NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Tuđi i naši

Najbolji su bili oni koji su otišli iz Beograda da bi se vratili u njega dočekani ovacijama

      Aleksandar Madžar uspe da proda punu salu Kolarčeve zadužbine tek pošto dobije tapiju u Briselu. Luc Keler, za koga nas vežu ne samo duboke umetničke već i neke druge emocije, a koji zaista jeste jedan od najboljih u Evropi, nastupi pred manje od tri stotine ljudi.
       Uroš Lajovic, pošto smo ga pre mnogo godina oterali iz Beograda jer je pokazivao sklonost da brani i odbrani autoritet dirigenta uprkos samoupravnoj praksi, na ovogodišnjem Bemusu biva ispraćen ovacijama.
       Dejan Božić, violončelista, treći put gostuje po gradovima Japana računajući i Tokio o trošku tamošnje državne fondacije, ali ga na našem ozbiljnom koncertnom podijumu nema sigurno dve godine. Iz ovog, nasumice odabranog podsetnika proizlazi da mi nismo narod koji se tuđem divi i svoje ne poštuje već da nije tačno ni jedno ni drugo. Pravo je čudo da Institut "Gete" i slične institucije još imaju volje da u ovoj nemaštini pomognu stavljajući nam na dlan i poklon svoja velika dobra.
       I konačno, evo jednog udobnog početka eksplikacija svega gorenavedenog. Ugledni pijanista Aleksandar Madžar našao se u samom vrhu pamćenja, delimično zbog Mocartove muzike izvedene na način dirljivo savršen, ali možda i zbog Klavirskog koncerta Sofije Gubajduline, kompozitora koja je skupo plaćala svoju neprilagodljivost uobičajenim normama ponašanja u diktatorskom režimu.
       Naš gost dirigent Uroš Lajovic ponovo se našao u vatri kada je na pult stavio simfoniju "Titan" Gustava Malera. Iz nje je izašao obasut komplimentima, zakletvama na večnu ljubav i svemu što priliči otvaranju udarne beogradske muzičke manifestacije - Bemusu. Na istom mestu, Beogradski gudački orkestar "Dušan Skovran" obavio je fantastičan umetnički zadatak sa Irenom Grafenauer i Matom Bekavcem.
       Poslednjih godina nismo često prisustvovali izvođenju dela naših kompozitora. Dogodila se, ipak, premijera "Rukoveti" Isidore Žebeljan sa mnogo puta pomenutim sopranom Anetom Ilić. Tradicionalna tehnika komponovanja, izlečene traume iz vremena planetarno harajuće depresije muzičkog avangardizma, odredili su ovo delo kao prekretnicu. Opravdano je verovanje da publika više neće odlaziti na koncerte savremenih stvaralaca ispunjena strahom.
       Ako je na ovom mestu dopušteno i uobičajeno izražavanje na ivici patetike, onda će se naredni pasus odnositi na neke sasvim lične emocije. Jedna je usmerena prema monahinji iz XII veka Hildegard iz Birgena i njenoj Molitvi pevanoj na koncertu hora studentkinja FMU Collegium Musicum. Muzički neuka, Bogu zaveštana, monahinja kao da je oživela za trenutak i posle otpevane molitve vratila se tamo gde je sebe napustila u zemaljskom obliku. Druga je iz našeg komšiluka, takoreći. Reč je o koncertu obeležavanja dana škole "Stanković", kada se Obrad Nedeljković prihvatio da sa svojim učenicima izvede delo Petra Čajkovskog. Ko još nije shvatio da, koliko god je boljih i najboljih, toliko je svima bolje i najbolje, još ima vremena da se popravi.
      
       MILENA MILORADOVIĆ
      
      

1. Aleksandar Madžar
       2. Beogradska filharmonija pod upravom Uroša Lajovica
       3. Mate Bekavac i Irena Grafenauer
       4. Najdžel Kenedi i Beogradski gudački orkestar "Dušan Skovran"
       5. Isidora Žebeljan: "Rukoveti"
       6. Majkl Najman: "Čovek koji je pobrkao ženu sa šeširom"
       7. Orkestar učenika Muzičke škole "Stanković" sa dirigentom Obradom Nedeljkovićem
       8. Ansambl violinista prof. Dejana Mihajlovića
       9. Hildegard iz Birgena
       10. Muzika iz filma O Brohter, Njhere Art Thou braće Koen


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu