NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Tiha kriza

“Sto devedeset dve porodice Roma odavde nas podržavaju u sprečavanju izgradnje, a nama se kao gruba podvala gradske vlade pripisuje rasizam”

      U Zemun polju na plodnoj zemlji uz prugu, gradska vlada odlučila je da izgradi objekte “socijalnog stanovanja” za 127 romskih porodica iz drugih delova grada i povratnike iz inostranstva. Petnaestak hiljada stanovnika ovog naselja osnovalo je krizni štab koji bi sprečio izgradnju. “Urbanističkim planom za celo naselje iz 1971. i 1985. ovo je trebalo da bude ekskluzivno naselje u sastavu Beograda. Od tada ništa nije urađeno i kultura stanovanja ovde je zapostavljena. Logično je dakle da postoji sumnja građana u obećanja vlade. Tvorci novog plana nisu vodili računa ni o zelenim površinama, a trebalo bi s obzirom na to da smo okruženi industrijskom zonom i otpadnim materijalima. Imamo i gomilu drugih komunalnih problema koje godinama niko ne rešava. Iz Skupštine grada kažu da će nam povremeno dolaziti lekar i da će zaposliti te građane. Nama je potrebna normalna ambulanta, sa stalnim, a ne povremenim lekarom. Kapaciteti škole su prepunjeni i već imamo jedno nehigijensko naselje, pri čemu pola naših stanovnika već nema zaposlenje”, kaže Dragan Radusinović iz kriznog štaba.
       Jedan deo Roma osnovaca, istina, ulazi u dvorišta prizemnih i lepo uređenih kuća. Njih nazivaju starosedeocima, jer su na tom mestu bili i pre samog naselja. Ipak, najveći broj ove dece pešači uz prugu dva i po kilometra do kuće koja se, sudeći po njenoj spoljašnosti, najteže tako može nazvati. Na dva mesta ovi đaci prelaze preko pruge duž koje ih prate visoka trava, poneki krov propalih automobila, bačene flaše, kese i nijedna svetiljka. Do njihovih domova vozila ne idu, jer asfalta nema i blato je preduboko. Stotinak najčešće kartonskih kuća okruženo je gomilama otpada, pa se slika verodostojno oseti i u vazduhu.
       Meštani ovog dela Zemun polja uglavnom su s Kosova. Tamo su, kažu ratovali i imali stanove, a ovde ni vodu ni struju i po staroj navici u proseku četvoro dece. “Kakav je to način? Zašto nama niko ne pomogne?”, skakućući da ne potonu u blato previše, viču u glas. Njihovi prvi susedi su stanari Plavog horizonta (raseljena lica kojima je Srpska radikalna stranka prodala placeve za vreme svoje vlasti u Zemunu) i Institut čijim se kukuruzima ponekad “ne zlonamerno posluže”. “Sto devedeset dve porodice Roma odavde pokazuju nezadovoljstvo i pridružuju nam se. Nama se, kao gruba podvala gradske vlade, pripisuje rasizam, a mi se zalažemo da rešimo pitanje našeg divljeg naselja u kome su Romi. Gospođa Hrustanović, pak kaže da, nažalost, u tri centralne gradske opštine oni nisu poželjni, pa će 127 porodica preseliti ovde na već postojeći broj. Njihov način života znači sakupljanje sekundarnih sirovina i ne može biti rešen zajedničkim kupatilom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. Ja razumem njihovu potrebu da, citiram “očiste obale reka od Roma”, jer se radi o mestima gde oni tako vole da se slikaju. Budući da se radi o životu ljudi, to je neozbiljan i nehuman pristup. Voleo bih da mi gospođa Hrustanović objasni zašto je ovo idealna lokacija za naseljavanje Roma. Bile su to i Busija i Plavi horizont za prethodne vlasti, ali će i ova jednom biti prethodna, a naša deca će ostati ovde da žive”,kaže Veljko Šljubura iz kriznog štaba, a Radusinović dodaje: “Zemun polje je višenacionalna zajednica i nikada nije bilo sukoba na toj osnovi. Bojim se, ako neko pokuša na silu da naseli jednu etničku zajednicu, da će i do toga doći, jer kako da živimo zajedno ako smo unapred nezadovoljni uslovima života.”
       I dok u kriznom štabu smišljaju kako da se suprotstave vladi koja im je, smatraju, “došla sa pozicije sile i s njima vodila razgovor nemih”, obični stanovnici, oni van kriznog štaba, gledaju na sve manje strateški. Njih muči to što ionako ne stižu na red kod lekara, što im deca već idu u prekobrojna odeljenja i što će u novoj situaciji stanove prodavati budzašto.
       Arheološko odelenje Muzeja grada izašlo je na teren da bi utvrdilo da li izgradnja objekata “socijalnog stanovanja” preti daljim istraživanjima antičkih vrednosti Zemuna.
       “U dokumentaciji nismo pronašli ništa o ovoj lokaciji. Na samom mestu na kom bi trebalo da počne izgradnja, nije bilo moguće raditi s obzirom na to da je zemljište neobrađivano i obraslo visokom travom. Međutim, neposredno pored tog placa, uz prugu pronašli smo dva manja keramička lokaliteta. Jedan je iz perioda praistorije, a drugi iz vremena od prvog veka pre nove do prvog veka nove ere, dakle vremena dolaska Rimljana kada je Srem naseljavalo keltsko pleme Skordisci, kaže dr Slavica Krunić muzejski savetnik.
       DRAGANA PERIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu