NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Kaćka soja, mutirana

Vojvođanski paori zasejali su svoje njive nezakonitom, genetski modifikovanom sojom. U strahu od gubitka profitabilnog posla sa Norveškom, pokrajinske vlasti krenule su u njeno uništavanje

      Potvrđene su pretpostavke da su njive po Vojvodini zasejane genetski modifikovanom sojom. Pronađena je dosad na pedesetak njiva, mahom na potezu između Novog Sada i Kaća, a potraga je, tek, počela... Koliko su, to, zasadi srpske soje uprljani genetskim mutantima? “Prilično intenzivno”, kaže za NIN dr Mirjana Milošević, direktor Nacionalne laboratorije za ispitivanje semena iz Novog Sada, koja i sprovodi tekuću istragu po vojvođanskim njivama. “Uostalom, već je dobila i žargonsko ime - kaćka soja. To, samo za sebe, dovoljno govori.”
       Problem sa genetski modifikovanom sojom nije u njenoj štetnosti; da li je štetna ili ne, još se ne zna. Direktorka Milošević objašnjava: “Nema pouzdanih dokaza ni za jedno ni za drugo. Nigde u svetu još nisu sprovedena sistematska ispitivanja, na osnovu kojih bismo dobili odgovor na pitanje o eventualnoj štetnosti genetski modifikovanih organizama.” Odgovor na ovo pitanje nemaju ni razvijenije zemlje Evropske unije odnosno Sjedinjene Američke Države, ali bez obzira na to, krenuli su EU i SAD različitim putevima. “Evropska unija se svim silama bori protiv genetski mutirane hrane, Amerika je gura”, za NIN govori dr Milica Hrustić, rukovodilac Odeljenja za soju u novosadskom Institutu za ratarstvo.
       A mi smo, po običaju, negde u sredini, između čekića i nakovnja. Primali smo američke donacije u vidu genetski modifikovane sojine sačme - doduše, ne i samo seme genetski modifikovane soje - dok je, istovremeno, zakonska regulativa usklađena sa Evropskom unijom i potpuno jasna. Baš tu i leži sadašnji problem sa onim što se sad pronalazi na vojvođanskim njivama - jednostavno, protivno je zakonu saditi genetski modifikovanu soju. Zabranjen je i njen uvoz. A propisane kazne su drakonske - do jedne godine zatvora, odnosno novčane do 400 hiljada dinara.
       Pojašnjenja radi, za razliku od semena, nije zabranjeno uvoziti genetski modifikovanu sojinu sačmu koja je, u stvari, nusproizvod prilikom pravljenja ulja od soje. Bogata proteinima, koristi se za ishranu stoke ili, prerađena, za ishranu ljudi. Kakve su moguće zdravstvene posledice u budućnosti, zasad nije poznato. Takođe, teško je reći i da li su donacije modifikovane sojine sačme predstavljale pokušaj da se, na mala vrata, u Srbiju uvede američki blagonaklon odnos prema ovakvoj hrani. No, kaže dr Hrustić, “oni koji su primili sačmu iz donacija bili su uslovljeni da to učine”.
       Inače, kada je već o sačmi reč, dr Mirjana Milošević napominje da je uvoz genetski modifikovane sojine sačme profitabilan posao pošto je u inostranstvu ona jeftinija od prirodne, dok “kod nas nema razlike u ceni”.
       A razlika između genetski modifikovane i obične, prirodne soje nije ni u količini niti u kvalitetu prinosa, već samo u “jednostavnijem prskanju protiv korova”, objašnjava dr Milošević.
       “Žarišta” svojevrsne epidemije genetski modifikovane soje su Kać, Žabalj, Gospođinci, Čurug.... “Ne zna se odakle se pojavila”, kaže dr Milošević. Ono što se zna, jeste da je nje “u Kaću bilo i ranije”. “Prošle godine nađena je kod direktora zadruge u Kaću”, podseća naša sagovornica.
       Direktor Zemljoradničke zadruge Kać Miloš Vorgučić kazao je tada “Ekspres Politici” da nije znao da je reč o genetski modifikovanoj soji, “jer je bila neobeležena”, ali i da je “neko moćan u zemlju uvezao seme genetski modifikovane soje i rasturao ga neobeleženo”. Štaviše, i sadašnji direktor Instituta za ratarstvo dr Miroslav Malešević, tada sa pozicije pomoćnika saveznog ministra za unutrašnju trgovinu, došao je u sukob sa bivšim srpskim ministrom poljoprivrede Draganom Veselinovim kada je prošle jeseni kazao da “imamo saznanja da je genetski modifikovana soja u zemlju u poslednje tri godine stizala organizovano, a ne slučajno, stihijski”.
       S druge strane, kaže dr Hrustić, “ljudi su to radili samoinicijativno. Rade šta hoće na svojim njivama”. Dalje, dr Mirjana Milošević odbacuje i tvrdnje da “ljudi nisu znali” šta seju. “Naši seljaci nisu toliko neobrazovani. O tome svedoči i onaj termin ‘kaćka soja’”, kaže direktorka Nacionalne laboratorije za ispitivanje semena. Takođe, i pokrajinski sekretar za poljoprivredu Igor Kurjački u izjavi za NIN kaže: “Nisam siguran da (seljaci) sami nisu krivi. Zvanično, zasad nema indicija odakle je došla genetski modifikovana soja, na sudu je da to ustanovi.”
       Uostalom, dodao je prošle godine i Miroslav Malešević da svoje tvrdnje ne može da potkrepi dokazima ali da one svakako treba da budu ispitane jer, “biće kasno da o tome razmišljamo u trenutku kad nam EU kaže da neće da kupi naše meso, jer je stoka hranjena GM hranom”.
       Zato je, iz straha od EU, sadašnja akcija potrage za “kaćkom sojom” i pokrenuta. Nadležni to i ne kriju. Igor Kurjački: “Pokrajinska vlada pokrenula je potragu baš iz tog razloga, da ne bismo ugrozili profitabilni posao sa Norveškom.” Reč je o poslu koji je predsednik pokrajinske vlade Đorđe Đukić ugovorio u aprilu ove godine, o izvozu velikih količina vojvođanske soje u ovu skandinavsku zemlju. Naravno, pod uslovom da je ona čista, prirodna. “Cilj nam je da se genetski modifikovana soja uništi još na parcelama. Ako u tome uspemo, posao neće biti ugrožen”, kaže Kurjački.
       I dr Milica Hrustić ističe da je potencijalna šteta ogromna, pošto se “svuda traži nemodifikovana soja”. Ona napominje: “Srbija treba da bude jedna od retkih zemalja u svetu koja nudi potpuno prirodnu hranu. Naše sorte su bar u rangu modifikovanih, tako da imamo veliku šansu da izvozimo i seme i gotove prerađevine...”
       Šansa je, međutim, već na samom startu ugrožena, budući da je i kod jednog od najvećih proizvođača, “Soja proteina” iz Bečeja, “pronađen kontingent modifikovane soje”. Sadašnjom akcijom, sprovede li se ona do kraja, ovakvi “gafovi” biće sprečeni. Ipak, ostaje pitanje zašto se u ozbiljnu potragu za prekršiocima zakona krenulo tek kada je novac došao u pitanje, premda se i mnogo ranije znalo da je “genetski modifikovano seme soje u Srbiju stiglo pre oko tri godine”.
      
       NIKOLA VRZIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu