A sada, izvolite u knjižare. Obična knjiga - 300 dinara. Međutim, njih je najmanje. Većina ih je luksuzno opremljena i nepristupačno su skupe

      Ulice s imenima poznatih pisaca između štandova bile su od 23 do 29. oktobra zakrčene ljubiteljima pisane reči. Ali, zbog toga je nastao mali nesporazum. Uprava Beogradskog sajma, koja je prodavala ulaznice, saopštila je da je prodato ukupno 107 176 karata, u šta organizator (Poslovno udruženje izdavača i knjižara Srbije i Crne Gore) sumnja, jer smatra da je bilo mnogo više posetilaca i da je "neko direktno uzeo novac koji je bio namenjen kulturi". Šta je istina, možda će se tek naknadno utvrditi. Isto tako, ostavljeno je da se naknadno utvrdi (u započetom sudskom sporu) ko će ubuduće organizovati sajam i da li će uskoro biti još jedan sajam u staroj organizaciji Udruženja izdavača i knjižara Jugoslavije.
      
       Gosti
       Bilo je ove godine i svojevrsnih dekora: recimo, "Jugoslovenska knjiga" svoj štand obogatila je pisaćim stolom Aleksandra Rankovića, njegovom bistom i snimkom na panou TV emisije o njemu; novosadski "Stilos" spoljni deo ovog štanda aranžirao je kao radnu sobu Isidore Sekulić, čija inače Sabrana dela objavljuje; crnogorski "Oktoih" svoj štand ukrasio je "puževima", skulpturama Ratka Vulanovića...
       Sajam je prilika ne samo za susret čitalaca sa knjigom, nego i za susret sa piscima, ali i za dogovor izdavača. Bilo je toga i na ovom sajmu. Na štandu beogradske izdavačke kuće "Klio" u isto vreme okupili su se ambasadori Španije, Meksika, Perua, Brazila i Argentine. Povod je bila promocija nove saradnje ove kuće sa izdavačima iz Španije i Meksika. Gost Sajma bila je i ambasadorka Češke Judita Stouračova, koja je došla sa svojom zemljakinjom književnicom Evom Kanturkovom, koju je predstavila kao "damu koja prema Srbima oseća veliko prijateljstvo". Kanturkova je sa Frankfurtskog sajma došla u Beograd da predstavi knjigu o 70 živih češih pisaca.
       Gost "Geopoetike" bio je poznati kanadski pisac Dejvid Homel, kome je ova kuća objavila roman "Osvajanje vrha". Nekadašnji novinar, a potom obaveštajac i načelnik Centra za veze sa javnošću ruske federalne službe bezbednosti (KGB) Vasilij Stavicki bio je gost "Paideje", koja je objavila njegov tekst u knjizi "Tajne operacije ruskih specijalnih službi od 9. do 21. veka"...
       Na Sajam knjiga došlo je i više pisaca iz bivših jugoslovenskih republika. Simon Simonović, direktor "Rada", posebno ističe jedan susret: "Daleke 1970. godine, u Domu omladine Beograda, organizovao sam razgovor o temi 'Da li je nacionalizam naša sudbina?' U krcatoj sali, govorili su Ljubomir Tadić, Branko Horvat, Stipe Šuvar i Milan Kangrga. Razgovor je kasnije objavljen u časopisu 'Delo'. Gradske komitetlije bile su izbezumljene, tražile su glave. Ko rovari, ko se usuđuje da javno razgovara o nacionalizmu kao našoj sudbini, čak i sa znakom pitanja? Petnaestak godina kasnije, u trećem i poslednjem broju NIN-ovog Književnog glasnika, objavio sam 'dogovoreni tekst' Milana Kangrge. Književni glasnik zadavljen je i zbog njegovog teksta. Ove godine na Sajmu knjiga sedeli smo dva dana na štandu 'Rada', uživali, smejali se, s prijateljima koji su dolazili, srećni što vide Milana Kangrgu nepopravljivo živahnog i duhovitog."
       Današnje izdanje "Književnog glasnika" (koje izdaju "Otkrovenje", "Narodna knjiga" i "Cicero") objavljuje temat-anketu pod naslovom "Srpska književnost u olovnim vremenima 1988-2000".
      
       Najbolji
       I ove godine neki od izdavača dobili su nagrade za svoj rad. Priznanje za izdavački poduhvat godine pripalo je Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda za "Sabrana dela Bogdana Popovića" u šest tomova, koja su priredili Ivo Tartalja i Predrag Palavestra. Nagrada "Izdanje godine" pripala je Cepter buk vorldu za delo "Slovenska mitologija: enciklopedijski rečnik", urađeno zajedničkim radom 20 vrhunskih ruskih i srpskih stručnjaka, a čiji su urednici i redaktori poznati ruski slavista Svetlana M. Tolstoj i naš folklorista Ljubinko Radenković. A nagrada za najbolji dizajn pripala je izdanju "Jugoslovenske knjige", antologiji kratke priče "Mala kutija" koju je priredio Mihajlo Pantić, a opremio Dušan Šević.
       Forum novinara kulturnih redakcija, treću godinu zaredom, za najboljeg izdavača između dva sajma knjiga proglasio je "Narodnu knjigu". Potom slede "Geopoetika" i "Klio". Najboljem izdavaču, pored povelje, pripala je i vredna skulptura u drvetu, rad vajara Jove Petijevića.
       Narodna biblioteka Srbije, u saradnji sa Zavodom za izradu novčanica i kovanog novca i Ruskom nacionalnom bibliotekom iz Sankt Peterburga, objavila je fototipsko izdanje "Radoslavljevog jevanđelja", rukopisa iz 13. veka u kojem se nalaze začeci srpske književnosti. Ovo izdanje urađeno je u svega 400 numerisanih primeraka, od kojih 200 pripada Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu, u kojoj se ovaj rukopis čuva.
       "Pravoslavna reč" iz Novog Sada, izdavač poznat po kapitalnim i luksuznim izdanjima, ove godine objavljuje zaista luksuznu dvotomnu ilustrovanu enciklopediju "Manastiri Srbije" za koju je tekst napisao mr. Slobodan Mileusnić a koju je u svoj raskoši, likovno i grafički opremio slikar Bole Miloradović. Takođe, "Ekoplus" objavljuje izuzetno luksuznu knjigu "Prizori iz Biblije Starog i Novog zaveta" s tekstovima Milovana Vitezovića.
       Crnogorski "Oktoih", u saradnji sa "Svetigorom", u izuzetno luksuznoj kožnoj opremi objavio je Njegoševa sabrana dela u sedam knjiga (priređivač Gojko Božović), koja se pojavljuju posle više od dve decenije. Među 45 novih naslova, "Oktoih" je objavio i monografiju o Dadu Đuriću, Slikarske mape Voje Stanića i Petra Lubarde, kritičko izdanje Heraklita (u prevodu dr Marka Dišića), Aristotelove rasprave o duši, Berđajeve "Filozofske nejednakosti", kao i izvrstan roman Ljiljane Tomanović-Ponomarev "Moja sestra Erika"...
       Beogradski "Filip Višnjić" pojavio se sa 30 novih naslova, među kojima, svakako, najznačajnije mesto zauzima šest knjiga drugog kola dela Dobrice Ćosića.
       "Dereta", između dva sajma, objavio je 85 knjiga, među kojima su, pre svih, dela dvojice svetski poznatih pisaca Bele Hamvaša i Milorada Pavića.
       "Geopoetika" je objavila 12 novih zanimljivih naslova: Ferman Brodel "Mediteran I i II", Danijel Dž. Borstin "Svet otkrića", Džulijan Barns "Ljubav, itd.", Dubravka Ugrešić "Zabranjeno ćutanje", Georgi Gospodinov "Prirodni roman", Dragan Babić "Putovanje na kraj jezika", Viktor Jerofejev "Enciklopedija ruske duše"...
       "Plato", između ostalog, objavljuje pristupnu besedu u SANU Mihajla Đurića "Poreklo i budućnost Evrope", Aristotelovu "Retoriku", "Kratku istoriju etike" Alistera Mekintajera, "Šumske puteve" Martina Hajdegera, dve knjige Karla Jaspersa...
       "Paideja" i ove godine ima bogatu produkciju. Pored više dela poznatih svetskih pisaca, tu su i "Sabrana dela" Nine Berberove u sedam knjiga, ali i "Rečnik slobodnog zidarstva"...
      
       Novi Sad
       "Prometej" iz Novog Sada, koji je poslednjih godina postao jedan od najznačajnijih srpskih izdavača, između dva sajma objavio je sedamdesetak novih knjiga. Direktor Zoran Kolundžija posebno izdvaja monografiju Dejana Medakovića "Srbi u Beču" koja je doživela promociju u bečkom parlamentu, kada je predsednik parlamenta Fišer rekao: "Od ovog trenutka počinje nova etapa u odnosima između Austrije i Jugoslavije." Potom "Vukovi prenumeranti" Goluba Dobrašinovića, pa prozna knjiga "Projekat Singer" (priredili Vasa Pavković i Mihajlo Pantić) u kojoj su priče deset pisaca, pisane po narudžbi, kao da su autori - Singer.
       Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, iz istog grada, izašla je sa 20 novih dela. Izdvajaju se "Istorija avangardnih književnosti" Giljerma de Torea, o avangardnim pokretima od početka XX veka do kraja egzistencijalizma. Potom "Društveni sistemi" Niklasa Lumana.
      
       Niš
       Niška "Prosveta" ima četrdesetak novih knjiga, među kojima su "Čudotvorni prsten", knjiga (objavljena 1929. u Beogradu) koja po objektivnim ocenama predstavlja najbolju antologiju naših narodnih pripovedaka, a koja je, začudo, do sada brižljivo skrivana od očiju čitalaca. Potom "Sabrane pesme" Branka Miljkovića, "Peto godišnje doba" (100 pesama svetske ljubavne lirike), "Priručnik za pevanje i plakanje" Hulija Kortasara, "Portret srpskog poslanika" Srećka Taritaša, sa do sada nepoznatim, autentičnim zapisnicima o tome kako su poslanici Narodne skupštine prošli albansku golgotu i kako su zasedali na Krfu i uopšte o parlamentarizmu toga doba...
       Niš je dobio još jednog ozbiljnog izdavača. To je "Zograf". Za nepune tri godine ova kuća objavila je 50 knjiga, a samo u prošloj godini 25 dela. Vlasnik Despot Despotović kaže da je njegov cilj da poznate pisce prevede iz Beograda u Niš. Prvi je bio Momo Kapor, kome je, po piščevoj želji, najpre objavio u luksuznoj opremi "Sarajevsku trilogiju", a potom novi roman "Ivana". Despotović kaže da je ovo sigurno najprodavaniji roman u 2001. godini. Od 1. marta "Zograf" je prodao 8 000 primeraka.
       Zagrebačka "Prosvjeta", istoimenog Srpskog kulturnog društva, na Sajam je donela osam novih knjiga: izdanje Milana Kašanina "Sudbine i ljudi", potom "'Novi kurs' Srba u Hrvatskoj (Srbobran 1903-1914)" Ranka Gašića, "O Srbima u Hrvatskoj - selektivna bibliografija 1984-1999." koju je sastavila Bosiljka Milinković uglavnom na osnovu hrvatske periodike...
       Banjalučki "Glas srpski" objavio je nekoliko vrednih knjiga u saradnji sa beogradskom kućom "Klio", a od samostalnih izdanja objavljenih u ovoj godini izdvajaju se romani Anđelka Anušića "Silazak sina u san" i Aleksandra Gatalice "Kraj" i Ranka Pavlovića "Jahači i ostali", prozne knjige Kolje Mićevića "Mocart" i Stevke Kozić-Preradović "Znakovi s neba".
       Izdavački grafički atelje "M" za sajam je objavio roman Miroslava Toholja za koji se očekuje da će sigurno konkurisati za poznate književne nagrade i od istog autora "'Sveti ratnici' i rat u Bosni i Hercegovini" na osnovu koje je NIN nedavno objavio feljton.
       Narodna i univerzitetska biblioteka "Ivo Andrić" iz Prištine ima privremeno sedište u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, pa je opet nastavila izdavačku delatnost. Objavila je dve nove knjige u Biblioteci Znameniti Srbi Kosova i Metohije, zatim studije Dragoslava Srejovića "Iskustva prošlosti", Atanasija Uroševića "O Kosovu" i Trifuna Pavlovića "Kosovo u srpskim imenima."
      
       Crkva i vojska
       Beogradska izdavačka kuća "Pešić i sinovi" koja kroz izdavaštvo nastavlja delo čuvenog profesora Radivoja Pešića, objavljuje, između ostalog, novo, dvojezično srpsko-englesko izdanje "Vinčanskog pisma", potom profesorovo "Optužujem ćutanje", zatim od Aleksandra Petrovića "Praistoriju Srba"...
       I ove godine na Sajmu je učestvovalo nekoliko crkvenih izdavača. "Hrišćanska misao" obnovila je biblioteku "Svečanik" u kojoj su, između ostalog, objavljene knjige "Između sile i prava" Vojislava Koštunice, "Vaseljenski sabori" i "Srpska crkva u istoriji" Radomira Popovića, "SPC i nova vlast (1944-1950)" Dragoljuba Živojinovića, potom knjige Koste Čavoškog, Dušana Batakovića, Milana St. Protića...
       Vojni izdavači su imali posebno bogatu produkciju knjiga. Novinsko-izdavački centar "Vojska" u trećoj godini bavljenja ovim poslom objavio je više od pedeset knjiga, publikacija i drugih izdanja namenjenih prvenstveno pripadnicima Vojske Jugoslavije, ali i široj čitalačkoj publici. A Vojnoizdavački zavod je u odnosu na prošlu godinu duplirao broj naslova - čak 104. Pored knjiga vojne problematike, tu je dosta i onih koje prelaze te okvire, kao što su, recimo, drame Aleksandra Popovića, koje VIZ objavljuje u saradnji sa "Verzalpresom". Ove godine objavljen je prvi od četiri toma.
       Dakle, izbor je, uprkos privrednim neprilikama koje posebno pogađaju knjigu, veliki. A cene? Za naše prilike nisu baš pristupačne. "Obična" knjiga, bez dodatne luksuznije opreme, u proseku je trista dinara. Za čitaoce mnogo, za izdavače malo. U bivšim jugoslovenskim republikama ta cena je dva, pa i tri puta veća. Ali, mnogi se u jednom slažu: ovde se na opremu knjige mnogo više polaže. Knjiga se ovde, ipak, ne da - drži do svog izgleda.
      
       JOVAN JANJIĆ