NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Prekid vatre

Ono što želi Savet bezbednosti ili Generalna skupština često nema prođu

      Povodom najnovije rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećene izraelsko-palestinskom sukobu, eskalacije nasilja i nastojanja da se situacija u regionu smiri ponovnim otpočinjanjem pregovora, razgovarali smo sa g. Isom Bagdadijem, političkim savetnikom ambasade Palestine u Beogradu.
       U nedavno izglasanoj rezoluciji SB UN 1397, prvoj rezoluciji posvećenoj izraelsko-palestinskom sukobu od početka Intifade, a koja je doneta na neočekivani predlog SAD, uz zahtev za hitni prekid vatre prvi put se pominje palestinska država. Kako tumačite tako iznenadnu promenu u američkoj politici koja je poslednjih meseci Arijelu Šaronu davala odrešene ruke za brutalne odmazde, a Jasera Arafata prozivala kao jedinog odgovornog za terorizam njegovih militantnih sunarodnika?
       - Bojim se da neću moći mnogo da govorim o ovoj inicijativi. Istina je da se u toku Intifade prvi put pominje palestinska država, mada je ona, u stvari, prvi put pomenuta još u Rezoluciji UN 181 koja govori o podeli Palestine. U ovom trenutku OUN je faktički paralizovana, jer ono što želi Savet bezbednosti ili Generalna skupština često nema prođu. Mi smo više puta u toku trajanja Intifade tražili međunarodnu zaštitu, ali smo stalno umesto odgovora dobijali američki veto.
       Danas se pominje ideja o palestinskoj državi, ali bez određivanja mehanizama kako do nje doći. To nije ozbiljna stvar. razumete. Ujedinjene nacije su svesne toga da arapskim državama ne odgovara produžavanje ovakvog stanja i politike na Bliskom istoku i da narodi u arapskim zemljama nisu zadovoljni držanjem svojih vlada i režima. Reč je o tome da Amerika ima neke druge ciljeve - Irak, Avganistan, međunarodni terorizam, i želi da se posveti njihovom ostvarivanju, zbog čega joj je potrebna naklonost arapskih zemalja.
      
       Na Bliski istok doputovao je američki izaslanik Entoni Zini, čiji je mandat da od premijera Šarona zahteva povlačenje izraelske vojske sa teritorija pod palestinskom upravom, kao i otpočinjanje pregovora. Iako je izraelsko povlačenje delimično otpočelo, Palestinci ga karakterišu kao "politički trik". Zašto?
       - Jeste, to jeste politički trik, jer Izraelci uopšte ne nameravaju da napuste teritorije u koje su ušli poslednjih nedelja. Za njih je to uništavanje terorizma, a to što oni rade, to nije terorizam?
       Gospodin Zini pokušava da realizuje prekid vatre što je bila i osnovna zamisao, Džordža Teneta direktora CIA, a da bi se stvorili uslovi za pregovore i ostvarivanje Mičelovog plana koji predviđa zaustavljanje naseljavanja palestinskih teritorija. Ali, današnjoj izraelsko-likvudovoj vlasti ne odgovara da dođe do primirja. To je perfidna igra - Palestinci se okrivljuju za sukobe koje u stvari sami Izraelci izazivaju. Primera radi, prošlog decembra nacionalna vlada je izdala naređenje svim palestinskim snagama da obustave vatru i to se respektovalo. Istoga dana, ubijeno je petoro palestinskih đaka. Oni ne žele prekid vatre, oni su krenuli sa jednim projektom koji žele da dovedu do kraja, a on se svodi na to da palestinski narod ostane bez ikakve objedinjujuće političke strukture, kako bi im bilo lakše da ga proteraju. To je krajnji cilj o kojem se ne priča otvoreno, a koji je u skladu sa osnovnom cionističkom misli. Pre nego što je formirana jevrejska država postojao je slogan: zemlja bez naroda, narodu bez zemlje. A to je i dalje u planu.
      
       U centru pažnje je i saudijski mirovni plan koji predviđa priznavanje izraelske države, ali i vraćanje okupiranih teritorija 1967. godine. On će biti i formalno predstavljen na Samitu arapske lige u Bejrutu. Šaron je, najpre, ovu inicijativu nazvao "arapskom zaverom". Kako je vi ocenjujete?
       - Po Šaronu, to je zavera jer se traži isto ono što je predviđeno Madridskom konferencijom, da se poštuju rezolucije SB UN koje se odnose na palestinsko pitanje. Međutim, ova inicijativa tek treba da postane zvanična u Bejrutu. Mi smo navikli da od arapskih samita ne očekujemo ništa konkretno. Videćemo... Biće saopštenja, zaključaka, ali više od toga ne. Međutim, s obzirom da su svi suočeni sa ozbiljnošću situacije, koja ne samo da nije dobra za nas, već ni za sve arapske zemlje, nadam se da će ovoga puta biti nešto ozbiljnije i konkretnije.
      
       Saudijski plan uključuje i povratak palestinskih izbeglica, ali bi taj predlog mogao da bude povučen. Šta bi konkretno značio povratak izbeglica?
       - Rezolucija 194 o povratku izbeglica na osnovu koje je Izrael primljen u članstvo UN bila je neka vrsta pružanja utehe Palestincima - ako su već izgubili svoju zemlju, da im se bar obezbedi povratak. Ali, Izrael nije poštovao ni tu kao nijednu rezoluciju UN, a njih je ukupno 69, bez ove poslednje. Izraelci govore o ograničenom prostoru, spremni su da prihvate povratak samo u palestinske oblasti, a to je 22 odsto ukupne površine Palestine, dok Izrael okupira 78 odsto teritorije.
      
       Verujete li u mogućnost doglednog rešenja bliskoistočne krize?
       - Mi smo odlučni da se osamostalimo, odnosno da osnujemo svoj dom. Izraelci nisu prihvatili naš predlog da osnujemo zajedničku državu, ali mi ćemo insistirati na tome da imamo sopstvenu državu u skladu sa međunarodnom voljom i rezolucijom UN. Mi se, u stvari, borimo za ono za šta imamo legitimitet i rešeni smo da se borimo do kraja.
      
       VESNA RAOS


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu