NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Kulturna verzija

Univerzitet umetnosti predstavlja svoj Nacrt zakona o radiju i televiziji

      Pored postojećeg Nacrta zakona o radio-difuziji, pred vratima Vlade Srbije naći će se i univerzitetski Nacrt zakona o radiju i televiziji koji je pre nekoliko dana (ponedeljak, 18. februar) predstavljen u Rektoratu Univerziteta umetnosti (UU).
       Ovaj nacrt je sačinio medijski ekspertski tim UU: Goran Peković, direktor Centra za permanentno obrazovanje u kulturi, umetnosti i medijima pri UU, rektor UU Milena Dragićević-Šešić, profesor autorskog prava Slobodan Marković, Aleksandar Todorović, dekan EBU akademije u Montreu, reditelj Stanko Crnobrnja, Nikola Maričić, profesor sa FDU, Tomislav Damnjanović, tehnički direktor G17 plus, Nenad Nikolić, producent.
       Zašto su, pored već postojećeg i mesecima razmatranog Predloga zakona o radio-difuziji, napravili svoju verziju tog zakona?
       Na konferenciji "Zakon o radio-difuziji - korak za kulturni napredak?" održanoj još jula prošle godine, primećeno je da je predlog ovog zakona - loš: "Takav zakon (sedma verzija, tada) nikako ne odgovara potrebama društva, jer se reč kultura pominje tek u 40. članu u zagradi, i bavi se zaštitom prava maloletnika, na primer. Nedorečen je i preobiman... Primedbe smo poslali Medija centru i svim zainteresovanima, ali reagovanja su izostala", kaže za NIN mr Goran Peković, vođa ekspertske grupe UU, dodajući da im je u takvim okolnostima jedino preostalo da formiraju grupu stručnjaka koja će izraditi svoj predlog zakona o radiju i televiziji.
       Novi nacrt zakona štiti kulturu u medijima, nacionalnu kulturu, srpski jezik i jezik nacionalnih manjina: "Cilj nam je da uspostavimo nacionalnu javnu televiziju kao najveću instituciju kulture u zemlji. Informativni program jeste najznačajniji ali je to svega 20 odsto od ukupnog programa. Javna televizija mora da zadovolji potrebe onih dva odsto gledalaca koji slušaju klasičnu muziku", kaže Peković. Posebna pažnja je posvećena i razvoju domaćeg medijskog stvaralaštva (domaće produkcije), ali i poštovanju evropskih standarda, pristupu stranim investicijama, postojanju evropskih programa i produkcija.
       Takođe, ovaj predlog zakona o radiju i televiziji predviđa formiranje nacionalnog saveta od 15 članova koji bi zastupao interese javnosti u vezi s delatnošću radija i televizije, ali bi istovremeno bio odgovoran pred Skupštinom Srbije i vladom. Nacionalni savet bio bi ovlašćen da putem javnog konkursa izdaje koncesije za rad RTV organizacija koje mogu biti javne, privatne ili civilne.
       Tako, javne RTV organizacije mogu osnivati republika, pokrajina, region, opština, a civilne (koje bi bile bez mogućnosti emitovanja reklama), pak, udruženja građana, nevladine organizacije, crkvena i religijska udruženja sa regulisanim pravnim statusom i imale bi pravo samo na program iz njihove oblasti delovanja. Privatne stanice bile bi nezavisne u kreiranju programske politike, a imale bi i veće kvote za emitovanje reklama.
       Ovaj predlog zakona o radiju i televiziji je napisan u skladu s preporukama Saveta Evrope, ističe Peković, a, "zašto ne reći, podržan je i od strane Ministarstva za kulturu Republike Srbije".
      
       Z. L.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu