2384, 6. Septembar 1996.

Aleksandar Lebed

Rat je bio gori


Poginulo je oko 80 000 ljudi, od cega 80 odsto mirnih zitelja. Ispada da mi ratujemo sa narodom, kao da nista nismo naucili iz sukoba u Dagestanu, Gruziji, Azerbejdzanu

Da li je Aleksandar Lebed, u pregovorima sa Aslanom Mashadovom morao da pristane na ustupke i unese izmene u dokument koji je utanacen u kabinetu premijera Cernomirdina?

- Ni na kakve ustupke mi nismo morali ici - kategoricno je izjavio Lebed. - U dokumentu nije promenjena ni jedna jedina rec. Poznato je, naime, da potpisani dokument sluzi kao osnova za dalje pregovore, a pitanja uzajamnih odnosa odlozili smo za sledecih pet godina, to jest, do 2001. godine. U medjuvremenu je potrebno uraditi dosta toga - obustaviti rat, povuci vojsku, sacekati da se sve slegne. U pitanju su ozbiljni problemi koji se moraju resavati hladne glave. Mi smo se dogovorili da formiramo zajednicku komisiju koja ce se pozabaviti pitanjima povlacenja vojske i koja ce pripremiti usaglasene mere borbe protiv prestupnistva i terorizma. Uostalom, potpisani dokument je javan, nista se ne krije.

Sa kojim je stavovima nastupila cecenska opozicija na pregovorima sa vama? Naime, kolale su price da je Mashadov insistirao na ratnoj odsteti, da je zahtevao od Rusije da obnovi njene gradove i sela, da se Ceceniji kompenzira moralna steta i da joj se omoguci zastupnistvo u OUN.

- Da, takav dokument je ponudjen sa cecenske strane, ali nakon dvadesetominutnog razgovora konstatovali smo da nije celishodno razmatrati taj dokument. Za osnovu je uzeta nasa varijanta dokumenta, koju smo potom razmatrali punih osam i po sati.

Hoce li u zajednicku komisiju uci i predstavnici zakonite vlasti Cecenije, vlasti Dokua Zavgajeva?

- Naravno da hoce. I za vreme ranijih, i za vreme poslednjih pregovora, svi su se saglasili s time da se sada mora ici na pomirenje cecenskog naroda, da se ne sme niko proganjati iz bilo kojih motiva, da se ne smeju vuci nikakvi potezi koji bi mogli da izazovu nove nevolje u severnim i zapadnim delovima Cecenije, u Urus- Martanovskom rejonu ili Sernovodsku, gde vlada napetost, kao i u Hasavjurtu, gde je dokument potpisan.

Medjutim, u njemu nema striktnih garancija da ce se strane pridrzavati paragrafa iz sporazuma. Na cecenskoj strani ima dosta onih koje mi nazivamo banditima. Ko garantuje da prilikom povlacenja vojske iz Cecenije Rusija nece morati ponovo da vraca vojsku?

- Hteo bih da naglasim poslednju alineju zajednicke izjave, gde stoji da su strane razradile zajednicke principe na kojima ce se izgradjivati uzajamni odnosi. Navode se i neki od tih principa. A i ono sto smo ranije dogovorili - postuje se. Vojske su povucene. Treba imati u vidu da je na obe strane u borbenim dejstvima aktivno ucestvovalo oko 110 hiljada ljudi, a medju njima ima svakakvih: ima onih koji su izgubili porodice, ima i bandita - a njih ima svuda, i u Moskvi, i u Vasingtonu, i u Groznom, a postoje i provokatori. Prema tome, razumljivi su i pojedinacni incidenti, koji se desavaju. Oruzje je vraceno, neke grupe su razoruzane.

Rat u Ceceniji skupo je stajao?

- Prema nekim podacima, u ovom ratu gubici iznose 80 000 ljudi, plus-minus deset hiljada, a od tog broja 80 odsto su bili mirni zitelji. Prema tome, ispada da mi ratujemo sa narodom. Kao da nista nismo naucili iz ranijih sukoba u Dagestanu, Gruziji ili Azerbejdzanu. Putem rata nista se ne resava. Ovih dana centralna vlast Filipina potpisala je dokument o autonomiji i davanju najsirih ovlascenja Oslobodilackom frontu Mora. Poznato je da se vodio rat za ostrvo Mindenau. Na kraju je pronadjena varijanta za uspostavljanje odnosa izmedju hriscanske republike sa muslimanskim pokretom. Dakle, oni su ratovali 24 godine, izgubili 124 000 ljudi, i na kraju potpisali sporazum o miru. Mislim da je nama dosta godinu i devet meseci.

Sta mislite, ko ce predstavljati Ceceniju kroz neko vreme u uzajamnim odnosima sa Rusijom?

- Misljenja sam da ce Ceceniju predstavljati zakonito izabrani demokratski lideri. A izbori ce biti organizovani uz maksimalno ucesce medjunarodnih posmatraca, pa i ruskih, jer svi su za to zainteresovani.

Nece li se dogoditi da Moskva opet finansira neku vlast, koja ce joj potom okrenuti ledja i ponovo postaviti pitanje o istupanju iz Ruske Federacije.

- Ponavljam, u pitanju su principi koje smo mi definisali i potpisali. Sve dalje je stvar buducih pregovora, kompromisa, ustupaka, dogovora, formiranja koordinacione vlade, zajednicke komisije.

Ria Novosti - BETA

NASLOVNA STRANA


Copyright © NIN, Belgrade, Yugoslavia
All Rights Reserved