NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Početak puta

Kao što je sporazum sa "Majkrosoftom" svojevrstan simbol nove prakse u poštovanju svetskih "pravila igre", odabir ovog američkog giganta, takođe, nosi snažnu simboliku - on predstavlja poruku svim ostalim potencijalnim partnerima da je "najveći igrač u branši"ušao u Jugoslaviju

      U Pragu je 5. decembra ove godine potpisan Sporazum o strateškom partnerstvu između vlada Jugoslavije i Srbije i najveće svetske softverske kompanije "Majkrosoft". Njegov značaj višestruko prevazilazi njegove formalne odredbe, jer simbolički označava kraj dugogodišnje pogubne prakse kojom je vlast ne samo tolerisala, već i podsticala masovno kršenje autorskih prava i intelektualne svojine, koje je u oblasti informacionih tehnologija (IT) imalo karakter gotovo totalnog.
       Među mnogim problemima sa kojima su se suočile poslednjih godinu dana, naše vlade imale su priliku da zateknu poražavajuće stanje na domaćoj informatičkoj sceni, izazvano, pre svega, potpunim izostankom bilo kakve smislene strategije razvoja ovog sektora privrede. Razvitak infrastrukture i osavremenjavanje resursa u domenu za koji je odgovorna država (javna uprava, školstvo, akademska mreža) bio je praktično ravan nuli, dok je privatni sektor bio na manje ili više otvoren način gušen, jer prethodni režim ne samo da nije imao interesa za razvoj informacionih tehnologija, već ih je, s pravom, smatrao direktnom pretnjom njegovoj politici "oslanjanja na sopstvene snage".
       Protekle godine pokazale su da "oslanjanje na sopstvene snage" može da znači i prihvatanje kriminalnog ne samo kao mogućeg i dozvoljenog, već i poželjnog modela ponašanja. Pod izgovorom neophodnosti "snalaženja" u vremenima izolacije, uz iskrivljeno poimanje građana i preduzeća kao postmodernih Robin Hudova, koji "kradu (stranu) bogatu pamet i daju je (kopiraju) sebi siromašnima", organi vlasti nisu se "opterećivali" gonjenjem onih koji su flagrantno kršili autorska prava. Iako je 1998. donet savremen Zakon o autorskom i srodnim pravima i uprkos činjenici da je Jugoslavija potpisnica mnogih međunarodnih konvencija kojima se ona štite, situacija se sve donedavno nije menjala - proizvodi nečije pameti smatrani su "Alajbegovom slamom", čija krađa ne samo da nije ni kod koga izazivala ni elementarnu grižu savesti ili strah od kazne, već se smatrala - merom dobrog ukusa! Koliko je praksa kupovine ilegalnih primeraka kompjuterskih programa (softvera) odomaćena, pokazuju i eksplicitni "mali" oglasi ilegalnih preprodavaca (poznatijih kao "pirati") koji se bez snebivanja objavljuju na mnogim domaćim medijima.
       Zbog čega sadašnja vlast toliko snažno insistira na ekspresnom "zavođenju reda" u oblasti poštovanja intelektualne svojine i zbog čega je cela priča počela upravo sa "Majkrosoftom"?
       Tržište visokosofisticiranih usluga, kao segment globalne ekonomije koji beleži najveću stopu rasta, jedna je od retkih oblasti u kojima naša zemlja, čak uprkos stanju u kakvom jeste, može da ostvari značajnu zaradu. U situaciji gde u svetu već duže vremena vlada trend zasićenja "klasičnim" proizvodima i uslugama, koje su uz to za naše pojmove nedostižno kvalitetnije i jeftinije od srodnih koje bismo mi mogli da ponudimo, ono što nam preostaje je da plasiramo ono što imamo i za šta (vremenski, pa i materijalno) ne treba prevelik obim ulaganja da bismo videli prve opipljive rezultate. Da bi se, međutim, mogle zaraditi pare od prodaje domaćeg znanja, neophodan preduslov je da se ta, ali i strana pamet, tj. njeni produkti na pravi način počnu štititi. U slučaju da takva zaštita izostane, šteta bi bila dvostruka: strane IT kompanije bile bi obeshrabrene za ulazak i ulaganje na naše tržište i zasnivanje partnerskih odnosa sa domaćim preduzećima, dok bi time sa druge strane bio zaustavljen proces formiranja "kritične mase" domaćih stručnjaka i baze znanja, čime bi se zatvorila vrata našem željenom učešću u globalnoj privredi i upropastila dobra razvojna šansa.
       Razvoj i primena informacionih i komunikacionih tehnologija je, kako navode u Vladi Srbije, osnova budućeg privrednog rasta Republike. U svetu je ta oblast, u svetlu stalne pretnje od recesije, postala osnova razvoja u tržišnim ekonomijama. Mnoge zemlje, poput Indije ili bliže nam Bugarske, koriste priliku i postaju mini "softverske sile", ubrzano radeći na daljem podsticaju informacionih tehnologija, usklađujući svoja zakonodavstva i standarde sa svetskim. Sa tim zemljama se možemo porediti po mnogo čemu, najviše po tome što posedujemo ili vrlo brzo možemo posedovati značajnu bazu stručnjaka koji bi za svoj rad bili plaćeni manje nego u visokorazvijenim zemljama Zapada, ali mnogo više nego što sada zarađuju, odvraćajući ih time na najpoželjniji način od odlaska iz zemlje.
       Uvidevši razmere ove retko realne razvojne šanse, naše vlade su započele odgovarajuće aktivnosti. Jedna od njih bila je uspostavljanje kontakta sa "Majkrosoftom", kao vodećim svetskim proizvođačem softvera. Kao što je sporazum sa "Majkrosoftom" svojevrstan simbol nove prakse u poštovanju svetskih "pravila igre", odabir ovog američkog giganta, takođe, nosi snažnu simboliku - on predstavlja poruku svim ostalim potencijalnim partnerima da je "najveći igrač u branši" ušao u Jugoslaviju i da su jugoslovenske vlasti spremne i sposobne da zaštite svaki legitimni poslovni interes inopartnera. Naravno, vizija Srbije kao regionalne "informatičke sile" deluje primamljivo, ali kao u malo kojoj drugoj sferi postoji svest da se na putu ka tom cilju ne smeju dozvoliti nikakvi kompromisi, kao i to da smo na tom putu daleko bliži početku nego željenom ishodištu.
      
       DUŠAN KATILOVIĆ
      
      
Prva racija

Da se stvari pokreću s mrtve tačke, pokazao je i slučaj koji se desio u Beogradu 9. decembra i koji bi donedavno bio apsolutno nezamisliv. Akcijom policije na prostoru u okolini Studentskog kulturnog centra, gde se "tradicionalno" prodaju piratski kompakt-diskovi sa muzikom i kompjuterskim programima, zaplenjeno je između 15 i 20 hiljada CD-ova različitog sadržaja, dok je protiv zatečenih lica koja su ih prodavala najavljeno podizanje krivičnih prijava. U pitanju je prva velika "antipiratska racija" ove vrste koja najavljuje skori prelazak piraterije u duboku ilegalu.


      
      
Partnerski put

Pojavljivanje "Majkrosofta" i njegovo sklapanje strateškog "dila" sa vlastima donelo je mnoge komentare, kao i bojazan da će se ta kompanija postaviti gotovo "kolonijalistički", uspostavljajući u zemlji apsolutni monopol na tržištu operativnih sistema i poslovnog softvera. Prema rečima gospodina Aleksandra Bojovića, menadžera "Majkrosofta" za odnose s javnošću, to ni izbliza ne odgovara istini. Cilj "Majkrosofta" je svakako ostvarivanje profita, ali se to ne može niti želi učiniti na način koji bi štetio bilo kojem domaćem korisniku. Sporazumom je, između ostalog, predviđeno da "Majkrosoft" uloži značajna sredstva u našu zemlju, kroz besplatno ustupanje licenci za svoje najnovije verzije najpopularnijeg softvera za škole i akademske ustanove u Jugoslaviji, kao i kroz doniranje uključenja do 100 domaćih razvojnih timova za izradu kompjuterskih programa baziranih na "Majkrosoft" platformama u "MSDN" razvojnu mrežu kompanije, čime se na najdirektniji mogući način podstiče razvoj domaće baze znanja i eksperata. Put "Majkrosofta" ka sopstvenom interesu je dakle partnerski - ističe g. Bojović - dajući višeznačan doprinos u razvoju jugoslovenskog IT sektora, "Majkrosoft" očekuje da on vremenom dovoljno osnaži da može da ostvaruje značajan sopstveni profit, od čega bi i sama kompanija imala koristi, plasirajući svoje proizvode.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu