NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ko koga vara

Sadam Husein je pristao da se inspektori UN ponovo vrate u Irak i da izvrše inspekciju naoružanja, ali Amerikanci mu i dalje ne veruju

      Da napad Amerikanaca već nije bio odložen za kasnu jesen, ili što je verovatnije, posle Božića, sve bi obradovala odluka iračkog predsednika Sadama Huseina da prihvati povratak međunarodnih inspektora u Irak. Ovako, ta njegova odluka samo odlaže ono što je već odloženo - napad Amerikanaca i eventualnih saveznika, ili intervenciju UN, ukoliko Amerikanci uspeju da izdejstvuju takvu rezoluciju, na Irak.
       Pristanak Iraka, posle dugog odugovlačenja i odbijanja Amerikanci su shvatili kao novu prevaru Sadama Huseina i američka administracija je odmah uputila zahtev Savetu bezbednosti UN za hitno usvajanje nove rezolucije o Iraku kojom bi se izvršili dodatni pritisci na Sadamov režim. Međutim, ruski ministar inostranih poslova Igor Ivanov odmah je izjavio da za to nema potrebe, tj. da su već postojeće rezolucije UN kojima se predviđa inspekcija iračkog naoružanja sasvim dovoljne, ukoliko počnu da se primenjuju.
      
       Zadatak inspektora
       Džordž Buš i njegova administracija sumnjaju da je u pitanju neka prevara Sadama Huseina i hoće da učvrste svoju međunarodnu poziciju koja je dobila i podršku Francuske kao druge velike sile (osim Velike Britanije) u nastojanjima da zbaci Sadama sa vlasti. Ono što je najznačajnije za Buša je činjenica da je dobio podršku u Kongresu i od svojih republikanaca ali i od demokrata. Veliki broj svih medija širom sveta objavio je izjavu lidera opozicione Demokratske partije u Senatu Toma Dašlija: "Irak je i dalje pretnja međunarodnoj zajednici. Možda nemamo precizne dokaze, ali imamo dovoljno dokaza koji govore da je Sadam Husein opasan sada isto kao što je bio u svakom trenutku za poslednjih deset godina."
       Džordž Buš je na iračku ponudu (da ponovo primi inspektore UN) odgovorio da će SAD i dalje vršiti pritisak, čak i pojačati ga kako bi zaustavile Irak od "ucenjivanja sveta" oružjem za masovno uništavanje, kao i da će pojačati vojnu i diplomatsku ofanzivu na Irak.
       "Morate da razumete prirodu režima s kojim imamo posla", rekao je Džordž Buš. To je čovek (Sadam) koji je obmanjivao svet. U ime slobode i pravde, pre svega, Savet bezbednosti UN mora reagovati - mora reagovati tako da taj režim drži pod kontrolom, ne sme biti prevaren, mora biti bitan da održava mir.
       Američki državni sekretar Kolin Pauel izjavio je da su oni već čuli ove reči od iračkih zvaničnika i da one nikada nisu bile ispoštovane.
       Naime, nekoliko puta su UN "dovodile" inspektore u Irak i svaki put bi ih irački režim isterao kad bi se "približili" nekakvom otkriću ili kada bi, po iračkim tvrdnjama "prekršili" svoja ovlašćenja. Ovaj put je Irak prihvatio inspekciju "bezuslovno". Po mišljenju tri stalne članice Saveta bezbednosti (Rusije, Kine i Francuske) to je dovoljno, ali po mišljenju Amerike to je nedovoljno i u pitanju je samo još jedno odlaganje i još jedna prevara. Amerikanci dobro znaju, zahvaljujući i izveštajima inspektora, da je teško pregledati iračku teritoriju na kojoj se čak i traženi dokazi o eventualnom postojanju i proizvodnji sredstava za masovno uništavanje lako mogu sakriti kao i da je dobar deo te "proizvodnje" mobilan i teško uhvatljiv.
      
       Otkrivanje karata
       U ovoj opasnoj igri prepunoj nepoverenja starih i poznatih partnera glavni učesnici SAD i Irak se ponovo, po ko zna koji put - nadmudruju. Irak kupuje vreme - priča se da do Božića mogu imati atomsku bombu a Amerikanci kupuju saveznike kako bi što bezbolnije sklonili Sadama i oborili njegov režim. Jer, njihov krajnji cilj nije dovođenje inspektora UN u Irak i uništavanje oružja za masovno uništavanje već obaranje Sadama Huseina i njegovog režima.
       A Sadam Husein nema nikakvu nameru da siđe sa trona, već ambiciju da uspostavi najjaču arapsku zemlju na svetu. I za to ima podršku arapskog sveta. Arapi kao i druge muslimanske zemlje sveta neprestano napadaju Ameriku (SAD) i američki "rat protiv terorizma" shvataju "lično" tako da im Amerika postaje "neprijatelj broj 1". Onda se stvar okreće i nekadašnji američki prijatelji postaju najveći neprijatelji. Da li je u pitanju bitka za kontrolu naftnih izvora ili veći nesporazumi?
       Ono što je očigledno i jasno jeste činjenica da je Sadam Husein kupio vreme i da je sada teško angažovati međunarodnu zajednicu da deluje protiv njega. Ali, činjenica je da je i Amerikancima bilo potrebno vreme i da su ga i oni dobili.
      
       MILAN DAMNJANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu