NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Staro za novo

Sporazum o pravilima predstavljanja predsedničkih kandidata nije se menjao od 1997. godine. Uostalom, takav stav vlasti i ne čudi: ako nije donet novi zakon o izborima, novi zakon o finansiranju stranaka, zašto bi se menjala pravila predstavljanja predsedničkih kandidata

      Kandidati za izbor predsednika Republike Srbije čekaju još samo utvrđivanje konačne liste. Do "izborne ćutnje" u specijalno označenim terminima, u izbornim emisijama na programima Radio-televizije Srbije, oni će imati prilike da predstave svoje programe, najave eventualne skupove i aktivnosti i da emituju spotove i džinglove. Pravila ponašanja u toku kampanje su, kada je u pitanju predstavljanje kandidata na RTS-u, već utvrđena.
      
       Pravila igre
       Prema Sporazumu koji je u ime Vlade Srbije potpisao potpredsednik Žarko Korać, a u ime RTS-a direktor Radio Beograda Rade Veljanovski i urednica Informativnog programa Televizije Beograd Bojana Lekić, predviđa se, pre svega, ravnopravna zastupljenost svih kandidata i ravnomerna prezentacija njihovih izbornih programa i predizbornih aktivnosti na programima ove televizije. Učesnici su, sa druge strane, dužni da poštuju Ustav i zakone i "obavezuju se na ponašanje koje isključuje" uvrede, klevete, vređanje, omalovažavanje protivkandidata, kao i širenje verske, nacionalne, polne i rasne mržnje i šovinizma.
       Kada je reč o predstavljanju izbornih aktivnosti i izbornih programa, kandidati će moći da predstave jedan od događaja po sopstvenom izboru, a prilog bi se emitovao dva puta nedeljno u trajanju do dva minuta (tako će se emisija "Izborna hronika" emitovati na Prvom programu Televizije Beograd svakog dana u 20.00, i na Prvom programu Radio Beograda, posle informativne emisije "Novosti dana" u 16.00).
       Televizijski spotovi i radio-džinglovi emitovaće se u "Izborno-propagandnom bloku", na Prvom programu TV Beograd u sedam termina, na Drugom u dva termina, a na programu Radio Beograda u šest termina. Kako se predviđa ovim sporazumom, svim kandidatima će biti omogućeno besplatno emitovanje jednog televizijskog spota i radio-džingla, u trajanju od najviše 30 sekundi. U takozvanom komercijalnom delu, kandidati će moći da zakupe termine emitovanja spotova i džinglova, takođe u trajanju od najviše 30 sekundi, i to "u skladu sa cenovnikom koji će utvrditi Radio-televizija Srbije za predstojeću izbornu kampanju". U pravilniku je navedeno i da RTS ne sme da emituje spotove i džinglove onih kandidata koji nisu izmirili dugove prema RTS-u nastale na prethodnim izborima za emitovanje izbornih spotova. Kada je u pitanju besplatni deo, svi će imati mogućnosti da ga iskoriste, bez obzira na dugovanja.
       Sporazumom je predviđena i mogućnost najave promotivnih skupova (u okviru "Izborne hronike"), kao i predstavljanje izbornih programa (emitovaće se posle "Izborne hronike", u trajanju od 45 minuta na programu TV Beograd i 30 minuta na programu Radio Beograda). Sučeljavanje dva predsednička kandidata nije predviđeno, izuzev u slučaju održavanja drugog kruga predsedničkih izbora.
       Završne odredbe Sporazuma tiču se odgovornosti glavnih i odgovornih urednika RTS-a. Kako se kaže, oni nisu odgovorni za informacije koje objave predsednički kandidati i nisu dužni da emituju audio-materijal koji predstavlja uvredu, klevetu, vređanje, omalovažavanje protivkandidata, povredu dostojanstva građanina, kao i širenje verske, nacionalne, polne i rasne mržnje i šovinizma.
       Primenu pravila kontrolisaće Nadzorni odbor, dok bi Upravni odbor RTS-a bio garant sprovođenja ovog pravila.
      
       Primedbe
       Sporazum o ponašanju predsedničkih kandidata u predstavljanju na RTS-u nisu, međutim, potpisali predstavnici Saveza vojvođanskih Mađara, Srpske radikalne stranke, Demokratskog centra, Sandžačke demokratske partije, Socijaldemokratske partije, Lige za Šumadiju i Reformske demokratske stranke Vojvodine. Međutim, i među potpisnicima Sporazuma ima onih koji nisu zadovoljni ovim rešenjem (Demokratska stranka Srbije, Stranka srpskog jedinstva), dok predstavnici Srpskog pokreta obnove, prema rečima Aleksandra Čotrića, visokog funkcionera ove stranke, nisu dobili poziv iz Skupštine Srbije da učestvuju u potpisivanju sporazuma. Žarko Korać, potpredsednik Vlade Srbije je, međutim, naveo da je razlog odsustva predstavnika pojedinih stranaka DOS-a "tehničke prirode", jer se nalaze "na odmoru".
       Demokratska stranka Srbije zahteva dopunu Sporazuma i, kako je naveo Dejan Mihajlov, funkcioner DSS-a, tražiće i da se organizuje okrugli sto, kako bi sve stranke mogle da dopune Sporazum. DSS zamera i to što Sporazumom nije predviđeno sučeljavanje predsedničkih kandidata, kao i to da bi trebalo da se pokrene pitanje odakle potiču sredstva za prikazivanje spotova kada ne postoji zakon o finansiranju stranaka.
       Kada je o finansijama reč, veliki broj primedbi mogao se čuti i iz redova Stranke srpskog jedinstva. Predstavnik ove stranke Slobodan Novaković smatra da političke stranke nemaju iste finansijske mogućnosti, te da bi trebalo povećati broj besplatnih spotova na račun komercijalnih (Bojana Lekić je ovu inicijativu odbacila, navodeći da novi Zakon o radio-difuziji ne predviđa nijedan sekund besplatnog emitovanja, ali da je RTS odlučio da ipak obezbedi kandidatima i besplatni deo).
       Deo Sporazuma koji se odnosi na oduzimanje prava emitovanja plaćenih spotova i džinglova predsedničkih kandidata čiji predlagači nisu platili dug RTS-u različito tumače pojedini predstavnici opozicionih partija i rukovodstvo RTS-a. U izjavi za agenciju Beta, generalni direktor RTS-a Aleksandar Crkvenjakov je naveo da SPS, SRS i JUL duguju RTS-u, dok Branko Ružić, portparol SPS-a tvrdi da je novac isplaćen ovoj medijskoj kući, onoliko koliko smatraju da duguju. Lider radikala Vojislav Šešelj tvrdi da SRS ne duguje RTS-u ništa, jer kako je rekao, 2000. godine ova stranka nije ni potpisivala sporazum jer su spotovi na RTS-u bili preskupi.
       Koliko sadašnji sporazum o pravilima predstavljanja kandidata na RTS-u predstavlja pomak u odnosu na prethodni, ostaje otvoreno pitanje, budući da ni u Informativnoj službi Vlade Srbije ni u kabinetu potpredsednika Žarka Koraća nisu imali informacije o tome. S jedne strane se priča da je ovaj sporazum prerada prethodnog, dok izvor NIN-a iz Vlade Srbije navodi da se Sporazum uopšte nije menjao od 1997. godine. Uostalom, takav stav vlasti i ne čudi: ako nije donet novi zakon o izborima, novi zakon o finansiranju stranaka, zašto bi se menjala pravila predstavljanja predsedničkih kandidata.
      
       DRAGANA MATIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu