NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Srbija je sredstvo

Nažalost, politička volja za zajedničkom državom u Crnoj Gori ne postoji. Mnogi glume da postoji ta zajednička volja i veruju da će nas Evropa više voleti zbog te glume

      Kako je došlo do toga da G17 plus kao “najzapadnija stranka” u Srbiji pokrene inicijativu za nezavisnu Srbiju, koja je sa stanovišta Zapada sporna?
       - Zašto je sporna?
      
       Mislite da nije?
       - Znamo da nije. Osnovni princip je da u EU mogu da uđu samo zemlje koje zadovolje prethodne zahteve funkcionalnosti. Evropa podržava ulazak Srbije i Crne Gore samo ako je to funkcionalna država. I to se uvek kaže u drugom delu rečenice koju neodgovorni ljudi ne vole da čuju. A odgovornima je jasno da Srbija i Crna Gora nažalost ne samo da nisu funkcionalne, već nisu uopšte država. Principi i rokovi koje je predvideo Beogradski sporazum su prekršeni. Ustavna povelja je odstupila od Beogradskog sporazuma a parlamenti su odstupili od Ustavne povelje. A Ustavna povelja je definisala državnu zajednicu kao nešto što ima labavije uzajamne veze od EU i što je manje i od carinske unije.
       Sadašnji akcioni plan (carinsko usaglašavanje) takođe je samo kupovina vremena do referenduma za dve godine. Ali u tom vremenu građani Srbije i njena privreda treba da žive.
      
       Imate li možda neki mig od strane SAD za politiku državne samostalnosti Srbije? Igrate li na kartu mogućih razlika između EU i SAD?
       - Evropa i Amerika vidljivo ne žele da se mešaju u naše uzajamne odnose. Rekli su “ako postoji politička volja dobrodošli ste kao jedna država” . Nažalost, vrlo dobro znamo da politička volja za zajedničku državu u Crnoj Gori ne postoji. G17 plus je stranka koja ima strpljenja, hoće kompromis, ali je odgovorna prema ideji države. Kompromis ima granice, strpljenje ima granice, država mora da ima granice. Mnogi glume da postoji ta zajednička volja i da će nas Evropa više voleti zbog te glume I to toliko, da će zaboraviti sopstvena pravila o pridruživanju. Može da nam se desi da preuzmemo međunarodne obaveze za koje znamo da neće biti poštovane. Postoji ideja da ćemo da prevarimo i Evropu i glasače i privrednike. Ali, nećemo.
       Kada budu došli da im pokažemo konkretne rezultate naših usaglašavanja - ne samo carinskih - tih rezultata nema, nema jer nismo funkcionalna država. Poslednja takva situacija je od juče, kada je evropska komisija vratila tzv. Akcioni plan koji su “usaglasili” pregovarači vlada Srbije i Crne Gore.
      
       Okrivljujete li Crnu Goru da “minira” čitav projekat državne zajednice?
       - Crna Gora ima svoje interese protiv kojih mi nemamo ništa. Mi se najviše plašimo da bi žmurenje pred problemima privremene zajednice moglo da bude dnevnopolitički zloupotrebljeno i da bi to moglo da dovede do porasta mržnje kroz dve godine. Zato se i zalažemo za mirno razdruživanje što pre, da se ne bi manipulisalo tim odugovlačenjem i prebacivala krivica.
      
       Inicijativa G17 plus za nezavisnom Srbijom vrlo često se tumači kao marketinška akcija, zasnovana na okolnosti da se povećava broj građana koji optiraju za varijantu državne samostalnosti.
       - Ako bi to bilo tako, neke druge stranke koje se samo deklarativno zalažu za nezavisnu Srbiju imale bi mnogo veću popularnost. Građani se opredeljuju za samostalnu državu jer na svojoj koži osećaju da ova privremena zajednica ne funkcioniše kao država. Ali, da - to jeste i deo našeg predizbornog programa. Nezavisna Srbija je samo sredstvo koje treba pre svega nama samima.
      
       Pretpostavimo da naše vlasti preko noći promene mišljenje, poslušaju G17 plus i na samitu u Solunu kažu “znate šta, mi ipak mislimo da Srbija i Crna Gora treba da se razdvoje”. Mislim da bi organizatori skupa iz EU pali u nesvest.
       - Vlasti u Srbiji nemaju mandat za to. Vlada inače ulazi u poslednju godinu svog mandata i za svaki dugoročan potez neophodni su izbori za nespornu skupštinu i vladu koja će u svom mandatu odgovarati za posledice svojih odluka. Ali, Evropa je takvu situaciju predvidela: ona samo traži da se granice uspostavljaju mirno, ne ratom, i oni su rekli - ne može referendum pre 2005. i ne može jednostranom odlukom pre 2005, ali nemaju ništa protiv da skupštine dve države članice saglasno odluče o tome i pre tog roka. To ne utiče na Solunski samit. EU je rekla: sve države koje zadovolje uslove ući će u proces pridruživanja.
       Dakle, Solunski samit se ne bavi pitanjem Srbije i Crne Gore. Peta tačka samita se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana. Ali će brzina tog uključivanja zemalja sa ovog prostora zavisiti od sposobnosti pojedinačnih država da ostvare evropske standarde u oblasti protoka robe, usluga, kapitala; ukratko od sposobnosti da funkcionišu kao odgovorne države.
      
       S. B.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu