NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Jezik
Leti, leti ezofagus

Izgleda da je ruski neki daleki, egzotičan jezik, nedostupan Srbima...

      "Šta bi reklo telo kad bi znalo da govori?" Tim pitanjem na naslovnoj strani najavljen je sadržaj jednog zanimljivog napisa u poslednjem broju "Vive", časopisa posvećenog zdravstvenim temama. Kad pročitate napis, videćete da se u njemu pominju najnoviji medicinski izveštaji s Harvarda, iz Njujorka, iz Mičigena i tako dalje, usled čega nije teško pogoditi s kog je jezika preveden. Zaključci, saveti i opomene lekara prepričani su sažeto i jasno, pod naslovima "Govori vaše čelo", "Govore vaše oči", "Govori vaš nos", "Govori vaš jezik", "Govore vaše grudi", "Govori vaš ezofagus", "Govori vaš..."
       Pardon! Kako rekoste? Ezofagus?
       Bojim se da devet desetina čitalaca "Vive" i ne zna da u sebi imaju ezofagus, a kamoli da slušaju šta im on priča. Bogzna kakav li će misteriozni organ zamišljati dok se ne dokopaju najbližeg Vujaklijinog rečnika, u kome će videti da ezofagus nije ništa drugo do - jednjak.
       Esophagus, ili (s grafijom prema izvornom grčkom) oesophagus, i u engleskom je učena, manje poznata reč. Zato je i mogao Marku Tvenu da posluži za jedan od njegovih najuspelijih stilskih trikova, kojim se već više od jednog veka oduševljavaju kritičari, nazivajući ga "the famous oesophagus hoax". Naime, na samom početku pripovetke "A Double-Barrelled Detective Story", Tven je dao jedan lažno poetični opis svežeg oktobarskog jutra, parodirajući pripovedače svoga doba. Završio ga je rečima: "...daleko na praznom nebu jedan usamljeni ezofagus je dremao nepomičnih krila; svuda je vladala tišina, vedrina i mir gospodnji." Vidi se da je unapred uživao u zabuni čitaoca koji će, iz neznanja ili iz nepažnje izazvane uspavljujućim opisom pejzaža, poverovati da je oesophagus nekakva ptica.
       Ah, prevodioci!... Kaže mi jedan kolega da je na trećem kanalu televizije gledao emisiju Bi-Bi-Sija "Money" u kojoj je - prema prevodu - pomenut i kralj "Krizus". Zvuči kao neko ko je vladao u doba ekonomske krize - a zapravo nije niko drugi nego Krez, poslovično bogati kralj Lidije, za koga naš prevodilac nije čuo, ili nije umeo da ga prepozna u engleskom obliku Croesus. U istoj emisiji pomenut i grčki grad "Efesus" i luka "Pireus" - tj. Efes i Pirej. Sasvim u stilu naših muzičkih urednika na radiju, koji Hačaturjanov balet "Spartak" uporno nazivaju "Spartakus", jer su tako pročitali na ploči, na engleskom jeziku.
       A kad je već reč o Rusima i Englezima, pogledajmo šta piše slavista Bogdan Terzić u najnovijem broju časopisa "Svet reči". "Latiničko posredništvo, vezano najviše za sferu savremenih sredstava informisanja, unelo je dosta pometnje u transponovanje ruskih, ukrajinskih i beloruskih ličnih i geografskih imena i naziva na srpsku ćirilicu, pa i latinicu."
       Terzić navodi obilje primera: Erevan umesto Jerevan, Stroev umesto Strojev, Isaenko umesto Isajenko; Juri, Anatoli, Dmitri umesto Jurij, Anatolij, Dmitrij. Rusko (i naše) C na engleski se prenosi slovnom grupom ts - i evo naših novinara gde poslušno pišu Tsarenko, Pčelintsev, Skvortsov, Sleptsovsk umesto Carenko, Pčelincev, Skvorcov, Slepcovsk. Rusko H transkribuje se kao kh - i gle u srpskim novinama "Khabarovsk", "Skorokhod", čak i "Khmielnitski" (!!) umesto Hmeljnicki. U engleskom nema glasa Lj, i zato slavisti moraju i posle šesnaest godina da objašnjavaju da se kaže Černobilj, a ne Černobil. Katkad se vesti o Rusiji prenose i sa francuskog, i onda Žitomir, Želtuha, Koževnikov postaju "Jitomir", "Jeltuha", "Kojevnikov". Baš kao da između slovenskih jezika nema nikakve srodnosti, kao da je ruski neki daleki, egzotičan jezik, nedostupan i nerazumljiv za Srbe.
       Čitalac M. Bošković šalje mi jedan prevodilački "biser" sa ružičaste televizije. U filmu čiji naslov nije zapamtio, On i Ona se upoznaju, pričaju o svojim omiljenim TV serijama, pa on kaže: "I love The Honeymooners". Prema titlu, rekao je: "Volim Medomesečare". "Nije mi jasno", komentariše naš čitalac, "kako je moguće da neko, ipak, zna da prevede ceo film, za neke teže izraze našao je dobar prevod... a nije čuo za mladence?"
      
      


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu