NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Šta da se radi
Izbeći improvizaciju i eksperimente
 

Prof. dr Vladan Ćetković

Brojna pitanja koja se pokreću u Zakonu o dosijeima tek treba temeljno istražiti. Za to je potreban duži period, odstojanje od vremena u kome smo živeli, da bi nastajali novi promenjeni demokratski odnosi bez nepotrebnih opterećenja

      Suština predloženog modela Zakona o dosijeima, kako je posebno naglašeno, jeste u tome da se dosijei oduzmu od Službe državne bezbednosti, da se ona izvlasti iz te oblasti, a zatim da se oni otvore. Ali kako da se otvore, sa kojim ciljem i namerama? Da li je to put ka demokratizaciji Službi ili bi to, po tom predlogu, bilo otvaranje "duhova iz Pandorine kutije"? Objektivno se nameće pitanje koje socijalne, psihološke, moralne, etničke i etičke posledice mogu nastati iz takvog čina i ko bi snosio objektivnu i ličnu odgovornost?
       Da bi se postigla demokratizacija odnosa u službama bezbednosti, njihovim razbijanjem i dekomponovanjem dovodi se u pitanje očuvanje temelja državne organizacije. Smisao je u traženju takvih sadržina i formi rada i organizovanja koji će obezbediti funkcionisanje tih službi i njihovo osposobljavanje za ostvarivanje ekonomskih i političkih interesa države i građana. Ako temelje Službe bezbednosti ne postavimo tako da odgovaraju interesima države i građana, njihovog mira i bezbednosti, onda će njena unutrašnja organizacija i određene funkcije biti pod velikim spoljnim i unutrašnjim pritiscima i nesposobni da odgovore postavljenim zadacima.
       Značajno područje u Zakonu o dosijeima Službe državne bezbednosti posvećeno je problemima prošlosti i kritičkom sagledavanju svega što se događalo. Postavlja se pitanje da li možemo da se odreknemo baš svega iz svoje nacionalne, društveno-političke istorije, naročito onih rezultata koji i danas mogu poslužiti kao pozitivan primer u evropskim i svetskim razmerama. Da li sve to treba smestiti "u muzej starina", a onda, kako narod kaže, "sve Jovo nanovo"?
       Eksperimentisanje u društvu, posebno sa zakonima, teško je ostvariti, jer u njemu postoje ljudi sa svojim htenjima, voljom, interesima... Eksperiment može biti kontraproduktivan jer bi mogao stvoriti lažne predstave o suštini društvenih odnosa.
       Brojna pitanja koja se pokreću u Zakonu o dosijeima tek treba temeljno istražiti. Za to je potreban duži period, odstojanje od vremena u kome smo živeli, da bi nastajali novi promenjeni demokratski odnosi bez nepotrebnih opterećenja. Ako bismo, na bazi izvesnih improvizacija pretpostavljali i predviđali društvene odnose, mogli bismo dobiti krajnje neizvesne i nezadovoljavajuće rezultate.
       Kada se govori o otvaranju dosijea, njihovom izmeštanju iz poseda i domena Službe državne bezbednosti, nisu u pitanju samo zakonski i formalni odnosi; u pitanju su, bez sumnje, ljudske sudbine, pa makar to bile i sudbine 3-4 odsto građana naše države. Objektivno se postavlja pitanje kakvog stvarnog društvenog smisla ima šta je ko i za koga rekao u komšiluku, u porodici; šta je rekao Crnogorac o Srbinu; Srbin za Crnogorca, Srbin za Mađara, itd. Otvara se veliki registar pitanja koja bi se tim zakonom pokrenula.
       Konstituisanje nove ustanove koja bi se bavila otvaranjem dosijea, sa nizom nedovoljno definisanih ovlašćenja, proizvelo bi obiman, veoma razgranat, snažan i moćan činovnički aparat za koji bi društvo i država morali da odvoje ogromna finansijska sredstva, zatim prostor i uslove za egzistenciju tog činovničkog aparata koji bi po svojoj unutrašnjoj logici počeo da stvara hijerarhijske činovničko-birokratske odnose. U opštoj društvenoj nemaštini i oskudici to bi bio novi namet koji bi morali da podnesu država i građani. Kada prestane interesovanje za dosijeima i tom vrstom podataka iz prošlosti i kada se promeni organizacija i metodologija rada Službi bezbednosti, ostali bi bez posla činovnici kao nova briga države i društva.
      
       (Autor je profesor Univerziteta u Beogradu)


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu