NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Greške u koracima

Da li prvo treba napraviti Ustav pa raspisati predsedničke izbore, i da li su skupštinski izbori na redu pre ili posle toga

      Vlada više nema DSS a DSS ima novu vladu - vladu u senci ili "u hladu", kako je, travestirajući jedan raniji takav projekat Vojislava Šešelja, vladu u senci krstio Bora Čorba, deklarisani politički prijatelj i omiljeni muzičar predsednika SRJ Vojislava Koštunice.
       Vladajuća grupacija - izbegavaćemo da je zovemo DOS - oduzela je mandate DSS-u da bi stabilizovala vladu sa jasnim ciljem da se započeti procesi nastave i da se ne presecaju nikakvim izborima u doglednoj budućnosti. Istina, Goran Vesić, funkcioner DS-a, tvrdi da ovaj događaj nema nikakve veze sa "stabilizacijom vlade" nego da je to samo mera koju je pobednička koalicija preduzela ne bi li disciplinovala svoje poslanike, "a što je među njima 23 poslanika DSS-a, to je njihov problem", kaže. Bilo kako bilo, logično je pretpostaviti da je interes DSS-a suprotan i da im se žuri sa izborima ali, kako ćemo videti, izbori su tek jedan potez u osetljivom redosledu.
      
       Strpljenje
       A taj redosled je, kako kaže Dragan Maršićanin, predsednik vlade u senci, sledeći: najpre 1) ustavna povelja, uz nadoknađivanje izgubljenog vremena i uz očekivanje da bi završetak tih radova realno mogao da bude krajem jula; zatim bi, sledstveno, bili 2) izbori za saveznu državu pa onda 3) ustav Srbije koji bi, za razliku od postojećeg, omogućio donošenje valjanih reformskih zakona i kojim bi se smanjila ovlašćenja predsednika Srbije, posle čega bi bili održani 4) predsednički izbori, dakle opštenarodni izbori koji bi, ipak, bili zadržani kao način dolaska na tu funkciju. To se traži, jer je predsedniku potreban izvorni autoritet da bi mogao da utiče na balans između zakonodavne i izvršne vlasti, čijem smo narušavanju, ukazuje Maršićanin, upravo svedoci, u korist izvršne vlasti, a čemu je, kaže, svaka izvršna vlast sklona. Tek posle svega toga bi red došao na 5) parlamentarne izbore. Za ovakvo odlaganje Maršićanin kaže da se DSS odlučio misleći na interes države i uprkos dubokoj političkoj krizi u kojoj smo.
      
       "Prelazni predsednik"
       Predsednik vlade u senci, vidimo, iskazuje strpljenje kada je reč o raspisivanju republičkih izbora, međutim, potpredsednik DSS-a Zoran Šami objavio je da ova stranka traži izbore što pre i ocenio da su oni realni "pre nego što se misli", što je neusklađenost koja samo govori koliko je ovaj red poteza delikatna stvar.
       Koliko je Maršićaninov redosled različit od onog koji su predvideli predstavnici zvanične Srbije vidi se po tome što je premijer Zoran Đinđić rekao kako smatra da bi sledećeg meseca, dakle jula, trebalo raspisati predsedničke izbore, a republički funkcioneri su već dali dopunsko objašnjenje da će izabrani predsednik Srbije nužno biti "prelazna funkcija" do donošenja novog ustava, posle čega bi se povukao kako bi omogućio novi proces kandidovanja shodan novom ustavu.
       Maršićanin u ovome vidi problem pošto, smatra, niko ozbiljan neće hteti da bude "prelazni predsednik".
       U Demokratskoj stranci, međutim, smatraju da predsednik Srbije ima svoj mandat koji ističe krajem godine i da je to ono što je vremenski merljivo, a da se za sve druge rokove ne zna koliko mogu trajati. "Stvar je i u tome što je predsednik Srbije optužen pred Haškim tribunalom, a krajem godine mu u svakom slučaju prestaje mandat. Predsednik, znači, mora da se izabere, jer Srbija mora da ima predsednika, a druga je stvar što Vojislav Koštunica, vidim, kao legalista misli i da ne mora", kaže Goran Vesić, funkcioner DS. Vesić kaže da je republička vlast prva delegirala svoje predstavnike u komisiju za pravljenje ustavne povelje, a da trajanje tog procesa on ne može da predviđa i da je to izvan domašaja republičkih organa Srbije a, u svakom slučaju, jasno je da donošenje akta savezne države mora prethoditi donošenju republičkog ustava.
      
       Kredibilna opozicija
       Slobodan Vuksanović, predsednik Narodne demokratske stranke smatra da iza svega postoji namera Zorana Đinđića da osujeti parlamentarne izbore i spreči kandidaturu Vojislava Koštunice za predsednika Srbije. A Koštunica, smatra Vuksanović, mora bitri kandidat jer je to interes naroda. Redosled koji ova stranka traži je: ustavna povelja, izbori na svim nivoima pre novog ustava. "Shvatili smo da sve to Đinđić pokušava da odloži, odugovlačio bi i sa poveljom da nije pod međunarodnim pritiskom", veruje Slobodan Vuksanović.
       Oduzimanje mandata DSS-u ostavilo je traga i na rejtingu političkih stranaka. U istraživanju koje Stratedžik marketing sprovodi svake nedelje na telefonskom uzorku, i jednima i drugima (i DOS-u i DSS-u) povećao se rejting, a DSS-u čak za tri procenta, što je strahovit skok na nedeljnom nivou, mada je DOS još u maloj prednosti.
       "Zbog specifičnosti uzorka (telefon) ne može se pouzdano reći šta je tačan razlog ovim promenama popularnosti. Ono što se dosad pokazalo kao sigurno to je da je naša publika izuzetno osetljiva na dnevne događaje, a pošto je oduzimanje mandata bio glavni događaj prošle nedelje, onda je verovatno to razlog", kaže Svetlana Logar, analitičar agencije Stratedžik marketing, dodajući da se DS i Đinđić u očima birača ovoga puta pokazuju kao neko ko napada, što ljudi ne vole. Do sada je ta manje zahvalna uloga pripadala DSS-u, pa je i sa te, taktičke strane, uskraćivanje mandata sumnjiv potez.
       Reč je događaju koji je izazvao turbulencije i u samoj vladajućoj koaliciji, pa je Demokratski centar, stranka Dragoljuba Mićunovića, odbio da preuzme poslaničke mandate do kojih se došlo skupštinskim inžinjeringom od prošle nedelje. Imajući u vidu predstojeće zadatke vlasti, predsednik Veća građana je kazao da bi bilo dobro ako bi izbore bilo moguće odložiti za sledeću godinu, ali, s obzirom na političku krizu, to nije sigurno. Naročito je bio pesimista u pogledu usvajanja ustavne povelje, za šta je rekao da bi bilo dobro ako bi se to desilo do kraja jeseni.
       Srbobran Branković iz agencije Medijum-galup, iako vladu u senci vidi kao smušen projekat koji birači ne razumeju, procenjuje da je greška što su poslanicima DSS-a oduzeti mandati. "Većina nezadovoljnih birača je jedva čekala na pojavu kredibilne opozicije i to su sada dočekali. Vlada svoje opravdane i, rekao bih, dobre ekonomske poteze kompromituje lošim političkim potezima."
      
       Desna kritika
       U svim projekcijama događaja za budućnost na umu treba imati sve veći broj ljudi koji su nezadovoljni svojim ekonomskim stanjem. Zanimljivo je da upravo ustanovljena vlada u senci kritikuje "zvaničnu" vladu, ali se glavne primedbe odnose na "dogovornu ekonomiju i mešanje u privredu", kako kaže Maršićanin, dakle, reč je o "desnoj" a ne "levoj" kritici vlade, kao što bi se možda moglo očekivati kada su na dnevnom redu akutna socijalna pitanja.
       Srbobran Branković ne očekuje da bi ideološka pitanja mogla da imaju značajnu ulogu u opredeljivanju birača.
       "Čak trideset jedan odsto naših birača izjašnjavaju se kao pristalice neke socijaldemokratske opcije, ali se naši birači opredeljuju shodno poverenju ili nepoverenju u lidere", kaže.
       Za popravljanje imidža vlade analitičari se slažu da bi pre svega bio preporučljiv neki uspešan ekonomski potez, koji se sada ne vidi, ali ne znači i da je nemoguć. Naš narod prosto vapije za tim da mu se u ekonomskom smislu nešto dobro desi i spreman je da to štedro i nagradi. To potvrđuje i Svetlana Logar, koja kaže da su neki raniji takvi događaji kao što je povećanje plata ili pojeftinjenje mesa odmah ostavili traga u raspoloženju javnog mnjenja.
       Iako je posle ojačavanja DOS-ove mašine u Skupštini i smanjenja kvoruma na trećinu, vlada formalno stabilnija, postalo je, ipak, jasnije da će izbori biti neizbežni, ne odmah i ne brzo, ali svakako mnogo pre roka koji je krajem 2004. godine. A vlada kao vlada, imaće tada na raspolaganju jedno tako oprobano sredstvo kao što je 'potkupljivanje birača'. Od toga da li će iskušenju odoleti zavisće odgovor na pitanje da li su "isti", kako to danas govore čak i neki pripadnici vladine koalicije, ili nisu.
      
       SRBOLjUB BOGDANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu