NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Nadigravanje sa siromašnim rođacima

Iako je Nemačka pokušala da zemljama kandidatima za ulazak u Evropsku uniju obezbedi korišćenje strukturalnih, kohezionih i fondova za razvoj poljoprivrede od 2004. godine, Evropska komisija odlučila je da budućim članovima EU pomoć daje "na kašičicu"

      Jedan od razloga zbog kojeg 50 miliona turista svake godine poseti Španiju je jeftina a dobra hrana. Do 2006. godine EU petnaestorice investiraće oko 40 milijardi evra u jedanaest španskih regiona.
       "Bez preterivanja, turizam i poljoprivreda su oslonac španskog društva. Od kolikog je značaja pomoć EU našoj poljoprivredi možda najbolje svedoči činjenica da je za integraciju 12 zemalja-kandidata u EU odvojeno samo pola milijarde evra više", kaže Lurdes Viladomiju, profesor poljoprivrede na Nezavisnom univerzitetu u Barseloni, dodajući da bi se gubitak većine strukturalnih, kohezionih i fondova za razvoj poljoprivrede EU mogao fatalno odraziti na političke i socijalne prilike u zemlji.
       Pokušavajući na sve načine da što duže koristi fondove EU, Španija, koja do juna predsedava Evropskom unijom, usporila je širenje EU na zemlje Centralne i Istočne Evrope u najkritičnijem trenutku.
      
       Španska kragna
       Sabotirajući Nemačku u nameri da kandidatima "izboksuje" pomoć do 2004. godine, Španija se pozvala na Agendu 2000 koja određuje način raspodele fondova do 2006. godine. Za zemlje-kandidate to je značilo da prve dve godine neće dobiti nijedan evro, a za Španiju da svi dosadašnji fondovi ostaju tu gde jesu do 2007. godine kada će se praviti nova raspodela fondova pod novim okolnostima i verovatno drugačijim kriterijumima.
       Nemačka kao zemlja koja samo puni ove fondove želela je da obezbedi veći uticaj na odluke o preraspodeli fondova, kao i da ubrza transformaciju Poljske kako bi što pre razvili "regionalnu kooperaciju".
       "Može da se kritikuje nivo pomoći jer je on najniži do sada, ali nove zemlje nisu u stanju da iskoriste viši nivo i obim pomoći", rekao je još 27. januara Romano Prodi, predsednik Evropske komisije naglašavajući da će petnaestorica poštovati princip solidarnosti i garantujući da zemlje kandidati neće biti tretirane kao drugorazredne. Buduće članice EU protestovale su, ali im to nije pomoglo. U Briselu su se mogle čuti i ogorčene izjave Jaroslava Kalinovskog, poljskog ministra poljoprivrede i njegovih kolega kako je predlog apsolutno neprihvatljiv.
      
       Briljantan manevar
       I kada je izgledalo da su se svi pomalo zamorili od ovog sofisticiranog, višemesečnog nadmudrivanja koje je zateglo odnose najviše između Španije i Nemačke, Španija je izvela još jedan briljantan manevar. Neznatno popuštajući, uspela je da ubedi Evropsku komisiju kako su buduće članice EU, sa Poljskom na čelu, nesposobne da odjednom akumuliraju sav novac iz fondova.
       Predloženo je, a potom i usvojeno, 19. februara na sastanku u Briselu kome su prisustvovali i ministri poljoprivrede budućih članica EU, da će se pomoć siromašnijim "partnerima" davati malo-pomalo sve do 2013. godine. Prve godine po ulasku u EU biće im dodeljeno samo 25 odsto, naredne 30 odsto, 2006. oko 35 odsto, dok će ostatak biti isplaćivan do 2013. godine. Fondovi će biti usmereni, pre svega, za razvoj poljoprivrede kako bi se ove zemlje što pre prestrukturisale i postale kooperativne. Ukoliko se utvrdi da je novac otišao na "drugu stranu", a to se uvek događa, zemlja gubi pravo na dalju pomoć.
       "Postigli smo kvadraturu kruga", izjavio je Majkl Svajer, visoki komesar za troškove integracije EU, dodajući da su troškovi utvrđeni još 1999. godine u Berlinu za period 2000-2006: "Ne postoji mogućnost da se oni naknadno menjaju."
       Međutim, zemlje-kandidati ubeđene su upravo u suprotno - da će EU igrati protiv njih kada su fondovi u pitanju.
       "Španija ne može da se pomiri sa činjenicom da je došao trenutak da od primaoca postane davalac pomoći", rekao je Jan Fenclš češki ministar poljoprivrede. Poljski ministar Kalinovski dodao je: "Ne možemo da pristanemo da budemo članovi druge kategorije!." Njega su po povratku iz Brisela sačekale demonstracije farmera koji prete da neće izaći na referendum i da se lako može dogoditi da sve propadne u Poljskoj gde je trenutno 52 odsto stanovništva za ulazak u EU.
      
       Nova Evropa
       Ulaskom svih zemalja-kandidata, nova EU bila bi umnogome drugačija od EU petnaestorice. Poljski poljoprivredni proizvodi biće neuporedivo jevtiniji i od španskih. Zarada poljskih farmera, koji čine oko 20 odsto ukupnog broja stanovnika, iznosi 500 do 800 evra, dok poljoprivrednik u Francuskoj zarađuje oko 3000 evra.
       Čak i ukoliko se pomoć bude delila po regionalnom principu, Španija je u nezavidnoj situaciji. Ulaskom Bugarske i Rumunije, koje imaju samo 25 odsto od prosečnog evropskog nivoa dohotka, svi španski regioni osim Estremadure i Andaluzije, biće bogatiji i od najrazvijenijih regiona Poljske ili Češke. Sve ostale španske regije koje primaju pomoć za razvoj poljoprivrede jer su ispod 75 odsto prosečnog evropskog nivoa dohotka, postaće "žrtve statističkog efekta".
       Ukoliko Bugarska i Rumunija ne uđu u EU do 2004. godine, situacija bi bila znatno povoljnija - fondove bi zadržale Galicija, Kastilja la Manča, Ekstremadura, Andaluzija, Muricija i Keuta u Melilja.
       Upravo zbog siromaštva Bugarske i Rumunije rečeno je da se do kraja 2002. godine moraju završiti pregovori sa najmanje deset od dvanaest zemalja kandidata. Da bi se to i postiglo, neophodno je da za vreme španskog mandata bude usvojena zajednička poljoprivredna politika koja je uslovljena pre svega načinom raspodele strukturalnih, kohezionih i fondova za razvoj.
      
       LIDIJA KUJUNDŽIĆ
      
      
Sva nemoguća rešenja

Da bi se dobio novac iz fondova za razvoj poljoprivrede potrebno je da prosečan dohodak u regiji bude ispod 75 odsto evropskog proseka. Iako su poslednjih godina tri od ukupno jedanaest španskih regiona prešli ovu granicu, Evropska komisija nastavila je da im daje pomoć smanjujući je malo- pomalo.
       Međutim, ulaskom najmanje deset zemalja u Evropsku uniju moguće je da će se kriterijumi za podelu pomoći donekle promeniti iako to nije predviđeno Agendom 2000. Moguća su četiri rešenja:
       1. Da se ništa ne menja i limit ostane na 75 odsto
       2. Da se utvrde dva nivoa pomoći uz postepenu redukciju za one koji kao, recimo, Valenecija pređu 75 odsto. Istovremeno bi bio osnovan novi fond za "žrtve statističkog efekta"
       3. Da se limit za primanje pomoći pomeri sa 75 na najmanje 80 osto
       4. Da se naprave dve odvojene raspodele - jedna za EU petnaestorice i druge za sve ostale
       Poslednji predlog nema mnogo pristalica zato što je, po mišljenju većine političara u Evropskoj komisiji, diskriminatoran.
      
       L. K.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu