NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Dilema Adenauer

Zapad neće stati na stranu Beograda jer ga ne zanimaju naše proklamacije o tome da je Kosovo naše, nego će stati na stranu onog ko na terenu drži situaciju

      U Srbiji već nekoliko meseci traje debata na političkom nivou treba li ili ne da Kosovo, u nekom obliku, bude zastupljeno u budućem ustavu Srbije, koji se, inače, bez većeg uspeha, piše maltene još od petog oktobra 2000.
       Razni političari, a pre svih Nebojša Čović i Vladan Batić, svaki iz svojih razloga o kojima bi se moglo raspravljati, najavljivali su da nema ustava bez Kosova u njemu i na kraju se oglasio Bajram Redžepi, predsednik vlade Kosova, koji je objavio da nema ništa od dijaloga Beograd-Priština i da je to dokaz da Srbi ne žele taj dijalog.
       Ali pravu novost predstavlja istup Pandeljija Majkoa, ministra odbrane Albanije, koji je negodovao istim povodom i odustao od dolaska u Crnu Goru na Regionalnu bezbednosnu konferenciju. Majkov istup je kao stvoren za protestnu notu zbog mešanja u tuđa unutrašnja posla, pa su DA Nebojše Čovića i DHSS Vladana Batića odmah preduzele odgovarajuće korake - tražeći zasedanje Saveta ministara i repibličke vlade kako bi se “utvrdilo da li je reč o stavu jednog ministra ili cele (albanske) vlade”, te da se, eventualno, uloži i odgovarajući diplomatski protest.
       Kad je o Majkovom postupku reč, Dušan Janjić, predsednik Foruma za etničke odnose, smatra da nije pametno uputiti protestnu notu, jer je Albanija poslednjih godina stekla kredit u međunarodnoj zajednici jer se nije eksponirala kao podstrekač panalbanskog ujedinjenja. “Svi Albanci zajedno u velikoj Evropi” (Paskal Milo) zvuči kao fraza, ali to je ono što evropske uši žele da čuju. To što je Majko podigao napetost, Janjić pripisuje predizbornoj kampanji koja je u Albaniji u toku (Majko je u Socijalističkoj partiji, mada je, kažu, u Albaniji, kao i u Srbiji, to promenljivo, u toku su stranačka previranja).
       “U Albaniji su, inače, imali predizborni konsenzus da Kosovo neće biti tema”, kaže Janjić, “ali je Majko, eto, taj konsenzus probio.”
       Političku elitu Albanije, pogotovu s juga zemlje, nastavlja da tumači Janjić, ne čine preterano srećnom veze s “Kosovarima” jer bi se u slučaju ostvarenja nekog opšteg nacionalnog sna Kosovo nametnulo kao politički centar. “Uostalom, Prizrenska liga se tako zove jer je osnovana u Prizrenu i, da podsetim, ove godine je 125 godina od tog događaja”, kaže Dušan Janjić.
       U pogledu reagovanja na najavu da se Kosovo nađe u srpskom ustavu, koja dolazi iz Prištine, to je već mnogo banalnija. Predrag Simić, ekspert za međunarodne odnose, kaže da albanska strana u dijalogu Beograda i Prištine suštinski nema šta da dobije i ovo joj dođe kao dobar izgovor da izbegne susret i, razume se, prebaci krivicu na Beograd. Sve se događa u trenutku kad su, posle posete predsednika Vlade Srbije Zorana Živkovića, odnosi SAD prema Srbiji drastično promenjeni i u Prištini to svakako izaziva nelagodnost.
       Što se držanja Tirane tiče, oba naša sagovornika su potpuno složna da tamo “nisu baš entuzijasti velike Albanije jer bi se njome vladalo iz Prištine”, a da bi nadležnim organima Srbije i SCG mudro bilo da “sačuvaju nerve i ne upadnu u zamku kao što je Milošević”, odnosno da bi “najpogrešnije bilo poslati protestnu notu”, koja bi bila lep usputan predizborni poen za Pandeljija Majkoa.
       I ono što za obojicu eksperata nije sporno, to je da je netom usvojeni nacrt Deklaracije o Kosmetu u celini dobar događaj jer može da bude tačka okupljanja za očajnički zavađene stranke, i, kako kaže Simić, pokazuje da postoje pitanja koja treba “ukloniti iz političkih sukobljavanja”.
       Srbija se, prema viđenju Dušana Janjića, nalazi u sličnoj situaciji kao Nemačka posle Drugog svetskog rata, kad je trebalo doneti ustav, a vlasti nisu imale kontrolu nad čitavim istočnim delom zemlje koji je bio pod sovjetskom okupacijom. Ukoliko bi Srbija ustavom predvidela način na koji Kosovo učestvuje u političkom poretku zemlje - a sigurno je da to ne bi mogla da ostvari - to bi postalo opterećenje koje bi ometalo i ostatak zemlje, tj. čitavu Srbiju.
       “To je ono što je u Nemačkoj uvideo Adenauer - ne smeš da praviš norme koje su neprimenljive. Ono što naši političari nikako ne mogu da nauče jeste da moderna država nije teritorija, nego zbir funkcija koje si u stanju da obavljaš”, kaže Dušan Janjić.
       U osnovi, određivanje položaja Kosova u ustavu Srbije odgovaralo bi kosovskim Albancima, smatra.
       “Zapad neće stati na stranu Beograda jer ga ne zanimaju naše proklamacije, nego će stati na stranu onog ko na terenu drži situaciju, makar ta situacija i ne bila sjajna. Opredeliće se za fakticitet”, kaže Janjić i dodaje da je to tačno ona zamka u koju je upao i Milošević.
       Kad je o ugledu reč, pogrešno je pred međunarodnom zajednicom pokazivati krutost, a što se taktike tiče, pogrešno je unapred vezivati sebi ruke u pregovorima. Opasnost od Deklaracije o statusu Kosova Janjić vidi u tome što će se dogoditi da kao nepoželjan ili čak izdajnički bude obeležen svaki stav koji se zalaže za drukčije rešenje pitanja Kosova - na primer, podelu.
       “Naši političari, kažu ‘nema pregovora’ jer misle, kao i albanski, da su jedini pregovori pregovori o statusu. ‘Možemo da razgovaramo o sitnim stvarima’ - pa te sitne stvari su status”, govori Janjić.
       Po svemu sudeći, srpski ustavotvorci učiniće tačno ono što im se nikako ne preporučuje - prema najnovijoj najavi Vladana Batića, predsednika Ustavne komisije, za Kosovo će u srpskom ustavu biti predviđen status kakav će imati Pokrajina Vojvodina.
       To je rešenje sasvim veštačko, pa i nasilno - zato preti opasnost da ne bude i jedino takvo u novom ustavu. No, to je problem novog ustava za koji protivnici, a nije ih malo, prognoziraju da će trajati do posle prvih izbora.
       Što se Kosova tiče, Dušan Janjić veruje da je jedini način da sačuvamo mogućnost da u nekoj konstelaciji Srbija ima nekakva prava na Kosovu - da se kroz preambulu konstatuje postojeće stanje.
       SRBOLjUB BOGDANOVIĆ
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu