NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Sociolog sociologije

Pjer Burdje (1930-2002)

      Odlazak znamenitog francuskog naučnika, autora knjige "La Misére du monde", koji je s pravom bio guru levičarske inteligencije
       Jedna od najizraženijih figura internacionalne sociologije, Pjer Burdje - uz Fukoa i Deridu najčešće citirani francuski autor - podlegao je opakoj kancerogenoj bolesti 23. januara u 71. godini na pariskoj klinici Sent Antoan. Burdje je rođen 1930. u Dengenu (Atlantskim Pirinejima); licej i studije filozofije okončao je u Parizu.
       Naučni renome i pedagoška karijera s jedne strane, kao i harizma jednog "enfant terrible" sa druge, konačno ga je uznela 1981. na akademski Panteon, na katedru za sociologiju na College de France i za direktora Centre de Sociologie Europeenne na Ecole des Hautes Etudes. Njegov opus, plodan interdisciplinarni preplet sociologije, etnologije, antropologije i lingvistike obuhvata dvadeset knjiga i nebrojene članke u internacionalnoj periodici. Naučne titule, počasni doktorati i javna priznanja nižu se u gotovo nepregledni akademski dekor.
       Svojim akademskim angažmanom pripadao je specifičnoj tradiciji francuskih intelektualaca, koja je Zolinim stavom u aferi Drajfus bila paradigmatično postulirana, a Sartrovim egzistencijalističkim angažmanom idealnotipično ovaploćena - naime, da je zadatak intelektualca da neposredno zauzme kategoričku poziciju u odnosu na vitalna socijalna i politička pitanja svoga društva.
       Sociologija Pjera Burdjea bila je sve drugo do vesela nauka. Ona bi pre mogla sloviti za disciplinu o "socijalnoj bedi života". Njegova najvećma recipirana i najuticajnija knjiga, neka vrsta enciklopedije svakodnevnog života - La Mis›re du monde, 1993, - jeste zacelo zbirka tekstova u kojima akteri resko proiznose svoj jad, a koja svojim socijalnim patosom asocira na Igoove "Jadnike". Burdje je nebrojeno puta bivao na protestnim demonstracijama, svakad na strani poniženih i uvređenih i u postojanoj borbi protiv nemani globalizacije i profitera neoliberalne privredne politike. Otuda je sa svog angažmana, čiju etičku inspiraciju valja tražiti i u Kamijevom pojmu revolta, s pravom smatran guruom levičarske inteligencije.
       On je spajao na osoben način svoj diskurs produktivne srdžbe i kreativnog besa jednog narodnog tribuna sa društveno-kritičkom i medijalnom refleksivnošću. Problemi javnog života hic et nunc imaju stajati u refleksivnom fokusu - moglo bi glasiti aksiomatično načelo u živoj dijalektici akademskog i političkog života. Sa takvim imperativom je Burdje vojevao protiv mondijalizacije i terora ekonomije, kao i protiv "modela Titmajer" koji je predsedavao negde svemoćnom Bundesbank.
       Njegov "kredo" bi mogao glasiti: sociologija kao "čista" teorija je apsurdna konstrukcija i evidentna intelektualna samoobmana, budući da joj nedostaje le sens pratiljue, fundamentalna "logika prakse", koju bi Burdje, poput Kanta, ustrojio kao "kritiku teorijskog uma", kako i glasi podnaslov jednog njegovog kapitalnog dela.
       Mimo "nenadoknadivog gubitka prijatelja" kako s pijetetom veli Žak Derida u "Mondu" od 24. januara, Burdjeov opus predstavlja, ističe Derida, originalan projekt - "sociologiju sociologije" - koji ga u vascelom svetu čini "velikom i originalnom ličnošću savremene sociologije". Nakon smrti preceptora "sistemteorije" Niklasa Lumana, sociološka nauka smrću Pjera Burdjea gubi iz svog elitnog vojinstva još jednog gorostasa, koji je još za života postao njen klasik.
      
       ZORAN ANDRIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu