NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Šturm u pozorištu

"Na jednom od prolaza u gledalištu pojavili su se muškarac i žena. On - u vojnoj uniformi, na glavi maska sa prorezima za oči, u ruci kratki automat uperen na gotovs. Mislio sam da je to neka zamisao režisera..."

      (Specijalno za NIN iz Moskve)
      
       Ne zna se šta su komandanti rekli ruskim specijalcima kada je u subotu u rano jutro njih stotinu izvelo napad na zgradu pozorišta u Moskvi, gde su čečenski teroristi držali zatočeno više od 800 ljudi, ali su im verovatno objasnili da spasavaju ne samo taoce već i svoju zemlju.
       Akcija je izvedena za nepuna dva sata. Za to vreme okončana je prava drama koja je počela u sredu, 23. oktobra, uveče. Tada je grupa od najmanje pedeset naoružanih terorista upala u pozorište u toku predstave. Oni su blokirali zgradu, postavili eksploziv u sali i pod pretnjom da će početi da streljaju taoce zahtevali od vlasti u Moskvi da se ruske federalne snage povuku iz Čečenije.
       Moskva i cela Rusija proživeli su tri košmarna dana. Onda je usledio "šturm", kako se na ruskom kaže napad.
       Likvidirano je 50 terorista, od kojih 18 žena, a spaseno je više od 700 talaca.
       U toku napada, međutim, poginulo je 67 ljudi, a od posledica zdravstvenih problema taj broj se narednih dana povećao na 118 i strahuje se da nije i konačan. Ovakav ishod bacio je senku na akciju specijalaca, koja je pozitivno ocenjena u Moskvi. U napadu na teroriste korišćena je i neka vrsta gasa koji privremeno uspavljuje. Za sada nije obelodanjeno o kakvom je sredstvu reč, pa se pretpostavlja da je to moglo dodatno da ugrozi zdravstveno stanje, pogotovo kod onih sa već narušenim zdravljem.
       Među taocima je bilo oko tridesetoro dece, oni su svi živi izašli sa lica mesta. Kasnije je javljeno da je jedna 13-godišnja devojčica preminula u bolnici.
       Od stranaca, njih više od 70 koji su bili među taocima, život je izgubila jedna žena sa holandskim državljanstvom i jedna iz Belorusije.
      
       Evakuacija talaca
       Miloš Maksimović, jedini Jugosloven koji je bio među zatočenima, prebačen je na odeljenje intenzivne nege u jednu moskovsku bolnicu.
       Akcija spasavanja je planirana za subotu ujutro jer su teroristi najavili da će tada početi da ubijaju taoce ukoliko njihov zahtev ne bude ispunjen. Napad je počeo u poslednjem trenutku - teroristi su već streljali dva muškarca, potom otvorili vatru i ranili još jednog muškarca i jednu ženu koji su pokušali da beže.
       "Alfovci" su prodrli u pozorišnu zgradu sa tri strane - jedna grupa kroz podzemne kanale, smatra se da su oni ubacili gas u ventilacioni sistem. Ti kanali su otkopavani celu noć i bilo je neizvesno hoće li spasioci uopšte uspeti da priđu mestu događaja podzemnim putem. Druga grupa je minirala zid na pročelju zgrade i ušla kroz taj otvor, a treća kroz foaje pozorišta. Specijalci su prilikom upada u salu bacali i bombe s gasom. Delovali su i snajperisti. Ubijen je vođa grupe terorista Mavsad Barajev.
       Izgleda da su teroristi bili spremni za moguću intervenciju s gasom, navodi jedan od svedoka, spasenih talaca, jer je jedan terorista tražio masku, oni su i to imali. Specijalci su, međutim, ostavili malo mogućosti teroristima da deluju ako osete dejstvo gasa. Bojali su se da bi ekstremisti tada aktivirali ekploziv koji su rasporedili po sali. Neka od tih eksplozivnih pakovanja bila su teška i po 50 kilograma, izjavili su stručnjaci koji su demontirali te naprave. U svakom slučaju, dovoljno da razori celo ogromno zdanje teatra.
       Već u prvim minutima posle sedam časova iz zgrade izlaze prvi taoci, spasioci mnoge iznose na rukama. Autobusi i oko 70 vozila hitne pomoći čekaju da prihvate oslobođene.
       Saopšteno je da je troje terorista uhapšeno, a da je oko trideset lica privedeno pod sumnjom da su im pomagali u ovoj otmici.
       Istog dana naciji se uveče obratio predsednik Vladimir Putin. Govorio je o strašnom iskušenju u kojem se cela zemlja našla, posebno se obratio porodicama nastradalih rečima: - Nismo mogli spasiti sve. Oprostite nam. Jedna njegova rečenica, međutim, bila je upućena svetu: "Dokazali smo da Rusiju niko ne može naterati da poklekne."
      
       Pretnja na sceni
       "Bilo je desetak minuta pre 22 časa, tek što je počeo drugi čin. Stajao sam iza kulisa. Na sceni je bilo oko osam glumaca, odevenih u letnju vojnu uniformu po uzoru na 40, sa šlemovima i u čizmama", priča pomoćnik režisera mjuzikla "Nord-ost". Zove se Marat i ne želi da se navodi njegovo puno ime. Govori o sredi, 23.oktobra.
       "U tom času, na jednom od prolaza u gledalištu pojavili su se muškarac i žena. On - u vojnoj uniformi, na glavi maska s prorezima za oči, u ruci kratki automat kalašnjikov uperen na gotovs. Ona - u crnom džinsu i u crnoj kožnoj jakni, s pištoljem. Mislim da je bio tipa TT. Išli su pravo prema sceni. Pomislio sam u prvi mah kako je moguće da ih je neko pustio. Zatim, da je to nekakva zamisao režisera, kao na primer susret vojnika u savremenim i starim uniformama..."
       Za to vreme, maskirani muškarac sa automatom se popeo na scenu i ispalio dug rafal uvis. Marat kaže da je pošao režiseru da ga pita o čemu se radi. Onda je video kako iz automata ispadaju prazne čaure bojevih zrna, neko je počeo da vrišti...
       Počeo je teror...
       Za predstavu te večeri prodato je 711 karata. Glumački i muzički ansambl ovog mjuzikla i osoblje scene broji oko 150 ljudi, među njima su i deca-glumci.
       Maskirani i naoružani, teroristi su zauzeli pozorišnu salu, blokirali prolaze. Svi su naterani da se okupe u gledalištu, a onda su ih rasporedili - na jednoj strani muškarci, na drugoj žene. Objavili su da zahtevaju prekid rata u Čečeniji i da traže da se ruske snage povuku. Taocima su rekli da budu mirni i da im se ništa neće dogoditi.
       Marat i njegovih šest kolega glumaca su prva grupa koja je uspela da umakne iz zgrade pozorišta - dva sata su sedeli skriveni u zamračenoj sobici. Stupili su u kontakt sa spasiocima koji su izrezali metalne rešetke sa prozora i izbavili begunce.
       Iste noći se saznalo da je vođa te grupe terorista Mavsar Barajev, jedan od glavnih vođa klanova u Čečeniji, a da u njegovoj grupi ima dvadesetak žena, udovica čečenskih pobunjenika. Takođe, da su teroristi postavili eksploziv u sali pozorišta. To je prenela jedna zatočena devojka, koja je govorila preko mobilnog telefona i molila da niko ništa ne preduzima, jer eksploziva ima toliko da teroristi mogu da razore zgradu i pobiju sve unutra. Skoro sve žene-šehidi nosile su oko tela remen sa pričvršćenim eksplozivom, spremne da izvrše samoubistvo.
      
       Eksploziv u sali
       Uz to, dodatna pretnja terorista - da će u slučaju da se nešto dogodi njihovim ljudima, ubiti 10 talaca za svakog čoveka.
       Ruskim vlastima je jasno da su u opasnosti ne samo taoci u pozorištu već i cela država - zahtev za povlačenje ruskih federalnih snaga iz Čečenije je neprihvatljiv. Kremlj ne želi nikakve pregovore s teroristima, ali mora na njih da ostavi utisak "odškrinutih vrata".
       Ruski predsednik odlaže ranije planiranu posetu Nemačkoj i Portugaliji. Javno mnjenje u Rusiji, pod pritiskom emocija, očajnički traži akciju države, a na raznim debatnim emisijama TV i radio-stanica učestali su apeli da se nešto preduzme u Čečeniji i da se spasu životi talaca. U međuvremenu, teroristi preko mobilnih telefona zatočene dece stupaju u kontakt s njihovim roditeljima. Drže oko tridesetak mališana. Od njihovih očeva i majki traže da organizuju miting protiv rata u Čečeniji i to u centralnoj tački Moskve, na Crvenom trgu. Za uzvrat, fanatici će im poštedeti decu.
       U četvrtak, teroristi isporučuju telo prve žrtve - jedne devojke koju su streljali još prethodne večeri. Javnost je u šoku, a teroristi proračunato odrađuju zločinački i propagandni deo misije. Uspeli su da šokiraju javnost i pokažu na šta su sve spremni. Vlastima u Moskvi postavili su novi rok za ispunjenje njihovih uslova - sedam dana.
       Drama dobija nove obrte - troje deputata ruske Dume ulaze u zgradu da obiđu taoce. Istog dana teroristi puštaju na slobodu petoro ljudi, od kojih troje dece, a još dve žene uspevaju da pobegnu.
       U noći između četvrtka i petka teroristi traže da novinar kanala NTV uđe u salu pozorišta i da snima. Mavsar Barajev je na snimcima jedini bez maske. Nekoliko žena talaca izjavljuje da se s njima postupa korektno, a čečenski ekstremisti najavljuju da će sutradan pustiti decu.
       Ministarstvo za informisanje izdaje saopštenje u kojem upozorava medije da onaj ko bude emitovao ili prenosio izjave terorista podleže zakonu o raspirivanju rasne, verske i nacionalne netrpeljivosti, drugim rečima, biće mu oduzeta dozvola za rad.
       Skup protivnika rata u Čečeniji, zakazan na Crvenom trgu, nije uspeo. Okupilo se svega nekoliko stotina građana.
       Ni celog tog dana teroristi ne puštaju decu i inostrane državljane, kao što su najavljivali.
       Putin se kratko obraća naciji, uglavnom da umiri građane i da ih posavetuje da "ne nasedaju na provokacije", a njegov predstavnik poručuje da su vlasti voljne da pregovaraju i da će teroristima garantovati život ako oslobode taoce. To su bila "odškrinuta vrata" iza kojih su ruske vlasti sve vreme kovale plan o napadu. Teroristi uzvraćaju da više ne žele nikakve pregovore i da će u subotu u šest časova ujutru početi da streljaju taoce.
       U subotu rano ujutru, pripadnici ruskih specijalnih snaga "Alfa" počinju napad.
      
       Kontakti terorista
       Olga Černjak, saradnica agencije Interfaks, koja je takođe bila talac, iznela je niz detalja o kontaktima koje su teroristi ostvarili tokom otmice. Svi mediji u Moskvi preneli su njeno svedočenje. Kako je navela, Barajev i drugovi su nekoliko puta razgovarali s nekim u Čečeniji. U tim razgovorima su, tvrdi ona, pominjali ime Šamila Basajeva (jedan od vođa čečenskih klanova, već komandovao terorističkim napadom u Buđenovsku), a jedanput su govorili s njim lično.
       Ona kaže da su i drugi taoci videli kako teroristi sa mobilnih telefona biraju pozivni broj za Tursku, a jednom su razgovarali s nekim na arapskom. Takođe, shvatila je da su neki od ekstremista učestvovali i u terorističkoj akciji u Buđenovsku 1995. To je uvidela kada su streljali prvu žrtvu, jednu rusku devojku. Ona kaže da je iste večeri, kada su teroristi upali u pozorište, grupi talaca prišla jedna devojka i upitala ih čega se to oni boje.
       Na to su teroristi pobesneli, optužili je da je agent i da želi da pobuni druge taoce "kao oni koji su se pobunili u Buđenovsku", navodi Olga Černjak. Zatim su odvukli nesrećnu devojku na sprat, a Olga kaže da je kasnije, kada je otišla tamo s drugim taocima, videla telo te devojke kojoj su pucali u grudi.
      
       MIRJANA NIKIĆ-HATZARA
      
      
Ko je bio Mavsad Barajev

Čečenski vođa klana Mavsad Barajev je vahabit. Pravo ime mu je Mavsar Sulejmanov. Bliski je rođak Arbija Barajeva, jednog od komandanata čečenskih pobunjenika, poznatog i po tome što je organizovao razgranat lanac za prodaju belog roblja u Čečeniji. On je nećaka Mavsada, kao najpoverljivijeg čoveka, promovisao u komandanta divizije sa zadatkom da operiše u Argunu. Kada je Arbi ubijen prošle godine, Mavsad se sam proglasio emirom alhan-kalinskog džahamata. Organizovao je niz napada na ruske federalne snage i seriju eksplozija u Groznom, Urus-Martanu i Gudermesu.
       U njegovoj grupi terorista bile su i žene, udovice poginulih čečenskih pobunjenika. Sebe opisuju kao "samoubilački odred smrti, i "šehidi samoubice".
       Prema svedočenju talaca, neke od žena-samoubica su ušle na predstavu ranije, kao gledaoci, da bi u momentu upada navukle maske i pridružile se svojoj grupi. O smrti su govorile kao o cilju borbe i da se ne boje da umru, navode svedoci.
       Analitičari u Moskvi ocenjuju da su inicijatori otmice talaca računali na povišen rejting u medijima u svetu, samim tim i veći odjek njihovih zahteva, pa su zato i angažovali žene u terorističkom napadu.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu