Tanja Nikolić, Snežana Ranđelović, Bojana Janićijević, Miša Ristić, Ivana Kamidžorac, Ivana Lazarević, Biljana Lazarević, Sanja Ćirić, Aleksandra Stojanović, Emilija Petković, Marija Ćetković, Slađana Dragićević, Maja Radinović-Lukić, Nena Milenković. Koordinator istraživanja je bio Jasmin Kovačević.
       Autor istraživanja:
       ZORAN M. MARKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu