2379, 2. Avgust 1996.

Vojislav Kostunica, lider DSS

Opsednutost demokratijom


"Ideolozi GSS-a i SPO-a, su ukazivali na opasnost prosirivanja koalicije "Zajedno" DSS-om i tvrdili da DSS u tu koaliciju moze uci samo ako svoje spoljnopoliticke i nacionalne stavove umeksa. Na to sam odmah reagovao: to su pusti snovi"

Razlog zbog kojeg srpske opozicione partije vode, gotovo uvek, reaktivnu politiku najbolje se videlo ovih dana kada su iskrsli problemi sa formiranjem koalicionog bloka Zajedno.

O problemima i razlozima razmimoilazenja u srpskoj opoziciji govori za NIN lider DSS dr Vojislav Kostunica.

Cini se da je situacija medju srpskom opozicijom, liderima pre svega, vrlo dramaticna. U kolikoj meri ste vi krivi za to? Pitanje cu ilustrovati vasim recima: "Demokratsku stranku Srbije i Draskovicevu stranku zanimaju razlicite stvari. Nas kako da udruzena opozicija dobije izbore, a Draskovica kako da ih dobije ali da i Milosevic ne izgubi."

- Kada govorimo o dramaticnosti trenutka, ja bih rekao da predstoje izbori koji su za srpski narod u celosti daleko vazniji od onih koji ce se odvijati u Saveznoj Republici Jugoslaviji. To su izbori u Republici Srpskoj. Srpski pokret obnove pokusava da resi jedan neresiv paradoks: da na predstojecim saveznim izborima dobije izbore a da ih istovremeno ne izgubi Slobodan Milosevic i rezim u Beogradu.

Mozete li to argumentovati?

- Nije rec samo o SPO-u. Nesumnjivo je da ima nekoliko faktora koji uoci izbora teze da u Srbiji ostane pogubni status kvo. To je porazno dvojako. Oni koji to rade, rade to iz nekoliko razloga. Razumljivo je da vladajuca partija tome tezi, ali nije opravdano da SPS potpuno onemogucava slobodno delovanje svojih politickih protivnika. Postoji i drugi cinilac koji je zainteresovan da sve ostane kako jeste. To je spoljni faktor.

Mislite na medjunarodnu zajednicu?

- Naravno.

Mislite li da medjunarodna zajednica trazi od Milosevica da uradi neke stvari uz "odobrenje" da "u kuci moze da radi sta hoce". Mozda je to jedna simpflikacija...

- Ali, umesna simplifikacija. Ponavlja se ona dobro poznata prica iz dijaloga izmedju Cercila i Maklejna posle Drugog svetskog rata: "Broz ce uvesti komunizam u Jugoslaviju", kaze Maklejn. "Sta se to vas tice, necete vi tamo ziveti", odgovorio je Cercil. Stvari su u tom pogledu poznate. Da je naum medjunarodne zajednice upravo onakav kakav sam rekao, najbolje potvrdjuju reci francuskog ambasadora u Beogradu gospodina Kelera koji je pre izvesnog vremena u razgovoru za NIN rekao: "Francuska vlada, se ne mesa u stvari drugih zemalja, ali je za nju izraz zdrave demokratije u Srbiji stabilna vlast i delimicno ujedinjena opozicija." U ovom trenutku u Srbiji tacno to imamo.

Insistirali ste da u opozicionu koaliciju udje i Seseljeva partija. Zbog cega mislite da jedna stranka takvog back-ground-a kao Seseljeva, cija je platforma zasnovana na nacionalnom ekskluzivizmu, egzemplarnoj iskljucivosti, pa cak i primitivizmu, moze komunicirati sa generalnom platformom srpske opozicije, odnosno da ide ka demokratskoj opciji zapadne provenijencije? Sa najvecim delom vasih kvalifikacija SRS-a ne bih se saglasio. To je jedna od parlamentarnih stranaka u Srbiji koja je na prethodnim izborima osvojila veliki broj glasova. Ne znam kako medjunarodnoj zajednici ne smeta Slobodan Milosevic sa svojim zaslugama za pogubni rat koji je zapoceo 1991. godine. Kako pred medjunarodnom zajednicom moze biti amnestiran Slobodan Milosevic koji je bio na vlasti, a da jos ostaje sporno pitanje nekog koji je tada tu vlast podrzavao, kao sto je to slucaj sa radikalima.

Prevashodno sam mislio na glasacko telo u Jugoslaviji.

- Glasacko telo u Jugoslaviji je zbir glasova koji se daju odredjenim strankama. Mi bismo, naravno, zeleli da je to glasacko telo drugacije, da je prosvecenije, da je na nivou onoga sto je bilo biracko telo u Srbiji pre Prvog svetskog rata, pa i izmedju dva rata. Ali, mi imamo biracko telo kakvo jeste. Mi pokusavamo jednostavno da izvrsimo nesto sto je izvrseno u celoj Istocnoj Evropi, a to je smena vlasti - odlazak jedne garniture ljudi koja je pola veka bez ikakve odgovornosti bila na vlasti. Taj prvi korak se ne moze prekoraciti ako sve stranke ne budu zajedno u bojkotu izbora ili zajedno u izlasku na izbore. Tu sve razlike prestaju da budu vazne.

Tehnicka koalicija - izraz koji je prvo upotrebila Demokratska stranka - apsolutno trpi, tolerise programske razlike izmedju stranaka. Cim mi dodjemo na teren uzih koalicija, parcijalnih koalicija, onda to postaju vec politicke koalicije i postaje relevantno koliko su programi stranaka razliciti. Otud, recimo, i spor u jednom trenutku izmedju koalicije Zajedno i DSS. Mnogi su videli DSS vec u koaliciji Zajedno. Izmedju tih dveju grupacija, dakle DSS i koalicije Zajedno postoje ozbiljne politicke razlike.

Novine su objavile da ste izasli iz opozicionog bloka "Zajedno" zbog teksta koji je napisala gospodja Danica Draskovic u poslednjem broju "Srpske reci". Imate li utisak da ste na taj nacin zbog jednog kilograma mesa zaklali vola? Ne mislite li da je napad na vas beznacajan u odnosu na propast ideje "Zajedno"?

- Mislim da ste stvari potpuno pogresno shvatili. Vec u prvoj recenici pravite fakticku gresku. Vi kazete da je DSS izasla iz jedne koalicije zbog sitnice, zbog licne stvari i licne uvrede preko koje covek moze lako preci. Tu nema niceg licnog. Dve stvari su tu sustinske. DSS nije bila u koaliciji Zajedno. To je vrlo vazno. DSS je otisla na razgovore sa predstavnicima nekoliko drugih stranaka, gde je i koalicija Zajedno, ali gde su bile i crnogorske stranke. Znaci, da porazgovaramo pre svega o izbornim uslovima i da vidimo kako se ti izborni uslovi mogu popraviti, da se suprotstavimo necemu sto je zavladalo u nasoj opoziciji - lazni optimizam, i, opasnije, shvatanje da se izbori mogu dobiti bez obzira na izborne uslove. Zato je DSS otisla na te razgovore. Cak i pre razgovora bilo je pokusaja da se predstavi da je svrha razgovora ovo o cemu vi govorite - konacno pristupanje DSS koaliciji Zajedno. Drugi deo razgovora se ticao odnosa izmedju DSS i koalicije Zajedno. Tu se dalje u razgovoru nije moglo odmaci iz dva razloga.

Koja?

- Zato sto odluku o tome ne donosi predsednik DSS nego Glavni odbor DSS. Zato sto je predsednik DSS, posle jedne ranije donete odluke Glavnog odbora da je stranka na izbore spremna da ide samostalno ili u koaliciji sa drugima, imao samo ovlascenje da obavi razgovore sa mogucim koalicionim partnerima. Ovo je jedan od razgovora te vrste. Tokom razgovora su iskrsla mnoga pitanja. Ispoljile su se mnoge razlike izmedju DSS i koalicije Zajedno. Na neke od tih razlika ukazivao sam od pocetka. To su politicke razlike.

Na sta konkretno mislite?

- Osnovno pitanje jesu programske razlike izmedju DSS i clanica koalicije Zajedno pre svega mislim na SPO i Gradjanski savez Srbije. Kad je rec o Demokratskoj stranci, tu su razlike manje. I to u jednom veoma vaznom domenu koji se zove spoljna, odnosno nacionalna politika. Da su te razlike ozbiljne, upucuje i misljenje izvesnog broja ljudi iz ovog bloka koji su i u javnim izjavama, dakle ljudi koji su prakticno ideolozi tih partija - Gradjanskog saveza Srbije i SPO-a - koji su u javnim izjavama ukazivali na opasnost prosirivanja koalicije Zajedno Demokratskom strankom Srbije i tvrdili da DSS u tu koaliciju moze uci samo ako svoje spoljnopoliticke i nacionalne stavove umeksa. Na to sam odmah reagovao: to su pusti snovi. Demokratska stranka Srbije ni za jotu nece svoje nacionalne stavove, kao ni svoj demokratski stav promeniti.

Postoje li jos neki razlozi?

- Dva su jos razloga: raskid svake saradnje sa socijalistima, ako ona jos postoji kad je rec o clanicama koalicije Zajedno. Druga stvar koja je vrlo vazna i na kojoj sam u toku razgovora insistirao, a definitivan odgovor nije dosao, jeste potreba za jednom izjavom kojom bi se buduci koalicioni partneri, ako bi do koalicije doslo, obavezali da posle izbora nece direktno ili indirektno ulaziti u koaliciju sa SPS-om. To je potrebno zbog ranijeg iskustva sa SPO-om i Novom demokratijom. Dakle, bilo je tih nekoliko pitanja na kojima smo insistirali. Razgovori su bili tek na pocetku, oni su bili informativnog karaktera, na osnovu kojih kao predsednik DSS tek treba da informisem Glavni odbor nakon cega bi on doneo odluku. Ali, ne lezi vraze, onda se desilo nesto sto nije licno, kako se vama ucinilo i mnogima u nasoj javnosti, vec je to pravo politicko pitanje.

Mislite da taj tekst u "Srpskoj reci" nije slucajan?

- Necu da ulazim u to.

Smatrate li da je to strategija SPO-a?

- Ne, ni time se ne bavim. Politicko u napisu objavljenom u "Srpskoj reci" jeste sledece: on ukazuje na opasnost da onu istu vrstu kleveta, s kojom se mi suocavamo u drzavnim medijima, pre svega na drzavnoj televiziji, mi nosimo i u nasim vlastitim redovima. Za mene to predstavlja samo politicku cinjenicu o kojoj ja moram da obavestim Glavni odbor da bi on doneo svoju odluku. Stvar je u sledecem - ne mozete ici na izbore protiv nekoga sa nekim koji se od onoga protiv koga se borite u bitnim stvarima ne razlikuje.

Poznato je da vi niste vodili ni tajne ni javne razgovore sa predstavnicima vlasti, odnosno sa SPS-om. U kolikoj meri je za vas predstavljalo ozbiljan problem sto su neke stranke pregovarale sa SPS-om?

- To ne predstavlja najveci problem. Demokratska stranka Srbije je pokusala da vodi cistu politiku, doslednu demokratsku i nacionalnu politiku i da na neki nacin bude obrazac za to kako bi se u nasim uslovima delovalo. Nema ova stranka nista licno ni protiv SPS-a ni protiv njenih clanova, ni protiv njenog rukovodstva. Ima protiv politike te stranke. Smatramo da nema demokratskog poretka bez normalne smene vlasti. U ovom trenutku i svih ovih godina to sprecava SPS. U tome je ceo problem. Ono cime je moja stranka opsednuta, to je demokratija, dakle nesto pozitivno, a ne unapred mrznja prema socijalistima, prema licnostima na celu te stranke, itd. To je ono sto nas zanima. Uspostavljanje autenticnog demokratskog poretka koji istovremeno predstavlja jedini i najbolji nacin da se nesto od nasih ozbiljno uzdrmanih i ugrozenih drzavnih i nacionalnih interesa spase.

Mislite li da vi zaista ne mozete u trenutnom rasporedu snaga i u trenutnom koordinantnom sistemu, biti participant u vlasti, odnosno uci u vladu koju bi socijalisti formirali?

- Nikako.

Sta je osnovni razlog? Da li je to nacionalna politika, odnos prema Republici Srpskoj i Srpskoj Krajini ili je to ideoloski problem?

- To nije ideoloski problem uopste. Nema komunizma u onom starom obliku. Postoji zanosenje samo u glavama nekih ljudi koji su u SPS-u ili u JUL-u da se komunizam moze oziveti. To je obicna igrarija. Ali imate pred sobom jednu stranku koja se suprotstavlja necemu sto su osnovna demokratska nacela. Kako cete ta nacela kojih nema pedeset godina u jednoj drzavi uspostaviti sa onima koji se protiv njih bore. Ono sto vi pokusavate da sagradite, oni razgradjuju.

# LUKA MICETA

NASLOVNA STRANA


Copyright © NIN, Belgrade, Yugoslavia
All Rights Reserved