NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Slike tela

Delove tela koji su nekad bili vidljivi samo na hirurškom stolu danas gledamo na ekranima monitora

      Pod pojmom novih dijagnostičkih metoda danas se podrazumevaju uglavnom neinvazivne imageing tehnike, koje obuhvataju kompjuterizovanu tomografiju, ultrasonografiju i magnetnu rezonancu. Iako funkcionišu po sasvim različitim principima, rezultati ovih pretraga su identični - slika na ekranu monitora koja prikazuje duboke tkivne strukture, što su se pre otkrića ovih tehnika mogle vizualizovati samo radikalnim hirurškim metodama. Pacijent je, pri tom, lišen bilo kakvih neprijatnosti.
       Kompjuterizovana aksijalna transverzalna tomografija, radiološka metoda koju laici označavaju terminom “skener”, koristi se od sedamdesetih godina prošlog veka, kada su fizičar Haunsfeld i radiolog Ambroz prvi put omogućili vizualizaciju dubokih anatomskih i patoloških struktura. Metoda podrazumeva upotrebu rendgenskih (X) zraka koji penetriraju telo iz više pravaca, pri čemu se beleži stepen slabljenja intenziteta propuštenih zraka. Kompjuterskom sintezom dobijaju se slike poprečnih preseka, vertikalnih na uzdužnu osu tela, pri čemu se tanak sloj tkiva prikazuje kao da je isečen iz tela. Više informacija o ovoj naprednoj tehnici naći ćete na sledećim lokacijama: http://www.radiologychannel.net/computerizedtomography (principi, rizici), http://www.imaginis.com/ct-scan (najčešće postavljana pitanja), http://www.ctisus.org (detaljnije informacije).
       Ultrasonografija je metoda koja se četiri decenije uspešno koristi u svim oblastima medicine. Kao eksplorativno sredstvo ovde se koriste ultrazvučni talasi frekvence između jednog i 10 megaherca koji se najpre emituju iz sonde u telo, da bi se u sledećem trenutku beležili talasi koji su se odbili od struktura u unutrašnjosti tela. Na osnovu odbijenih talasa dobija se slika koja predstavlja granične strukture između polja različite akustične gustine, a koje dobro ocrtavaju anatomske detalje. Postoje i dinamičke ultrazvučne metode, zasnovane na Doplerovom efektu (Dopler sonografija), koje se široko koriste. Više o ovoj metodi, jedinoj u medicinskoj praksi koja nema kontraindikacija i neželjenih efekata, naći ćete na sledećim sajtovima: http://www.radiologychannel.net/ultrasound, http://www.echo-web.com (primena u kardiologiji), http://www.drgdiaz.com, http://www.radiologyinfo.org/content/ultrasound-general.htm, http://www.medinfo.co.uk/tests/ultrasound.html, http://iregt1.iai.fzk.de/MRICTUS/html/usound3D.html (ultrazvučna tomografija, nova metoda).
       Nuklearna magnetna rezonanca (NMR, MRI) vrhunski je domet savremenih dijagnoznih metoda, koja ima nekoliko veoma važnih prednosti: nekorišćenje jonizujućeg zračenja, mogućnost promene kontrasta slike, dobijanje preseka u različitim projekcionim ravnima bez promene položaja bolesnika. Slika se dobija na osnovu detekcije emitovanih radiofrekventnih talasa, koji nastaju nakon izlaganja tela jakom magnetnom polju (vodonikova jezgra ponašaju se kao minijaturni magneti u spoljašnjem magnetnom polju) i dodatne kompjuterske analize. O trenutno najmoćnijoj metodi pregleda unutrašnjosti ljudskog tela pročitajte više na lokacijama: http://www.howstuffworks.com/mri.htm, http://www.radiologychannel.net/magneticresonance, http://www.functionalmri.org, http://www.mritutor.org.
      
       GRADIMIR JOKSIMOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu