NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Afrikanci dolaze

Na predstojećem šampionatu sveta u Japanu i Južnoj Koreji dve trećine fudbalskog sveta biće tamne puti

      Kada je pre četiri godine Švajcarac dr Jozef Sep Blater, dotadašnji generalni sekretar Svetske fudbalske asocijacije (FIFA), izabran za osmog po redu predsednika, njegov protivkandidat Šveđanin Lenart Johanson, aktuelni predsednik Evropske fudbalske unije (UEFA), tvrdio je da su odlučili glasovi predstavnika iz Afrike. Za takvu "uslugu" Blater je, navodno, Afrikancima obećao u bliskoj budućnosti organizaciju svetskog šampionata. U stvari, Blater se ubedljivom većinom glasova izborio za čelnu fotelju FIFA, kako su kasnije isticali dobro obavešteni na skupu u Parizu, jer Johanson je uoči glasanja jednom "trapavom" izjavom predstavnike Afrike nazvao beznačajnim "crncima". Naravno da je Šveđanin kasnije sve demantovao...
       Većina afričkih država nije ni mogla da dobije organizaciju svetskog šampionata, jer se i pre izbora za predsednika FIFA znao domaćin - dve azijske države: Japan i Južna Koreja, a prošle godine određen je i sledeći organizator za 2006. - Nemačka. Afrika, svakako, ostaje na "stendbaju", do neke nove prilike i nade... Među ozbiljnim kandidatima za 2010. stidljivo se spominje Južna Afrika, država sa obale Rta Dobre nade! Ako je nešto i obećao dr Sep Blater, onda je to već ispunio - da će "crni kontinent" na predstojećem prvenstvu sveta u Japanu i J. Koreji imati pet predstavnika, kao nikada do sad, na prethodnih šesnaest šampionata!
      
       Biološki kvalitet
       Invazija sa "crnog kontinenta" vezuje se za 1990. i šampionat sveta u Italiji kada je selekcija Kameruna utabala stazu uspeha. Kamerunci su tek u četvrtfinalu, na jedvite jade, i posle produžetka (2:3) poraženi od reprezentacije Engleske. Kasnije 1996. na olimpijskim igrama u Atlanti selekcija Nigerije osvojila je zlatnu medalju...
       Iskusni fudbalski trener, Holanđanin Klemens Vesterhov, u razgovoru sa potpisnikom ovih redova tvrdi da je došlo vreme da neka od afričkih reprezentacija može da osvoji svetski kup. Vesterhov je, inače, pet godina bio selektor reprezentacije Nigerije: "Ubeđen sam da to može da se dogodi već na ovom šampionatu. Afrički igrači su, uz sve svoje biološke kvalitete, ugradili i nešto evropsko, a to znači da poseduju više od konkurenata. Brži su, otporniji, ali i tehnički usavršeni...
       Na prošlom šampionatu sveta 1998. u Francuskoj, selektor Nigerije bio je Bora Milutinović i s ovom ekipom stigao je samo do drugog kruga takmičenja: "Moji tadašnji igrači su izgubili smisao za ono što mi nazivamo realnim. Kompletan tim je igrao u poznatim evropskim klubovima. Uglavnom su to bili napadači. Moj nerešiv problem s njima bio je kako da sastavim odbranu a da svi ne jurnu u napad da postignu gol. Disciplina je najveći problem u igri svih afričkih reprezentacija", za NIN komentariše Milutinović, danas u ulozi selektora reprezentacije Kine.
       Engleski "bukmejkeri", koji važe za glavne "repere" u prognozi budućeg šampiona sveta, prednost uglavnom daju selekcijama iz Evrope i Južne Amerike, ostalima samo mrvice.
       Robert Bobi Čarlton, prvi igrač šampionata sveta 1966. u Engleskoj, gde je njegova reprezentacija bila domaćin, prokomentarisao je za NIN predviđanja svojih zemljaka i kladioničara: "Prošla su vremena kada su dva-tri favorita sigurno stizala do finala šampionata, na primer 1966. u Engleskoj, 1970. u Meksiku, 1974. u Nemačkoj. Predviđanja "bukmejkera" ne mogu više da budu sigurna. Lično očekujem da timovi poput Kameruna i Nigerije potvrde moju prognozu. Znači, da osvoje šampionat. Sigurno da u taj krug treba uvrstiti: šampiona sveta Francusku, Nemačku i naravno, Englesku iz Evrope, Argentinu i uvek Brazil iz Južne Amerike, ali oni nisu sigurni, zar ne?"
       Na pitanje zašto su odjednom timovi iz Evrope došli u drugi plan, Bobi Čarlton daje sledeće objašnjenje: "Da li treba da podsećam da fudbal više nije u funkciji u kakvoj je bio pre trideset i više godina? Sve selekcije, ili gotovo sve, više nisu "obojene" nacionalnim identitetom. Novac pravi reprezentacije, da li je to konačno jasno?"
      
       Veliki crnac
       Na prste jedne ruke mogu se izbrojati fudbalske selekcije sveta koje danas u svojim redovima nemaju tamnopute igrače. "Reinkarnacija" robova iz bivših kolonija zatrpala je evropske fudbalske reprezentacije. Barjak nose šampioni sveta Francuzi, Englezi i Portugalci nisu daleko, Nemci i Italijani se samo trenutno opiru. Manje su osvajali Afriku...
       Prvi "veliki crnac" svetskog fudbala bio je Hose Leandro Andrade, čiji su preci bili "kolonisti" u Urugvaju. Na šampionatu sveta 1930. u Montevideu osvojio je prvi šampionski prsten sa selekcijom Urugvaja. Za njega je napisano da je bio koreograf fudbalskog baleta. Njegovo gipko, plesno kretanje, izazivalo je jače kucanje srca i kod onih ljudi koji se nimalo nisu razumeli u fudbalsku igru. Vešt je bio i u kasnijem dobu života. U noćnim lokalima francuske metropole postao je čuven po načinu na koji je vešto vodio dame iz visokog pariskog društva po plesnom podijumu. Dostigao je i slavu jedne Džozefine Bejker...
       Uništio ga je "sladak život" jer, kažu, bio je isuviše umetnik, isuviše labilan. Kada je slava nestala, počeo je da pije alkohol i umro je u azilu, u 57. godini, potpuno zaboravljen. Današnji tamnoputi igrači fudbala znaju da vrednuju novac, a posebno preferiraju Evropljanke... dakako, bele puti.
      
       ALEKSANDAR MIHAJLOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu