NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ima li išta strašnije od ljudske gluposti?

("Pravoslavni protiv Madone", NIN br. 2659)

      Nedavno je održan Sabor pravoslavno-nacionalne omladine srpske. Želeo bih da iznesem nekoliko opaski na ekstremnu konotaciju njihovog programa i da se obratim njima samima.
       Svoju nadrealnu, nacionalističku ideju ispoljavate prvom tvrdnjom o nepostojanju srpskog nacionalnog univerziteta u Beogradu nakon 1945, već velite da postoji "duhovno mrtva, komunistička zgrada, ideološko leglo svakog bezbožništva i antisrpstva". U predratnom periodu najveći broj studenata Beogradskog univerziteta bio je levo orijentisan. Ti napredni ljudi bili su istaknuti poslenici na polju kulture i humanizma, u propovedanju revolucije, koju su izneli na svojim plećima, ma šta mi o tome danas rekli.Zar ćemo kao antisrpstvo obeležavati sve uspehe koje su mladi postizali na Univerzitetu i koji su doprinosili i materijalnom i duhovnom uzdizanju Jugoslavije iz pepela? Čuvena junska pobuna 1968. ostaće jedna od najsvetlijih stranica te ustanove i ovog društva uopšte, najlepša manifestacija uma i duha, životne radosti i plemenitih ideala.
       Jedan od najviših zadataka društva i celog sistema jeste i negovanje tradicije. Međutim, gospodo studenti, vaša konstrukcija tradicije ne uključuje najsvetlija imena naše kulture. Mora li "pravi Srbin" da sudi Dositeju i Vuku jer, rekoste, oni su krivi što se klanjamo "zapadnjačkim idolima"? Da li biste bili sposobni da učite gimnazije, završavate fakultete ili branite disertacije na slavenosrpskom ili latinskom jeziku? Ima li išta strašnije od ljudske gluposti?
       Ideje koje proklamujete (monarhizam, slogu oko boga i "Srbiju u crkvi") ne možemo tretirati drugačije nego kao verski fanatizam. A ja sam mislio da tako nešto postoji samo na militantnom Istoku. Kako sebe vidite u svetu nauke, u novom veku, za koji se istinski nadamo da će presuditi dogmama? Može si "Visoka Srbija" da pronađe svoju istorijsku opravdanost, jer od cara Dušana je prohujalo šest i po vekova? Ne može se ono što je čovek snagom svog uma i slobodom svoje misli otkrio i stvorio, objašnjavati imaginarnim pojmovima.
       Konačno, očuvanje nacionalnog identiteta vidite kroz hiperbolisanje značaja "tri srpska mučenika": Milana Nedića, Dimitrija Ljotića i Draže Mihailovića. Kakvog li apsurda! To su ljudi koji su tragično završili zahvaljujući bilo svojoj kvislinškoj ulozi, bilo odstupanju od istinske tradicije srpskog i crnogorskog naroda. Ali to je sasvim novo pitanje.
       Gospodo studenti, alal vam vera!
      
       VELJKO STANIĆ,
       Aranđelovac


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu