NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Zaustavljena tranzicija

Onaj ko misli da, recimo, stadion "Crvene zvezde" pripada "Crvenoj zvezdi" u velikoj je zabludi. Stadion "Crvene zvezde" je društvena imovina. "Crvena zvezda" i svi fudbalski klubovi u ovoj zemlji uopšte ne mogu ni imati ništa u svome vlasništvu, jer su prema svome pravnom statusu udruženja građana

      Priča o tranziciji u sportu je priča o privatizaciji, o vlasničkoj transformaciji, o društvenoj svojini. Nasuprot onome što se obično misli, u domaćem sportu jedva da je išta privatno. Kada se kaže "privatno", to znači nečije, a u društvu kakvo nastojimo da postanemo, sve će morati da bude nečije, bilo privatno, bilo državno. Ono što neće moći da bude, to je "društveno", a ogroman deo onoga što je jugoslovenski sport, sve takoreći, upravo je to - društveno.
       Šta to u praksi znači? Znači da onaj ko misli da, recimo, stadion "Crvene zvezde" pripada "Crvenoj zvezdi" u velikoj je zabludi. Stadion "Crvene zvezde" je društvena imovina. "Crvena zvezda" i svi fudbalski klubovi u ovoj zemlji uopšte ne mogu ni imati ništa u svome vlasništvu, jer su prema svome pravnom statusu udruženja građana, a udruženjima građana nije dato da imaju svoju imovinu. Problem se delimično rešava tako što je udruženima građana dopušteno da osnivaju preduzeća, a preduzeća, kao pravni subjekti, pošto im se može znati vlasnik (ali, opet, i ne mora - ako su društvena), mogu imati svoju imovinu. Tako u konkretnom primeru Crvena zvezda ima pripadajuće preduzeće "Stadion", no to nipošto ne znači da stadion pripada tom preduzeću. Stadion je, prosto, društveni.
       U perspektivi, problem društvene svojine će se rešavati tako što će ona biti prevedena u status državne svojine, gde će vlasnik biti država, a u njeno ime će imovinom neograničeno raspolagati odgovarajući državni organi. No, u slučaju stadiona, to će, kako ćemo videti, biti samo, privremeni međukorak. Jer, država nije zainteresovana za vlasništvo nad stadionima - nisu joj, kao državi, bili potrebni ni do sada (ako izuzmemo sletove za 25. maj), pa neće biti ni ubuduće.
       Bilo bi pogrešno priču o tranziciji i vlasničkoj transformaciji vezivati samo za nepokretna dobra. Prava vrednost jednog sportskog kluba je, zapravo, u njegovom imenu i vrednosti njegovih igrača koji su pod ugovorom, i što je klub uspešniji, to je vrednost veća. Interes svakog kluba je što bolji sportski rezultat, koji bi trebalo da bude garant i poslovnog uspeha, međutim, ne mora uvek da bude tako, jer sportski uspeh ne isključuje pogrešnu poslovnu politiku. Klub koji želi da bude uspešan, značajan deo ostvarene dobiti mora da ulaže u reprodukciju - bilo u klupski podmladak, bilo u kupovinu igrača, kako bi se obezbedila trajna konkurentost u takmičenju i na tržištu. Vraća će se na to da profit nije, ili bar ne bi trebalo da bude jedini smisao takmičenja. Kada bi bilo tako, zar bi siromašni klubovi imali navijače?
       Poseban ugao teme o sportu pripada sprezi sporta, tačnije, sportskih klubova s državom i istaknutim pojedincima koji je predstavljaju. Visoki funkcioneri često kao lični prestiž vide svoj status u nekim klubovima, a s druge strane, klubovi su vitalno zainteresovani za takve svoje uticajne simpatizere, jer su oni bili i još su izvor raznih pogodnosti, pre svega izvor novca. Koliko su naši klubovi u tom pogledu reformisani možemo zaključiti iz činjenice da su isti ljudi u upravama najistaknutijih klubova bili i pre deset-petnaest godina, i danas su, s odličnim izgledima da ostanu. Uprave naših klubova, pre svega fudbalskih, zainteresovane su da zadrže svoje staro ponašanje, koje ćemo nazvati njegovim modernim imenom: netransparentnost. Čelnici vodećih fudbalskih klubova su ispoljili neverovatnu upornost u odbijanju kontakata sa novinarima o svim temama koje nisu striktno vezane za šutiranje lopte, pa je to došlo do izražaja i prilikom pisanja ovog teksta.
       U velikoj meri je različit odnos košarkaških funkcionera, a zaključak bi mogao biti da je stepen otvorenosti i spremnosti za komunikaciju o pitanjima kao što je organizacija kluba u nekoj čudnovatoj vezi sa uspešnošću koju pojedinačni sportovi pokazuju u međunarodnoj konkurenciji.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu