NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Igra je počela

"Izbori su završeni. Sada treba da nastavimo rad na povratku Kosova u Srbiju", kažu lideri Srba sa severa Kosova, dok je Rugova od Evropske unije i SAD zatražio što hitnije priznavanje statusa nezavisne države. Da ne bi bilo nikakve zabune, u posetu Kosovu, prvi od zapadnih zvaničnika posle izbora dolazi glavnokomandujući snaga NATO-a u Evropi, američki general Xozef Talson

      (Beta specijalno za NIN)
      
       Kosovo je posle više od 28 meseci međunarodne uprave dobilo multietničku skupštinu, do koje se došlo u dramatičnoj završnici u kojoj su kosovski Srbi tek u popodnevnim časovima na dan izbora odlučili da ipak slede preporuke Beograda i da glasaju. Oni koji su se suprotstavili izlasku na izbore više najverovatnije neće biti članovi državnog Koordinacionog centra, a Savezni komitet za Kosovo je već ukinut na sednici DOS-a. Kod Albanaca su se obistinile predizborne prognoze - uz manji odziv birača, pobedio je Ibrahim Rugova, dok su nekadašnji komandanti Oslobodilačke vojske Kosova, Hašim Tači i Ramuš Hajradinaj uspeli da zadrže prošlogodišnju popularnost.
       Šef misije OEBS-a, Dan Everts, proglašavajući 17. novembar "velikim danom za Kosovo" saopštio je da je na birališta izašlo 697 294 od 1,2 miliona upisanih birača, te da je pobednik Rugova, čiji je famozni šal i sam nosio pre svega dve nedelje, na predizbornom skupu.
       Za "večitog drugog" - predsednika Demokratske partije Kosova (DPK)- glasala je tek četvrtina birača, dok su kosovski Srbi propustili priliku da se još bolje plasiraju i zauzeli treće mesto sa 11 odsto ukupnog broja glasova. Glasno najavljivana kao veliko iznenađenje izbora, Alijansa za budućnost Kosova, koja je u pomoć pozvala i stožer albanskog lobija Američko-albansku alijansu i nekadašnjeg šefa Kosovske verifikacione misije OEBS-a Vilijema Vokera, ostala je na prošlogodišnjih skromnih osam odsto glasova.
      
       Srbi
       Pre OEBS-a izborne rezultate objavile su sve četiri najjače političke snage na Kosovu, ali su njihovi rezultati dovedeni pod izvesnu sumnju pošto je iz njih proizlazilo da je na birališta izašlo, i za Miloševićeve kosovske izbore neuobičajenih više od 150 odsto upisanih birača. Šef Rugovinog štaba je izjavljivao da je za DSK glasalo 70 odsto birača, dok su rivali bili skromniji sa 37, odnosno 13 odsto osvojenih glasova. Ostatak je pripao koaliciji Povratak.
       Prištinske nevladine organizacije Kosovska građanska inicijativa (KACI) i Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i beogradski CeSID pokvarili su iznenađenje koje je OEBS najavio za ponedeljak uveče, obznanivši znatno ranije ishod prvih opštih izbora na Kosovu.
       Ibrahim Rugova će gotovo sigurno biti prvi predsednik Kosova, ali će u skupštini koja treba da potvrdi njegovo imenovanje biti i 21 predstavnik kosovskih Srba. "Glasalo se za budućnost, slobodu i demokratiju, za prosperitet i nezavisnost Kosova. Izborima, Kosovo je dokazalo da zaslužuje nezavisnost", rekao je Rugova po objavljivanju rezultata.
       Stvari, međutim, nisu izgledale nimalo optimistično u subotu pre podne kada se na biralištima pojavio tek svaki deseti registrovani Srbin, dok su biračka mesta u severnom delu Kosovske Mitrovice bila potpuno pusta. čelnici DOS-a i budući poslanici u kosovskom parlamentu direktno su optužili dvojicu tamošnjih lidera, moćnog Marka Jakšića i Momčila Trajkovića za opstrukciju, što su oni odlučno demantovali. Oko biračkih mesta u dane pre izbora, uporedo sa ekspresnom kampanjom koalicije Povratak, širom srpskih enklava na Kosovu, lepljene su kopije novokomponovanog prepeva "Lazareve kletve" - "Ko je Srbin i srbskog (tako piše) roda, a izbore šiptarske prihvati ne imao od srca poroda, ni muškoga, ni devojačkog. Od ruke mu ništa ne rodilo...". Oko biračkih mesta, međutim, nije bilo plakata široke koalicije Povratak čiji su kandidati, većinom prethodno nepoznati, tokom naglog poslepodnevnog obrta dobili poverenje oko 45 odsto registrovanih kosovskih Srba.
       Prema podacima koje je posle izbora saopštila policija UNMIK-a, u srpskim enklavama zabeleženo je tek nekoliko incidenata, u kojima su uhapšene dve osobe, dok su "oko birališta povremeno primećivane grupe koje su zastrašivale birače, ali su se brzo razilazile". Pretučen je i jedan kamerman strane televizije. Jednak broj incidenata zabeležen je i u albanskim sredinama gde su lokalni funkcioneri stranaka, koji su se zatekli u glasačkom odboru, agitovali za svoje stranke na samim biračkim mestima. Jedan Srbin pretučen je dok je išao da glasa u Kosovskoj Kamenici, a policija UNMIK-a uhapsila je jednog Albanca u Podujevu zato što je na glasanje poneo i zastavu.
      
       Albanci
       Pitanje zastave stavljeno je, međutim, ad acta još pre izbora pošto je šef UNMIK-a posebnom uredbom propisao da će se na zvaničnoj zastavi Kosova još uvek vijoriti boje Ujedinjenih nacija. Takva odluka, ali i ponovno potpisivanje delova Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti između specijalnih predstavnika generalnog sekretara UN Hansa Hekerupa i jugoslovenskog predsednika Nebojše Čovića dodatno su obeshrabirili albanske birače, koje mlake kampanje i odložena obećanja nezavisnosti nisu preterano uzbuđivali.
       Odziv birača u albanskim sredinama pao je, u poređenju sa lokalnim izborima oktobra prošle godine (izašlo oko 80 odsto birača), za čitavih 15 odsto, većim delom zahvaljujući činjenici da nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora posebnih promena u njihovim svakodnevnim životima nije bilo. Obećanja međunarodne zajednice i usvajanje Ustavnog okvira privremene samouprave Kosova nisu za njih predstavljali dovoljan razlog da biraju između vremešnog francuskog đaka i dvojice mladih bivših gerilaca.
       Pobednik je dobijen posle 12 časova glasanja koje je počelo u sedam časova izjutra, pošto je Everts teatralno pozvao građane "da daju svoj glas Kosovu". Okončano je pošto je glasao i poslednji birač koji se u 19 časova nalazio u redu za glasanje. Mada je u albanskim sredinama to bio potpuno irelevantan podatak, poslednji časovi glasanja i "nadoknadno vreme" spasli su čast koalicije Povratak, gotovo poput Augentalerovog autogola koji je odveo Crvenu zvezdu na tron prvaka Evrope i sveta i Đorđevićeve trojke koja je "Partizan" pretvorila u prvaka Evrope. U sumrak, oko 17.30 časova na dan izbora, posmatrači su javili da su se u gotovo svim srpskim sredinama na Kosovu stvorili redovi pred biralištima. "Ljudi su se plašili da ih neko ne vidi. A i na biralištima su bile televizijske kamere. Tek kasnije odlučili su da odu da glasaju", objasnila je kasnije jedna od kandidatkinja koalicije Povratak Rada Trajković. Regularnost i demokratski tok izbora osporili su tek socijalisti i radikali, čiji su glasnogovornici uoči izbora širom Kosova najavljivali da će se i silom obračunavati sa eventualnim biračima koji budu želeli da to svoje pravo i ostvare.
      
       Dve kampanje
       Dve dijametralno suprotne kampanje rezultirale su priličnom konfuzijom među kosovskim Srbima, te su se na glasačkim listićima, umesto štrikliranog kvadratića kraj ćirilicom ispisanog imena koalicije, nalazili i nacrtani tenkovi ili parole "Živeo Sloba" i "J.... vam mater šiptarsku". Broj nevažećih listića u srpskim sredinama zadržao se, na sreću, na ispod tri odsto ukupnog broja glasova Srba, a strankama na Kosovu do oktobra prošle godine neprikosnovene, "crveno-crne" koalicije popularnost je drastično opala. Srbi su, kako s pravom upozoravaju najuporniji zagovornici izlaska na izbore, propustili priliku da iskoriste slab odziv albanskih birača i zauzmu čitavih 30 mesta u budućem parlamentu, pošto se kvota za poslaničko mesto sa deset hiljada spustila na jedva 6 500 glasova. Istovremeno, ni sa fantastičnih 30 mandata, kosovski Srbi ne bi mogli poremetiti dvotrećinsku većinu, na koju će se albanski deputati, već je izvesno, u dogledno vreme pozivati.
       Koliko će to uticaja imati na svakodnevni život kosovskih Srba ostaje da se vidi, ali su sve ostale strane, kosovski Albanci, međunarodna zajednica i vlasti u Beogradu preuzeli obavezu da im obezbede slobodu kretanja i opštu bezbednost. Na izbore su najviše izašli izbeglice i stanovnici izolovanih enklava, koji već dve i po godine žive u neverovatnim uslovima i, neretko, pod opsadom. Pomaci u toj oblasti će biti lako uočljivi, a analitičari smatraju da su upravo životni uslovi kosovskih Srba i briga novih vlasti u Beogradu bili najveća "antikampanja" izborima.
       Međunarodna zajednica uzdržala se krajem oktobra prošle godine da Beograd suoči sa surovim testom kakav su pregovori o statusu Kosova, ali su takav razvoj situacije iznudili, po mnogima, prerano raspisani opšti izbori. Bez obzira na povremene gafove glavnog organizatora izbora, šefa kosovske misije OEBS-a, Norvežanina Dana Evertsa i njegove trome birokratije, opšti izbori su zadovoljili sve demokratske kriterijume, o čemu se dodatno brinulo oko 20 000 zaposlenih u raznim fazama izbora i 13 000 posmatrača. Kosovski opšti izbori, prema prvim podacima, koštali su oko pedeset miliona nemačkih maraka, što srazmerno veličini pokrajine i broju glasača, predstavlja verovatni rekord u savremenim demokratijama. Da je Kosovo bilo pod potpunom kontrolom u dane izbora svedoči i podatak da se o bezbednosti brinulo ukupno nešto više od 30 000 vojnika Kfora, kao i 8 000 policajaca Unmika i kosovske policije.
       Imajući u vidu prošlogodišnje neugodnosti oko ubeđivanja Tačija da prihvati izborni poraz, misija OEBS-a ponovo je čekala poslednji trenutak da saopšti rezultate, ali način na koji su sami izbori održani ni u jednom segmentu nije doveden pod znak pitanja. Tako je, doduše, bilo i prošle godine na lokalnim izborima.
      
       Koaliciona kombinatorika
       Razvoj situacije oko izlaska Srba na izbore potpuno je, čini se, u drugi plan bacio pripreme za formiranje prve kosovske vlade. Najviše mesta u budućem parlamentu imaće Demokratski savez Kosova, ali nedovoljno da bi sam formirao vladu. Rugovin verovatni premijerski kandidat, američka studentkinja elektrotehnike Edita Tahiri će u vladi osim po jednom predstavniku srpske i ostalih manjina, neka od sedam preostalih ministarskih mesta, kako stvari stoje, ponuditi i predstavnicima ostalih albanskih političkih stranaka.
       Prema procenama prištinskih analitičara, najbliža stvarnosti je koalicija sa Alijansom za budućnost Kosova, mada skeptici pragmatičnost podređuju animozitetu koji vlada između Rugove i Hajradinajevog glavnog savetnika, nekadašnjeg komunističkog prvaka Mahmuta Bakalija. Predstavnici međunarodne zajednice nadaju se da bi, u slučaju da se Rugova odluči na potpuno drugačiju opciju, manjinsku vladu DSK mogli podržati predstavnici manjina, prvenstveno Srbi.
       Nekadašnji politički lider Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači, oscilirajući između imidža modernog političara koji je pokušao da stvori promovisanjem pesnikinje Flore Brovine za predsedničkog kandidata i zagovornika najtvrđe moguće linije odbijanjem da prizna Zajednički dokument Beograda i UNMIK-a, uspeo je da zadrži pređašnju popularnost i šansu za povratak na staze slave potraži na nekim budućim izborima. Istim putem krenuće i nekadašnji komandant zone "Dukađini", Ramuš Hajradinaj kome agresivna predizborna kampanja, usavršeni javni nastupi i značajna finansijska podrška dijaspore nisu pomogli da procentualno napravi značajan korak unapred, mada je za njegovu alijansu, istini za volju, glasalo više birača nego lane.
      
       Međunarodne sudije
       Potpuni "hepiend" izbora narušio je, donekle, samo lider DSK. Rugova se, iznenađujuće, odmah po saopštavanju izbornih rezultata samoproglasio za predsednika Kosova i izrazio želju da ta pokrajina postane nezavisna već koliko sutra. Takav stav umerenog lidera kosovskih Albanaca, kako već godinama titulišu predsednika DSK, nije nimalo razveselio najviše zvaničnike međunarodne zajednice, te su ga hitro demantovali ministri inostranih poslova EU. "Rugova vrlo dobro zna da je međunarodna zajednica protiv nezavisnosti pokrajine. Ali oni tamo istrajavaju na toj ideji..", rekla je austrijska ministarka inostranih poslova Benita Ferero-Valdner, dok je njen portugalski kolega Žaime Gama naglasio da se "konačni položaj Kosova može odrediti samo kroz direktan dijalog vlasti u Beogradu i pokrajine". "Konačno je malo dosadno. Prvo smo potpisali Ustavni okvir sa Albancima, pa Zajednički dokument sa Srbima. Onda su došli izbori", rekao je jedan od zapadnih diplomata u Prištini, napominjući da je svim stranama - međunarodnoj zajednici, kosovskim Albancima i Srbima ostavljen period od tri godine da osmisle kako će izgledati pregovori o konačnom statusu te pokrajine.
       Kosmet, u međuvremenu, veći deo dana nema struje, a pripadnicima manjinskih zajednica, osim u dane izbora, ozbiljniji izlasci iz kuća predstavljaju avanturu sa krajnje nepredvidljivim ishodom. Pokrajina je, istovremeno, visoko rangirana na listi najsiromašnijih regiona Evrope. Optimisti smatraju da bi to mogli biti dovoljni razlozi da stanovnici Kosova misli skrenu sa pitanja suvereniteta i posvete se stvarnim životnim problemima.
       "Izbori su završeni. Sada treba da nastavimo rad na povratku Kosova u Srbiju", kažu lideri Srba sa severa Kosova, dok je Rugova od Evropske unije i SAD zatražio što hitnije priznavanje statusa nezavisne države. U poslaničkim klupama će sedeti pristalice obe opcije. Prvo zasedanje kosovskog parlamenta će biti održano početkom decembra. Mada sami izbori nisu izazvali mnogo emocija, prištinski analitičari smatraju da bi znatno zanimljivije moglo biti prvo zasedanje parlamenta. Krajnju reč o spornim pitanjima, za svaki slučaj, zadržala je međunarodna zajednica. Da ne bi bilo nikakve zabune, u posetu Kosovu, prvi od zapadnih zvaničnika posle izbora dolazi glavnokomanujući snaga NATO-a u Evropi, američki general Džozef Ralston.
      
       RADE MAROEVIĆ
       (BETA)
      
      
Sve po starom

Marko Jakšić:
       Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju osudio je ponašanje svojih članova, predsednika Saveznog komiteta za Kosovo Momčila Trajkovića, i potpredsednika DSS-a Marka Jakšića tokom predizborne kampanje u Pokrajini. Centar je zaključio da su savezna i republička vlada nadležne "da odluče o njihovom statusu i o konsekvencama". Jakšić je, dodaje se u saopštenju, "priznao da je vodio antiizbornu kampanju i najavio ostavku na članstvo u Koordinacionom centru".
       "Inače ostaje sve po starom, ja ostajem i dalje potpredsednik DSS-a. Mislim da ću tako nastaviti da radim, nastaviću borbu za opstanak Srba, doduše ne kroz parlament Kosova, ali kroz jednu vanparlamentarnu borbu, što je dopustivo u svim zemljama u svetu", rekao je Marko Jakšić za Radio B92


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu