NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Studenti prevode

Do oktobarskog Sajma knjiga u Beogradu trebalo bi da bude objavljeno 17 norveških knjiga

      Od osamdesetih godina XIX veka do 1997. (kada je profesor skandinavistike Filološkog fakulteta u Beogradu dr Ljubiša Rajić sačinio bibliografiju Skandinavske književnosti u prevodu na srpskohrvatski jezik) izdato je 705 skandinavskih knjiga u našem prevodu, a od toga je 180 naslova “Hans Kristijan Andersen u milijardu varijanti”, kao i veliki broj ponovljenih izdanja i onih, koji su, zapravo, prevodi s nemačkog i engleskog.
       A poslednjih petnaestak godina u Srbiji, osim profesora Ljubiše Rajića, ne postoji niko ko prevodi nešto sa norveškog, švedskog, danskog ili drugih skandinavskih jezika. “Prosto, nije zdravo niti dobro za jednu kulturu, da celo jedno književno-jezičko područje bude na jednom čoveku”, kaže profesor Rajić objašnjavajući zašto je odlučio da obnovi projekat “studenti prevode” koji je, kao i sve u ovoj zemlji, prekinut ratnih devedesetih.
       Reč je o projektu praktičnog rada studenata skandinavistike na Filološkom fakultetu u Beogradu pod rukovodstvom profesora Ljubiše Rajića i lektora Torstejna Sejma: “Prevođenje podstiče studente na učenje. Oni odmah vide rezultat onoga što rade i to ih veoma angažuje. A prevodilac se oblikuje nekoliko godina. Neophodno je iskustvo i temeljan rad, potrebno je da nauče da barataju priručnicima i rečnicima, da nauče i strani i maternji jezik, neophodno je da čuju rečenicu koju prevode, da pogode nijansu, ne stil, nego nijansu unutar stila. S druge strane, nemaju svi studenti tu sposobnost da prevode, jer neki dovoljno ne poznaju maternji jezik, neki, opet, ne poznaju ishodišni kako treba”, objašnjava profesor Rajić.
       Dosad je objavljeno osam knjiga, od kojih su dve drame igrane, dva teksta umnožena i četiri teksta štampana, šest knjiga je već u štampi, četiri prevoda treba da budu redigovana pa da idu u štampu, a u pripremi je još desetak tekstova. Ako sve bude onako kako je isplanirano, profesor Ljubiša Rajić se nada da će se do oktobarskog Sajma knjiga u Beogradu, zajedno sa njegovim prevodima pojaviti 17 norveških knjiga prevedenih i izdatih u roku od godinu i po dana. Među tim knjigama su i: drama Juna Fosea “Majka i dete”, “Put u Veneciju” i “Dva čina za pet žena”, dve drame norveške spisateljice Bjerg Vik (prva je trenutno na čitanju u Pozorištu mladih u Novom Sadu, a druga je, u istom pozorištu, već na sceni), izbor pripovedaka “Skok iz mesta” Laša Sobija Kristensena (Stubovi kulture), “Noć profesora Andersena” Daga Sulstada (Plato), Izabrane pripovetke norveškog autora Ćela Askinsena (Saga), “Naivan. Super” Erlenda Lua...
       Prevodilački tim sa skandinavistike Filološkog fakulteta opredelio se i za šest knjiga za decu, koje su već u štampi (dva romana Turmunda Haugena: “Voleti i boleti” i “Helou i gudbaj”, “Emili Kafedžija” Vragnara Hovlanda, “Ljubav je filmski trik” Runea Belsvika, “Jahač na salamanderu” Erne Usland, “Lizalica iz Uagadugua” Renaug Klejve). “Svesno smo birali knjige koje su potpuno drugačije i nove u odnosu na ovdašnju književnost za decu. To nije, dakle, ono što mi mislimo da će da ‘legne’ na postojeći ukus didaktičkog kažiprsta, nego nešto sasvim drugačije”, kaže profesor Rajić. Jer, u našoj književnosti ne postoje deca koja odrastaju, ne postoji dečija seksualnost, ne postoje razvedeni roditelji, ne postoji porodica u krizi: “Skandinavci su u velikoj meri uspeli da u književnosti za decu razruše mit o detinjstvu kao čistom, neiskvarenom, plemenitom, otvorenom.”
       Profesor dr Ljubiša Rajić je preveo i objavio “Od predmeta do teksta” Bjernara Ulsena (Geopoetika,2002), uvod u arheološke teorije, norvešku knjigu koja je pored jednog engleskog izdanja, najbolja iz ove oblasti i već je udžbenik za studente arheologije na Filozofskom fakultetu i na AAOM-u. Takođe, završava roman “Maja” Justina Gordera, “prepun filozofije, ko smo, šta smo, odakle potičemo, da li postoji još neki svet, da li ovaj svet i postojanje u njemu imaju smisla. Opet, omiljena tema skandinavskih autora, pitanja relevantna za nacionalni dohodak od trideset i više hiljada dolara po stanovniku”, kazuje profesor Rajić, ne znajući hoće li ovakav tip romana pronaći svoje čitaoce.
      
       ZORA LATINOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu