NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Šta da se radi
Dinarom u svet
 

Dr Dejan Jovović

Uvođenje konvertibilnosti nacionalne valute izuzetno je ozbiljan i složen proces, prethodno temeljno pripremljen i preispitan, sa solidnom ocenom svih relevantnih faktora

      Posle usvajanja novog Zakona o deviznom poslovanju i odobravanju trogodišnjeg “proširenog” finansijskog aranžmana MMF-a od 650 miliona SPV (oko 825 miliona dolara), za period maj 2002 - maj 2005, ova najuticajnija svetska finansijska institucija je 15. maja o.g. zvanično priznala (proglasila) punu međunarodnu konvertibilnost jugoslovenskog dinara.
       Sigurno da je održavanje jednom proglašene konvertibilnosti znatno veći problem nego njeno uvođenje u život. Pre svega, iz ekonomske teorije i prakse poznato je da je neophodna sposobnost nadležnih organa da kontrolišu novčanu masu i održavaju razumnu tražnju preko kreditne, monetarne, fiskalne i investicione politike. Dalje, štednjom treba da se obezbedi dovoljna akumulacija za sprovođenje stabilne stope rasta privrede, kao i produktivnosti i dovoljne konkurentnosti na inostranim tržištima. Značajan je i politički faktor koji se odnosi na stabilnost i funkcionisanje pravne države i eliminisanje “sive” ekonomije.
       Konvertibilnost valute jedne zemlje lakše je uvesti ako je sprovodi veći broj zemalja njenih glavnih ekonomskih partnera. Nesumnjivo je potrebna i određena sinhronizacija ekonomskih politika (spoljne i unutrašnje) zemalja koje imaju konvertibilnu valutu, zbog čega one postaju sve više internacionalne. Izuzetno je značajno da postoji određeno istosmerno kretanje cena, što znači da ako one u inostranstvu padaju, u zemlji ne bi smele da rastu, i obrnuto. Ako se to ne bi desilo, postoji opasnost od vršenja pritiska za konverziju domaće valute u valutu zemlje gde se mogu obezbediti optimalne kupovine.
       Posebno važan postulat je eliminisanje platnobilansnog deficita. Pod tim se misli na mogućnosti višegodišnje spoljne ravnoteže, pod uslovom da je većina uvoza određene zemlje oslobođena raznih trgovinskih i deviznih ograničenja. Akumulacija značajnih iznosa monetarnih rezervi takođe je jedan od preduslova za ostvarenje konvertibilnosti. Odgovarajuću visinu dosta je teško kvantitativno odrediti, pošto ona zavisi od dejstva raznih faktora, kao što su struktura spoljne trgovine, stepen zavisnosti zemlje od spoljne trgovine, veličina spoljnotrgovinskog multiplikatora, sklonost ka uvozu... U početku funkcionisanja konvertibilnosti nivo rezervi trebalo bi da bude nešto veći, zbog psihološkog faktora, koji se ogleda u želji da se spolja testira sposobnost same privrede.
       Jedan od značajnih sadašnjih ekonomskih problema je nedovoljno investiranje, stagnacija proizvodnje i visok spoljnotrgovinski deficit, zbog malog izvoza zemlje. Stoga neki privrednici i ekonomski eksperti postavljaju pitanje realnosti deviznog kursa. Smatraju da je dinar znatno precenjen, pa su očekivali da će MMF prvo korigovati kurs pa tek onda proglasiti konvertibilnost dinara.
       Mora se napomenuti da je uvođenje konvertibilnosti nacionalne valute izuzetno ozbiljan i složen proces, prethodno temeljno pripremljen i preispitan, sa solidnom ocenom svih relevantnih faktora. Prema koncepciji MMF-a, četiri osnovna preduslova za konvertibilnost su realan devizni kurs, odgovarajuća makroekonomska politika, liberalizacija cena i adekvatne devizne rezerve.
       Konvertibilnost može da se sprovede administrativnim intervencijama ili primenom mera za slobodno delovanje mehanizma tržišta. Ovaj drugi put je mnogo teži, ali zato i jedino trajno efikasan.
       Sa najnovijom odlukom MMF-a, čime je dinar prvi put postao efektivno konvertibilan posle Drugog svetskog rata, očekuje se postepeno sve veće uključivanje dinara u međunarodne tokove, što najviše zavisi od njegove stabilnosti na jedan duži rok, sticanja poverenja kod inostranih partnera, a i rezultata naše ekonomske reforme.
      
       (Autor je naučni savetnik, pomoćnik saveznog ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom)


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu