NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Nulta tačka

"Ništa nije zaboravljeno. Niti može biti...", piše N. R. Klajnfild, kolumnista "Njujork tajmsa", navodeći da je 11. septembar izmenio navike i onih koji žive u Njujorku - gradu gde ima oko 4 400 oblakodera i gde je sve manje ljudi koji žele da žive među oblacima

      U spomen na sve one koji 11. septembra 2001. godine nisu stigli da se spasu pre nego što su se oblakoderi-blizanci Svetskog trgovinskog centra pretvorili u prah i pepeo, Rudolf Đulijani, nekadašnji gradonačelnik Njujorka pročitao je
       2 886 imena žrtava globalnog terorizma. Biranim rečima posebno je zahvalio i službenicima, policajcima, vatrogascima, lekarima koji su poginuli spasavajući druge.
       Istovremeno, ugledni "Tajm" objavio je dirljiv tekst Đulijanija o tome kako Nultu tačku, koja se prostire na šesnaest hektara, treba pretvoriti u memorijal.
       "Memorijal treba da bude eho svrhe koju ima Muzej jevrejskog nasleđa. Svrha ovog muzeja je da demonstrira užas holokausta, slavi život i snagu jevrejskog naroda. Memorijal na Nulitoj tački pravi je način da pamtimo užas i heroizam 11. septembra", piše Đulijani u "Tajmu" koji je već angažovao 20 najslavnijih arhitekata sveta da kažu šta bi oni napravili na mestu gde su nekada stajali oblakoderi Svetskog trgovinskog centra. Arhitekte su predložile i pokazale plan po kome Nulta tačka treba da se pretvori u veliko šetalište sa trostrukom alejom okruženom fantastičnim zgradama.
       Prema anketi koju je objavio "The Village Voice", većina Amerikanaca smatra da 11. septembar ne treba da bude praznik, odnosno da je neumesno slaviti ovu tragediju. Osim toga, ne raditi na taj dan značilo bi za većinu Amerikanca priznanje teroristima da su pobedili.
       Takođe, postoji drugačija inicijativa, ideja da bi 11. septembar mogao da bude praznik kakav je, recimo, Dan Perl Harbura. To bi bilo kompromisno rešenje, Amerikanci bi radili, ali nešto kraće nego ostalim radnim danima, poginulima bi se odala pošta, a teroristi ne bi imali zbog čega da likuju.
       U želji da se pokaže ponos američke nacije, ali za slučaj da se teroristi drznu i ponovo napadnu, američkim nebom neprestano su patrolirali američki borbeni avioni.
       Iako su sva diplomatska predstavništva Sjedinjenih Američkih Država pod dvostrukom, negde i trostrukom, zaštitom, sam predsednik Džordž Buš obišao je u jednom danu sva tri mesta gde su se prošle godine srušili oteti putnički avioni. Buš je najpre bio u Vašingtonu, gde je nedavno završena izgradnja novog zida Pentagona, koji takođe nije bio pošteđen 11. septebra 2001. godine. Kako piše "Vašington post", američkog predsednika je dočekalo 12 000 ljudi koji su recitovali The Pledge of Allegiance.
       Nasuprot Bušu koji se u devet sati uveče sa Elis ajlenda u njujorškoj luci obratio naciji, Dik Čejni je, po preporuci eksperata nacionalne bezbednosti (a možda i FBI-ja i CIA), odveden na tajno mesto.
       "Ništa nije zaboravljeno. Niti može biti...", piše N. R. Klajnfild, kolumnista "Njujork tajmsa", navodeći da je 11. septembar izmenio navike i onih koji žive u Njujorku - gradu gde ima oko 4 400 oblakodera i gde je sve manje ljudi koji žele da žive među oblacima.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu