NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

I pad je let

Dok se na svetskom avio-tržištu vodi borba na život i smrt, naše političke igre oko JAT-a drže kompaniju izvan glavnih tokova za rešavanje ogromnih problema

      Samo što je završen rad na četvorogodišnjem biznis-planu firme (od 2002. do 2006), u JAT-u su, kao i u svakoj ozbiljnoj kompaniji na svetu, morali da pišu procenu: "Uticaj 11. septembra na civilno vazduhoplovstvo." Sve što je rađeno pre onog što se u Njujorku i Vašingtonu desilo tog 11. septembra 2001 - dan kad su civilne letelice upotrebljene kao oružje u ubilačkom napadu - mora da se iz osnova menja. "Niko sada ne može ništa iole pouzdano da predviđa", kaže v.d. generalnog direktora JAT-a Dušan Kostić, inače dugogodišnji komercijalista u kompaniji, komercijalni direktor , zamenik šefa i predstavnik JAT-a u Briselu za tržište Evrope.
       Mnoge svetske avio-kompanije našle su se na ivici propasti. Čuveni "Sviser" je na zemlji. Belgijska "Sabena" pada - dnevno gubi milion dolara. Poljska vlada nudi okolo deonice LOT-a. Holandski KLM jednomesečne gubitke posle 11. septembra procenjuje na 50 miliona evra. "Britiš ervejz" je u jednom danu otpustio 5 200 zaposlenih, što je čitav jedan JAT. Otpuštanja se svakodnevno nastavljaju. Gubici vrtoglavo rastu, broj putnika dramatično pada, proizvođači aviona smanjuju proizvodnju ("Boing" je objavio za 30 odsto, "Erbas" smanjuje sa planiranih 450 na 320 do 350), aerodromi postaju sve pustiji. (Živost održava nesnosno stajanje u redovima zbog novih mera bezbednosti.) Optimizma zasad jedino ima u Podgorici gde je ministar pomorstva i saobraćaja Jusuf Kalamperović najavio konačno preotimanje aerodroma u Podgorici i Tivtu od JAT-a, a za njihovu rekonstrukciju računa na pomoć Evropske investicione banke.
      
       Amerika
       Istini za volju, treba konstatovati da kriza u avio-saobraćaju u svetu traje i da broj putnika u međunarodnom saobraćaju pada od 1992. godine. Ipak su kompanije imale vremena za prilagođavanja. Posle 11. septembra počinje istinska drama - broj putnika na linijama Evropa-Amerika strmoglavio se za 70 odsto! Kompanije ukidaju svaku petu liniju. Očekuje se dalje pogoršanje stanja. U sledećih šest meseci američki prevozioci računaju na pad prihoda od 30 do 50 odsto. U 2001. "planira" se gubitak od 800 miliona dolara.
      
       Međutim, problem je mnogo širi od letenja. Prosečan prihod koji je godišnje donosila prosečna evropska avio-kompanija bio je veći od jedan odsto bruto nacionalnog dohotka. Na svakog zaposlenog u avio-kompaniji radi još četvoro u dodatnim delatnostima. Otud alarmantnost koja se oseća u svim vestima o problemima letača.
       JAT je, pre svega zbog dugogodišnje izolacije naše zemlje, pomalo na periferiji događanja. On do 11. septembra još nije bio uključen u poslove na ruti (za Ameriku) na kojoj je prošle godine putovalo 23 miliona putnika. Prihodi evropskih kompanija iz tog posla bili su 34 miliona dolara dnevno, od ukupno 130 miliona sa svih međunarodnih letova.
       JAT-u tek predstoji još temeljnije istraživanje, preračunavanje i donošenje odluke. Otprilike: stotine srednjolinijskih aviona biće prizemljeno, a "ovaj nagli višak aviona DC-10 na tržištu će imati uticaja na drastično smanjenje cena najma ovog tipa, što može imati neželjene posledice i za iznajmljivanje (ili eventualnu prodaju) JAT-ovog DC-10. S druge strane, ako se JAT, ipak, odluči za, u ovom trenutku finansijski veoma neizvesne transatlantske letove, mogao bi veoma jeftino da dođe do neophodnog drugog aviona". Za sada je samo izvesno da je JAT-u ozbiljno ugrožen prihod od iznajmljivanja aviona koje je godišnje donosilo između 20 i 30 miliona dolara.
      
       Politika
       Dilema bi, eventualno, mogla biti razrešena kad bi JAT-ov upravljački tim bio u stanju da donosi sudbonosne odluke. Dok se na svetskom tržištu vodi borba na život i smrt, naša avio-kompanija, sa inače zavidnim 75-godišnjim iskustvom, predmet je lokalnih političkih igara. Naime, DOS nedeljama ne uspeva da izabere generalnog direktora firme. Konkurs objavljen u julu završen je pre više od mesec dana, "ali i pored toga Vlada Srbije još nije odlučila ko će biti prvi čovek nacionalne avio-kompanije". Dok DOS-ova kadrovska komisija polutajno radi svoje poslove - da se stigne do nagodbe ko je od 22 kandidata rezultanta složenih i često ne baš najsrećnijih rešenja i interesa koalicije - predsednik Upravnog odbora JAT-a Miroslav Stefanović iz Nove demokratije vodi javni rat protiv sadašnjeg menadžerskog vođstva firme. Govori: "To rukovodstvo sa starim navikama ponaša se kao da je JAT njihova prćija, radili su što su hteli."
       "Uprkos svemu, mi smo dosad prevezli 900 hiljada putnika što je prebačaj godišnjeg plana u prvih devet meseci za 14 odsto i gotovo je izvesno da ćemo do kraja godine ostvariti plan od nešto preko milion putnika", kaže Srđan Vukčević, zamenik generalnog direktora.
       "To su ljudi iz starog režima i starog kova", prigovara dalje Stefanović.
       "Sadašnja rukovodeća garnitura je u proseku 58. godište, niko nije član nijedne partije, svi smo završili odgovarajuće škole i sad od njih slušamo takve primedbe", odgovara Vukčević.
       U stvari, ne ulazeći u ovakve tipične politekonomske rasprave, sasvim je očigledno da se DOS-ova vlast zasad ne ponaša ni slično drugim evropskim vladama u ovoj situaciji. Naime, vlade su stale kao garant (jedini mogući) iza uzdrmanih kompanija. Velika Britanija je, recimo, podržala "Britiš ervejz" iako je kompanija potpuno privatizovana.
       Zapadne vlade hitno traže rešenja koja iz temelja ruše propisana pravila Evropske unije koja su strogo zabranjivala državne podrške što narušava zdravu konkurenciju u poslu. Zasad široko prihvaćenu liberalizaciju ubrzano smenjuje državna intervencija, jer avio-kompanije same ne mogu da reše probleme. Na primer, prošle godine cena ukupnog reosiguranja u svetskom avio-saobraćaju bila je oko milijardu dolara, a pad jednog aviona 11. septembra doneo je štetu od preko 1,5 milijarde dolara. Osiguravajuća društva nastoje da dokažu odgovornost aerodroma i avio-kompanija. Ako bi se to desilo, bio bi to kraj dve velike kompanije - Junajted erlajnza i Ameriken erlajnza. To bi značilo 200 hiljada nezaposlenih.
      
       Etnika
       Spomenuli smo već da gubitak jednog radnog mesta u avio-kompaniji donosi četvoro nezaposlenih u dodatnim delatnostima, što bi i Vlada Srbije trebalo da ima na umu: jer ako se taj račun izvede na JAT-ovih pet hiljada zaposlenih, broj ugroženih, sa članovima porodica, stiže do bar sto hiljada stanovnika.
       JAT-u ovi događaji, ipak, otvaraju izvesnu perspektivu. "Istraživanja IATA u međunarodnom saobraćaju... pokazuju da se, osim očekivanog smanjenja broja putnika na transatlantskoj ruti i u dugolinijskom saobraćaju, očekuje drastičan pad poslovnih putovanja i putovanja turista u svim vidovima saobraćaja", navodi se u jednoj JAT-ovoj analizi. "Istraživanje IATA pokazuje da se najmanji pad broja putnika očekuje u kategoriji VFR (etnička kretanja - poseta rodbini i prijateljima). Kako ovi putnici čine oko 50-60 odsto ukupnog broja putnika na našim međunarodnim letovima, očekujemo da do drastičnog smanjenja broja putnika neće doći."
       JAT će lakše da podnese i troškove oko novih mera bezbednosti, iz jednostavnog razloga što je kao srpska kompanija (zbog međunarodnog imidža Srba) i dosad (još od 1994) bio prinuđen da sprovodi vanredne mere i to kao sopstveni trošak. ECAC (Evropska civilna avio-konferencija), koja uključuje 38 zemalja (zasad još ne i SRJ) već je 20. septembra formirala tri specijalne radne grupe: "Prva... proučava mogućnost stalnog prisustva u kabini ljudi zaduženih za bezbednost; druga grupa ispituje procedure i opremu za pregled putnika i ručnog prtljaga, dok će treća grupa da sastavi zahteve za nacionalne programe kontrole kvaliteta". Radi se, dakle, na velikim izmenama koje će dodatno opteretiti finansijsko poslovanje i gotovo izvesno ugroziti razvoj kao i dosad dostignuti nivo saobraćaja.
      
       Kupovina
       Najveći problem JAT-a je ugovor koji je njegov vlasnik, Vlada Srbije, potpisala sa "Erbasom" o kupovini osam aviona srednjoprugaša, za šta je već dat i avans od 23 miliona dolara. To što je ugovor potpisala prethodna socijalističko-radikalska vlada, ne znači sada mnogo. "Ipak bi vlada morala da iskoristi ovaj trenutak i preduzme neke političke korake kako bi koliko-toliko olakšala ovo stanje", smatra Srđan Vukčević. Radi se i o tipu aviona za koje će biti sve manje posla i kojih, već sada, ima toliko mnogo u višku u celom svetu.
       "Vazduhoplovne kompanije će po predviđanju čuvene kuće Merill Ldžch pretrpeti gubitke od oko 24 milijarde dolara do polovine iduće godine. Posmatrajući krizu ranijih godina, realno je očekivati da pre kraja iduće godine svetska avio-industrija neće početi da se oporavlja, što je argument više za eventualno redefinisanje naše postojeće flote." Dileme se množe.
       Tu je i dug JAT-a od 200 miliona dolara koji kamate uvećavaju na oko 370 miliona. Očekuje se da će vlada obezbediti rasterećenje u pregovorima sa Pariskim klubom. Problem je krajnje ozbiljan. Obaveze i dugovi koji su povezani sa JAT-om dosežu sumu o kojoj se govorilo na Donatorskoj konferenciji za SR Jugoslaviju.
       Odgovori na ova pitanja koja otvara 11. septembar u sferi civilnog letenja morali bi biti hitni i precizni da bi JAT mogao da počne da "pliva" u buri koja se odavno sprema, a koju su događaji od 11. septembra izbacili u prvi plan u javnosti. To je najmanje što se mora uraditi. Ostalo će zavisiti od razvoja događaja kao i veštine "kormilara" koji će se nalaziti na čelu firme.
      
       SLOBODAN RELjIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu