NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Svi se prave Englezi

Telekom Italija definitivno će se povući iz Jugoslavije, pa će se odjednom na stolu naći tri moguće opcije: prodaja državnog dela u jednoj ili obe mobilne telefonije i Telekomu Srbije i uvođenje još jednog fiksnog operatera. A u skoro svakoj od opcija glavni igrač može da bude engleski Vodafon

      Ne mogu Srbi bez Amerikanaca da odluče ni o mobilnoj telefoniji. Eto, Bogoljub Karić otišao je da se požali američkom ambasadoru Vilijemu Montgomeriju kako mu država ugrožava privatno vlasništvo. Ambasador je Karića saslušao i - ostao nem.
       Govorljiviji je ovoga puta bio Boris Tadić, predsednik Upravnog odbora PTT i potpredsednik Demokratske stranke (DS), koji je za NIN rekao: "Sve što se preduzme u oblasti mobilne telefonije biće stvar stručne analize, političke odluke u najužem vrhu vlasti i malo inžinjerije. Stanje budžeta biće sigurno jedan od važnih faktora u odlučivanju o brzini prodaje državnog uloga jednom od operatera mobilne telefonije. Nesumnjivo je da će tender za prodaju (najverovatnije) Mobtela biti raspisan do kraja ove godine. Pregovori još nisu na dnevnom redu jer se utvrđuje šta je čije u Mobtelu."
      
       Nagodba
       Izvori bliski braći Karić rekli su NIN-u kako očekuju da će mogućem strateškom partneru biti ponuđeno da kupi i privatni i državni udeo u celosti. Oni sugerišu vrhu vlasti da bi se mogao postići džentlmenski dogovor po kome bi od prodaje Mobtela BK Trejdu i PTT-u moglo biti raspoređeno po 30 odsto novca od prodaje, dok bi 40 odsto novca bilo stavljeno u fond kojim bi država slobodno raspolagala dok se ne utvrdi istina o poslovanju u Mobtelu i (ne)istinitosti optužbi vlasti.Od dva ranija plana, da BK Trejd proda 30 odsto svog učešća, a da najzainteresovaniji strateški partner, vodeći svetski mobilni operater Vodafon, do većinskog udela dođe dokapitalizacijom (aktuelno do maja prošle godine), ili da BK Trejd proda 30, a PTT 21 odsto udela (komplikovan za izvođenje, aktuelan u septembru prošle godine), odustalo se.
       "Bogoljubu Kariću je pre mesec dana ponuđeno brzo i elegantno rešenje", kaže Tadić koji ne želi da otkrije šta je to rešenje podrazumevalo. "Odbijanje je dovelo do sadašnjeg načina upravljanja Mobtelom. Takav potez će nesumnjivo imati veliku kolateralnu štetu u utvrđivanju vrednosti Mobtela, ali se u ovom trenutku nije mogao izbeći."
       Drugi izvori bliski vlasti sugerišu da bi možda bilo optimalno da Karići zadrže deo Mobtela na Kosovu, koji i inače učestvuje u ukupnim prihodima Mobtela sa oko 30 procenata. Mobtel ima potpisan ugovor sa UNMIK-om o funkcionisanju mobilne telefonije u tom delu Srbije, datiran od avgusta 1999. godine. Tadić kaže da o toj opciji nije razgovarao sa Karićima.
      
       Kupci
       U lavirint "Mobilna telefonija Srbije", ubačena je i priča da je navodno Vodafon prošle nedelje poslao učtivo i opominjuće pismo srpskim vlastima da nema nameru da učestvuje u pregovorima sve dok se stanje u Mobtelu ne raščisti na regularan način i da očekuje da će procedura privatizacije biti sprovedena na regularan način i javnim međunarodnim tenderom. Tadić tvrdi da mu nije poznato da li su prošle nedelje u Beogradu boravili predstavnici Vodafona, ali da prodaja mora biti obavljena na način na koji se to radi u civilizovanim, "a ne banana-državama".
       Uprkos tome što je stanje u Mobtelu, i nov način upravljanja pravno diskutabilan, Tadić tvrdi da izuzev Vodafona, još dva velika svetska operatera pripremaju preliminarne izveštaje (due dilligence studdž) o svim aspektima ulaganja. "Poslednjih dana, kao zainteresovan za kupovinu Mobtela, pojavio se i švedski operater Telija", potvrdio je Tadić NIN-u. Telija je inače do sada vodila ograničenu lokalnu politiku nastupa na drugim tržištima i imala je kontrolne pakete samo u mobilnim operaterima u Litvaniji (28%), Latviji (25%) i Estoniji (25%). Ko bi još mogao da učestvuje na konkursu za kupovinu mobilne telefonije u Srbiji? Francuski izvori ranije su potvrdili NIN-u da je "Orindz", krilo mobilne telefonije Frans telekoma, veoma zainteresovan za kupovinu Mobtela. Problem je, međutim, što je Frans telekom u finansijskim teškoćama i teško da ima novca za ovakvu operaciju. U finansijskim teškoćama je i Dojče telekom u čije ime je prošle godine, kao zainteresovani kupac za Mobtel, nastupao Matav, mađarski mobilni operater u stopostotnom vlasništvu Dojče telekoma. Manji američki operater "Njestern Njireless" (ima kontrolni paket u dve manje mobilne mreže u Rusiji) bio je zainteresovan za licencu za trećeg mobilnog operatera, ali teško da bi imao snage da se pojavi kao konkurent u trci za kupovinu Mobtela. Norveški Telnor koji ima udeo u "Promonteu" u Crnoj Gori i jednu licencu u Rusiji nije se, koliko je poznato, do sada interesovao za učešće u privatizaciji Mobtela. Španska Telefonika koja ima dovoljno novca, za sada nema nijedno ulaganje u mobilnu telefoniju u Evropi.
       Ukratko, finansijski, Vodafon je najbolje rešenje jer jedini od velikih operatera ima definisan poslovni cilj da bude zastupljen u svim evropskim zemljama. S druge strane, ako na tenderu ne bude dovoljno jake konkurencije, cena koja bi se postigla za Mobtel, mogla bi da bude dosta niža od optimalne. Od prošle godine Vodafon ima i na 400 stranica razrađenu studiju o svim aspektima ulaganja u srpske mobilne telekomunikacije i procenu Mobtela.
      
       Budžet
       U razgovorima koji su vođeni prošle godine, stručnjake Vodafona najviše je brinula pravna nedorečenost prvobitnog ugovora iz 1994. godine, kojim je PTT, a ne država, Mobtelu davala monopol na mobilne telekomunikacije. Posle malog rata koji je između PTT-a i Mobtela trajao tokom 1996. i 1997. godine, zbog Karićeve najave da bi se mogao kandidovati za predsednika Srbije, 1998. godine potpisana su dva nova ugovora kojim se stavlja ad akta prethodni ugovor i potpisuju dva nova, jedan o licenci (takođe, po izvorima bliskim razgovorima sa Vodafonom, zavređuje pravničko proučavanje) i ugovor o interkonekciji (ulasku sa mobilne na fiksnu mrežu). "Kad su socijalisti pravili ugovor sa Telekom Italija i OTE devet meseci, treba očekivati da će i sada ti pregovori i pisanje ugovora trajati duže vreme", kaže jedan sagovornik NIN-a, stručnjak u oblasti telekomunikacija. "Ipak, pregovori bi mogli biti stvar nekoliko meseci, jer je Vodafon veliki deo posla već odradio, što ga stavlja u bolji položaj u odnosu na druge konkurente na eventualnom tenderu."
       Taj izvor NIN-a smatra da se sadašnje prilike u politici, ekonomiji i telekomunikacijama ne mogu uporediti sa vremenom kada je prodavan Telekom Srbija. Prema njegovim rečima, budžetska situacija u Srbiji je solidna pa Mobtel neće biti prodavan da bi se popunio jaz u finansijama, ili finansirali izbori. Sagovornik NIN-a takođe veruje da je novi Zakon o sistemima veza i Zakon o telekomunikacijama rađen pažljivo i zasnovan na prethodno utvrđenim načelima razvoja telekomunikacija u zemlji, što je sasvim drugačije od izmena tih zakona u vreme socijalista, kada je zakon menjan u skladu sa ciljem da se proda fiksna telefonija.
       Boris Tadić kaže da u vreme kada je bio savezni ministar telekomunikacija nije imao dovoljno novca da plati ozbiljnu studiju renomirane konsultantske kuće koja bi osmislila razvoj telekomunikacija, "jedan od najživljih i razvojno najvažnijih sektora u zemlji", i da raspolaže samo skicom rešenja koje je uradila kuća "Mc Kinsedž". "Država nema sektor koji bi bio obučen da vodi pregovore koji se odnose na telekomunikacije. Pitanje prodaje državnog udela u bilo kom delu sektora telekomunikacija, ne može da se svede na pitanje 'a koliko se za to može dobiti', koje povremeno ovde dominira. Odluke koje se tu donose su od dugoročnog strateškog interesa razvoja zemlje", kaže Tadić.
      
       TANJA JAKOBI
      
      
Italijani odlaze

Prema rečima Tadića, u igri su trenutno tri opcije: prodaja uloga države u Mobtelu ili Mreži 064, prodaja državnog uloga u fiksnoj telefoniji i davanje još jedne licence za fiksnu telefoniju u kojoj bi država zadržala izvestan udeo i uvođenje trećeg operatera, što je u ovom trenutku komplikovano i s tehničke tačke gledišta skupo jer veliki deo frekvencija drži Vojska Jugoslavije. Ukoliko bi VJ odustala od tih frekvencija, onda bi joj morali biti kupljeni uređaji za druge frekvencije.
       Sve karte u telekomunikacijama će odjednom ući u igru jer Telekom Italija, pritisnut finansijskim teškoćama, definitivno želi da proda sve manjinske udele u kompanijama u svetu, a to znači da će se povući i iz Telekoma Srbija i iz Mreže 064. Tadić će, kako je potvrdio za NIN, o tome sa Italijanima razgovarati početkom aprila.
       Grčki OTE ranije je signalizirao da bi bio voljan ili da otkupi italijanski deo i (ili) deo državnog udela, ili da dokapitalizacijom postane većinski vlasnik u fiksnoj telefoniji. U tom slučaju, OTE bi bio voljan da odustane od monopolskog položaja koji mu daje sadašnji ugovor, u zamenu za slobodu u otpuštanju radnika i formiranju tarifa, rekao je krajem prošle godine NIN-u direktor međunarodnog sektora OTE Jorgos Skarpelis.
       On je rekao da OTE nije zabrinut ni zbog eventualnog ulaska Vodafona u Mobtel, jer je u Grčkoj, OTE-ov mobilni operater "Cosmote", uspešniji.
       Čini se da bi jugoslovenska strana radije priželjkivala nekog drugog strateškog partnera i u fiksnoj telefoniji i u Mreži 064 kao što je, na primer, Telnor, norveški operater koji ima udeo u prvoj crnogorskoj mobilnoj telefoniji "Promonte".


      
      
Kokalis

Ključno ime oko koga se, povodom privatizacije Mobtela, pronose različite priče je kontroverzni grčki magnat Sokrates Kokalis (finansirao prvi prijem tada srpske opozicije, a sadašnje vlasti u Atini početkom 2000. godine), koji je, navodno, u ime Vodafona vodio prošle godine glavne pregovore sa srpskim vlastima.
       Kokalisova firma Intrakom je vlasnik 8,7 odsto Panafona (grčkog operatera u kome većinski ulog ima Vodafon) a bila je i isporučilac govornica za Telekom Srbija.
       Kokalis ima izvestan udeo u OTE-u.
       Bogoljub Karić izjavio je ranije da ga je upravo Kokalis 1994. godine posavetovao da uđe u posao sa Mobtelom.
       Jedan sagovornik NIN-a tvrdi da je pominjanje Kokalisa, besmisleno i da je to stvar "uobičajenih srpskih teorija zavera". Očito je, međutim, da su kontakti u Srbiji uspostavljeni preko Panafona, kao što je to učinjeno i u Albaniji.
       Tadić kaže da Kokalis preko Intrakoma ima procentualno mali, ali važan udeo u Panafonu, i da su njegovi interesi podeljeni jer preko OTE-a ima interese i u Mreži 064. "Vodafon, međutim, u svakom od njegovih preduzeća, vode britanski i američki interesi", kaže Tadić.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu