NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Kraj dinastije

      Tog jutra, 29. maja 1903. godine, na ulicama Beograda svet se radovao. Zaverenici, oficiri, prethodne noći ubili su kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu deset godina stariju ženu, kraljicu Dragu. Evropa je osudila ovaj čin, samo je Francuska ubistvo monarha u vrhu nepopularnosti primila sa više razumevanja.
       Danas, sto godina od ovog krvavog događaja iz srpske istorije, NIN objavljuje ovaj dodatak iz pera četvoro uglednih istoričara predvođenih profesorom doktorom Dragoljubom R. Živojinovićem i uz finansijsku potporu Karić Fondacije.
       Ovo je pokušaj da se o Majskom prevratu čitaocima NIN-a ponude ne samo istorijska faktografija, već i današnja percepcija događaja koji je stvorio mračnu sliku o Srbiji.
       Za deceniju koja je usledila posle ubistva kralja i kraljice, neki istoričari kažu da je bila “zlatni vek srpske demokratije”. Zbog čega?
       O promenama koje su usledile posle 1903. i njihovom značaju za srpski iskorak prema Evropi, u uvodnom tekstu piše profesor dr Dragoljub R. Živojinović.
       Ako je suditi po izvršiocima, Majski prevrat je bio prvenstveno delo vojnih krugova; tačnije, jednog njihovog dela - piše istoričar Milić Milićević i analizira ulogu vojske uz tvrdnju da preokret nije bio delo primitivnog već onog kulturnijeg dela srpskog društva koji se pred pomamom negativnih nagona, izgleda, pomalo zaboravio.
       Šta je o Dragutinu Dimitrijeviću, vođi mlađe grupe zaverenika koja je ubila kraljevski par, zapisao Slobodan Jovanović? U čemu je bila njegova moć, budući da Jovanović piše kako je ministar vojni bio samo mašina za potpisivanje, a pravi ministar je bio Apis? Da su Draga i Aleksandar imali naslednika prestola, da li bi uopšte bilo zavereničkog plana i ubistva? Ana Stolić, doktor istorijskih nauka, osvetljava ličnost kraljice Drage između ličnog kulta i negativnog mita i analizira njenu stvarnu “krivicu”.
       Majski prevrat predstavlja polaznu tačku u stvaranju nove ratničke slike o Srbiji - piše u poslednjem poglavlju ovog dodatka istoričar Slobodan G. Marković. On je temelj u zdanju mračne slike o Srbiji na koji su kasnije pojedinosti dodavale nove spratove. Uključiv i izbijanje građanskog rata poslednje decenije prošlog veka...
      
       RADMILA STANKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu