NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Bila sam evnuh

Strašno je koliko ljudi je upropastila Hare Krišna, koliko ih se ubilo, završilo u duševnoj bolnici, koliko je ljudi izgubilo stanove, našlo se na ulici

      Pristaje da se slika Stanka Ristić za novine, odlazi i na televiziju, ali pokupljene kose i sa crnim naočarima. Jako našminkana. “Može gazdarica da me prepozna. Ne želim da mi se dogodi da me izbaci iz stana, u strahu da joj ga sektaši provale i demoliraju ga. A tek sam se doselila.”
       Već pola godine, Stanka (44) ne živi više u roditeljskom stanu u Kursulinoj. Živi po iznajmljenim stanovima u Beogradu. Od 26. januara 2003. kada su je “sestra i zet pretukli, u prisustvu oca i cimerke Martine”: “Prvi je sukob izbio 16. decembra 2002. kada ih je moj otac doveo u stan, kada mi je zet blokirao ruke da ne bih mogla da se branim od sestrinih udaraca... Sve naočigled mog oca. Postoji o ovome prijava u MUP-u. Iako je obećao da ih nikad neće dovesti više, moj otac je prekršio obećanje 26. januara. Tada su me sestra i zet pretukli, a ja sam se 27. iselila iz stana. Sada su oni u tom stanu. Njima je jako stalo da se naš stan proda što pre, i da podelimo novac. A ja želim da sprečim da naša imovina ode u ruke Hare Krišni, jer sam se za jedanaest godina koliko sam bila član ove sekte nagledala otimačine imovine. Moja sestra i zet su još u Krišni, mada to poriču, kao i vođa beogradske centrale ove sekte Gunešvara, kome su njih dvoje najbliži!
       A sve je počelo 1990, kada je Stanka sa svojim dečkom otišla na koncert Nitjanande u Cvijeti Zuzorić u Beogradu.
       “Delovali su potpuno bezazleno kao i što sada deluju bezazleno. Ta njihova muzika je fantastična. Nema čoveka koji se nije njom oduševio. U Šumatovačkoj, gde je tada bio hram, srela sam i druga iz gimnazije Aleksandra Obradovića, Šrinivasa, i to je bio razlog što sam im poverovala. Ugledala sam nekog ko je bio omiljen u svom razredu, odličan đak, koji nije važio za glupaka, budalu, za nekog ko može lako da se izmanipuliše. Imali su koncerte u Domu sindikata, Sava centru... Sada ne drže koncerte pod imenom Nitjananda već kao VVZ Veda, tj. Vedska vaišnavska zajednica Veda. Imali su doskoro programe na minikoncertima u Etnografskom muzeju.”
       U Ćustendilskoj je Hare Krišna zakupila kuću, 1991. To je bio njihov hram. Tamo je prvo počela da odlazi Stanka, a posle i mlađa sestra Ristić. “Moja sestra i ja nismo spavale u hramu zbog roditelja. Ne bi nam to dopustili. Oni su dobar deo godine provodili u Sutomoru, gde imamo dve kuće, pa smo mogle u hramu i da spavamo: međutim, tamo su bili nemogući uslovi. U sobi je bilo puno ljudi, bilo je, recimo, dva kreveta na sprat, i još njih desetoro spava na podu u vrećama, i ispod kreveta...”, seća se Stanka. Ipak, pamti da je u početku i kućom i ljudima bila oduševljena i da se osećala zaštićenom od svega što se događalo u Beogradu i Srbiji devedesetih.
       “Ime moje sestre u Krišni je Devarata. To je ime iz ‘Mahabharate’, i znači božanski ratnik, inače ime najvećeg junaka ‘Mahabharate’. Puno ime joj je Devarata Devidasi, što znači sluškinja Devaratina.
       Ja nemam ime. Nisam se borila za inicijaciju. Posle dve godine sam prestala da mantram. Da bi neko bio iniciran, mora da mantra na brojanici od 108 zrna 16 krugova dnevno. Za to je potrebno dva i po do tri sata. Brojanica se drži u vrećici, tako da vi možete neprimetno da mantrate. Nas dve smo imale psa, šetale ga satima, i mantrale kroz parkove, svaka za sebe. Drugim ljudima je verovatno izgledalo kao da pričamo.”
       U Krišni veoma važno mesto sveca zauzima biljka tulasi, sveti bosiljak, bez koje je nemoguće hramsko obožavanje sa božanstvima. Stanka je u sekti bila posebno čuvena po odgajanju tih biljaka. “Naš stan je bio poznat po tome - dom tulasi. Svi su bili fascinirani da iako ne mantram, da mi tako dobro tulasi uspeva. Mislili su da sam specijalna osoba zbog toga.” Prema tim biljkama se sledbenici Hare Krišne ponašaju kao prema svecu. Od njih se prave ogrlice koje nosi svaki Hare Krišna, svaki Vaišnava. Da bi običan aspirant mogao da nosi ovu ogrlicu, potrebno je da poštuje nekoliko regulatornih principa. Prvo je da ne jede jaja, meso, ribu. Drugo je da ne postoji nikakva intoksikacija - zabranjeni su kafa, koka kola, čokolada, cigarete, alkohol, droga.
       Treći princip je suzdržavanje od bilo kakve vrste kocke. “To znači da je bilo zabranjeno i da se novac uloži u Dafiment banku i to je bila kocka”, kaže Stanka. I bio je zabranjen nezakonit seksualni život - svaki seksualni odnos koji nije namenjen začeću dece. “Naizgled - zdrav život, ali uverila sam se da se sveštenstvo toga nije pridržavalo. Oni su se drogirali, opijali, imali slobodne seksualne odnose, činili preljube, čak su se i tukli, a nama je seksualni život bio zabranjen. Prenosili su i drogu. Đaja Gunešvara, naš vođa, opijao se i svoju ženu Mahodari podvodio drugim muškarcima koji su mu bili potrebni za reklamu na televiziji i druge usluge”, Stanka je to sve saznala mnogo kasnije.
       Od čega se živelo u hramu, kako su zarađivali novac?
       “Tada su im drugi zarađivali novac. Nikunđabrit (sada bivši član), recimo, iz Rume, je živela u Hramu u Londonu i prodavala njihove knjige. To je najteži posao, a ona je velike pare tako za njih zaradila. Bila je najbolja u tome, bila je lider za celu Veliku Britaniju i druge podučavala. To je najteži posao, ubediti ljude da kupe knjige. Ogroman novac je zgrtan i preko humanitarnog društva Hrana za život. Moja sestra je bila blagajnik ovog društva. A direktor - moj drug iz gimnazije Aleksandar Obradović.”
       Kada je pristupila Hare Krišni, Stanku vera nije interesovala. Ni bog. “Ja sam tu došla kao ateista, a oni su mene napravili teistom. Spremala sam se da budem monah. Kasnije nisam mogla da evociram sećanje kako to izgleda držati muškarca za ruku. A kamoli, kako se poljubiti. Bila sam psihofizički kastrirana. Pustili smo da od nas naprave evnuhe. Strašno me je pogodilo kada sam otkrila prevaru. Gang i Čedi, glavni sveštenici za oltar, iako su bili venčani, nisu imali seksualne odnose. Gang je u braku sve vreme bila nevina, Čedi nije imao želju da bude sa njom. A nije hteo ni razvod da joj da. Čedi je sa Mahoderi učinio preljubu, dakle sa našom vrhovnom sveštenicom. Kako to znam? Zatekli su ih ‘na kamari’. No, nije sve to ni važno. Strašno je koliko su ljudi upropastili, koliko ih se ubilo, koliko ih je završilo u duševnoj bolnici, koliko su ljudi finansijski iskoristili, koliko je ljudi izgubilo stanove, koliko se njih našlo na ulici. Posle dve ili tri godine u Hare Krišni bilo mi je jasno da tu nešto nije u redu. Tu se niko ni o kome nije brinuo. Možete biti bolesni u Hramu, niko vam neće doneti čašu vode.”
       Stanka Ristić, koja je kao apsolvent Saobraćajnog fakulteta u Beogradu te 1990. ušla u Krišnu, kaže da se konačno oslobodila sekte kada je njena sestra otišla na Kipar kod vođe sekte, u novembru 2000. “Više nije mogla da me kontroliše. Ostala sam sama, sukobila sam se sa Gunešvarom, rekla mu da ostavi moju sestru na miru, da joj više ne ‘pomaže’, rekla sam mu da ćemo je mi zaposliti... On je rekao: Ako može da ima dve hiljade maraka na železnici, OK. Njemu, naravno, ona odgovara, jer on ima svog radnika. Ona na Kipru za njega navodno prodaje slike, ulje na svili, švercovane iz Indije. Ne znam da li radi još nešto. Znam da mi je sestra rekla još dok je bila na Kipru, da Gunešvara ima posao sa automobilima. Uvozio je ukradene automobile iz Nemačke. A Mahoderi je meni pričala kako Gunešvara ima ujku u Nemačkoj koji svakih nekoliko meseci kupuje auto, malo vozi i dâ ga Gunešvari, jer ga mnogo voli a nema decu... To je bila laž.
       Članovi benda Nitjananda imali su ko zna koliko automobila registrovanih na svoje ime. Postoje svedoci koji bi posvedočili da su u muzičkim zvučnicima švercovali drogu. Moja sestra bila bi krunski svedok protiv Gunešvare, jer ona zna šta je on radio. I sa kim. I u njegovom slučaju ne bi ni bilo potrebno čekati zakon o mentalnoj manipulaciji, o sektama... Ova sekta biće među prvih sedamnaest koje će biti stavljene van zakona, zato što se direktno bave kontrolom uma. Gunešvarin odličan prijatelj i zaštitnik bio je Peja, general Arkanov. Gunešvara je imao i svog čoveka u Lazi Lazareviću. Zato je mogao da drži koncerte sa Nitjanandom u Lazi za bolesnike, jer je neki psihijatar primetio kako bolesnicima prija muzika Hare Krišne. A ja znam bar 15 ljudi koji su zbog Krišne postali duševni bolesnici i završili u Lazi, a nisu izašli iz sekte . Nitjananda je otvorila i kongres neuropsihijatara u Sava centru, jedne godine.”
       Stanka Ristić govori za novine ne bi li je njeni roditelji čuli: “Moja sestra i zet su boraveći sa Gunešvarom i njegovom drugom ženom dobili vrhunsku obuku u kontroli uma. Hoće da prodaju stan, ne bi li otšli iz zemlje zajedno sa Gunešvarom koji ih je izmanipulisao. Ja sam se obratila za pomoć kapetanu beogradske policije Zoranu Lukoviću, kliničkom psihologu Vlajku Panoviću. Sama kroz ovo ne bih mogla da prođem.
       Slučajnost je da je inspektor Mirčeta Milikić iz MUP-a Srbije iz Sjenice, kao i muž moje sestre. Inspektor Milikić kome su sekte u opisu radnog mesta, rekao mi je da u Sjenici svi znaju da je Deveratin muž u sekti i tako niko neće s njim da se druži, njegovi roditelji to aminuju, brat policajac neće nikakav kontakt sa njim. Moji roditelji ne znaju. Jer su izmanipulisani. Ali Mirčeta Milikić kaže da mentalna manipulacija nije u opisu našeg krivičnog zakona i on ne može njih krivično da goni. Ako moji roditelji pozovu inspektora Milikića ili kapetana Lukovića oni će im reći da su moj zet i sestra u sekti. Samo treba da provere u MUP-u Srbije ako ne veruju.”
      
Dečakova smrt

Poslednje samoubistvo koje se dogodilo u Krišni za koje ja znam je Damodarovo. On je iz Subotice, a otišao je u hram u Vašingtonu pre nekoliko godina. I obesio se tamo usred hrama, prošle godine. Taj mladić je bio čedan kad se ubio, nije imao devojku nikad, a kad se to dogodilo, svi u sekti ponavljaju kako bi on to svakako učinio i mnogo ranije, “da nije postao bakta”. U to veruju i njegove sestre, takođe inicirane.
       A on je sa 14 počeo da praktikuje bakti jogu, a posle srednje škole je došao u hram. Tu je živeo. Madangopal, koji je u procesu bio 15 godina, prošle godine je hospitalizovan, u Lazi Lazareviću. A on i njegova žena Vindjavali su sav nameštaj poklonili hramu koji se tad nalazio u Šumatovačkoj. Zaradili su za sektu ogroman novac od prodaje knjiga. U međuvremenu su se preselili u Ćustendilsku. Vindjavali je doživela nervni slom tamo. I Mahoderi, bivša žena Gunešvarina, ima šizofreniju.
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu