2385, 13. Septembar 1995.

Izbori u Bosni

Razvaline dejtonskog sna


"Bosna ce posle izbora biti najdecentralizovanija zemlja u istoriji sveta", obecao je nedavno visoki predstavnik medjunarodne zajednice na konferenciji za novinare, ali je pri tom izbegao da odgovori na pitanje da li ce ta zemlja uopste postojati

Jedna od najupecatljivijih slika vezanih za "sudbinske i prekretnicke" izbore u Bosni i Hercegovini jeste ona sa budilnikom u kome su kazaljke poklopljene na dvanaest sati. Odlicno zamisljena i sjajno dizajnirana kampanja "Zdruzene liste" porucuje svojim biracima da je doslo vreme budjenja iz predugog, sestogodisnjeg kosmara u kome su se neumorno redjale slike rusevina oko ljudi i u ljudima, nesrecne dece, praznih kuca i punih izbeglickih prihvatilista. Za bekstvo iz balkanskog dans-makabra bice, dakle, dovoljno probuditi se, ustati, umiti se hladnom vodom i - krenuti u lepsu buducnost.

"Na mnogo nacina, Bosna se danas nalazi na mestu gde je Evropa bila 1946. godine: parkovi po gradovima su pretvoreni u groblja, bosanska deca znaju sta je teror i glad i iskusila su destruktivnu moc mrznje. Ipak, Bosna je na pragu bolje buducnosti. Rat je zavrsen i put napred je jasan: on zavisi od demokratije, pravde, integracije", rekao je nekoliko dana pred bosanske izbore americki drzavni sekretar Voren Kristofer. Citava prica o pobedi uzvisenih humanistickih nacela nad mrznjom i zlom, kao da je uzeta iz cuvene rok balade najvece sarajevske grupe svih vremena: "Jutro ce promijeniti sve". Kako ce se, dakle, probuditi bosanski Muslimani, Srbi i Hrvati u nedelju, 15. septembra.

Sudeci prema poslednjim istrazivanjima javnog mnjenja, ona Bosna o kojoj sanjaju bivsi komunisti, sadasnji humanisti i svetska napredna inteligencija, nece se ni probuditi. U tri podeljene drzave i dalje ce vladati stranke koje su zajednicki, podignutih ruku, pobedile na poslednjim izborima u Bosni. Ona nehumana, ali realna Bosna, u kojoj su zidovi etnicke podeljenosti jedine gradjevine nastale u poslednjih cetiri godine, i dalje je budna i nema previse simpatija za igrarije mastovitih intelektualaca sa budilnicima, recnicima gradjanske demokratije i uputstvima za miran i dostojanstven zivot. "Na svojoj zemlji i u svojoj vjeri", glasi glavni predizborni slogan Stranke demokratske akcije, protiv kojeg ce se tesko pobuniti Hrvatska demokratska zajednica i Srpska demokratska stranka. Tako se posle sudbinskih izbora u BiH nece nista bitno promeniti: Bosne ce i dalje biti na svojim zemljama i u svojim verama.

Bosanski cvor

Bilo da se odrzavaju u najnaprednijim demokratijama ili ozloglasenim diktatorskim zemljama, izbori podrazumevaju neka osnovna pravila. Jedno od osnovnih pravila, podseca ovih dana bivsi sef americke diplomatije Henri Kisindzer, jeste da se izbori odrzavaju u nekoj, odredjenoj drzavi. Izbori u Bosni ce, medjutim, ostati upamceni kao prvi izbori koji su zamisljeni i zakazani da bi se posle njih stvorila nova drzavna tvorevina i istovremeno ukinule zajednice koje imaju sve odlike drzavnosti. Takav sudar sa osnovnim nacelima logike dovodi do perverznog zakljucka prema kojem ce se takvi izbori umesto finalne potvrde za Dejtonski mirovni sporazum pretvoriti u pokusaj ubistva. Sama cinjenica da su bosanski Muslimani, Srbi i Hrvati "posle svih ovih godina" ostali privrzeni svojim nacionalnim strankama otvara prostor za stvaranje novog pristupa medjunarodne zajednice i intelektualne javnosti resavanju "bosanskog cvora".

Svet je od mirovnih pregovora u Dejtonu postigao briljantne rezultate u ostvarivanju tehnickog i vojnog dela sporazuma: svi kontrolni punktovi su nestali, tesko naoruzanje je povuceno u kasarne i magacine, povucene su linije razgranicenja koje sve strane u bosanskom sukobu revnosno postuju. Trajan i stabilan mir se, medjutim, ne postize povlacenjem bele ili zute linije negde izmedju Mrkonjic Grada i Sanskog Mosta. Za to je potrebno nesto vise. Treba odgovoriti na neka sasvim jednostavna pitanja - kako ubediti ljude u neophodnost zajednickog zivota, vrednosti gradjanskog drustva i trzisne privrede. Ili, jednostavnije, kako savladati strah i obuzdati mrznju.

Prema istrazivanjima politickog raspolozenja medju tri bosanska naroda, najneizvesniji izbori ce se odrzati na podrucju Republike Srpske, gde Savez za mir i progres, uz nesebicnu podrsku svoje levicarske matice iz Srbije, medjunarodne zajednice i dela nezavisnih medija ima ozbiljnu sansu da ugrozi vladajucu stranku. Da je pobeda levih snaga u RS od velikog znacaja za rezim u Beogradu, govori i prijem koji je predsednik Srbije uprilicio "kandidatima za najvise funkcije u RS". U srdacnom i ocinskom razgovoru sa prekodrinskim socijalistima, Milosevic je zakljucio: "Neophodno je za interese RS da se posle izbora na odgovornim funkcijama nadju oni koji ce graditi jedinstvo, a ne oni koji su u sukobu sa celim svetom. Ljudi koji ce brinuti za dobro gradjana, a ne za licni interes."

Hrvatski u Drvaru

Istog dana je u Banjaluci otvorena nezavisna televizija, a predsednicki kandidat Saveza za mir i progres Zivko Radisic je cvrsto obecao da ce ta televizija biti nestranacka. "Ova televizija bi trebalo da doprinese da dobijemo principijelnu bitku za nezavisne medije u celini, za objektivno, nepristrasno i profesionalno informisanje. Samo to moze biti faktor demokratizacije i u funkciji naseg ukupnog razvoja", zakljucio je Radisic. Iako je tesko pronaci odgovor na pitanje zasto lider jedne partije obecava da ce nezavisna televizija biti zaista nezavisna, sam taj gest govori da ce izbori u RS biti demokraticniji od onih koji ce se dogoditi u SRJ. Otvaranje televizije, optimisticke izjave socijalistickih celnika i prijem kod druga predsednika, govori da ce brojanje glasova u RS trajati sve dok se ne obezbedi dobar rezultat socijalista, koji bi zatim mogli da ucestvuju u izborima na ovoj strani Drine. Strani posmatraci, medjutim, ocenjuju da izmedju ljutih rivala ne postoje ozbiljnije razlike u nacionalnom programu. Na pitanje u kakvoj zajednici vidite buducnost, vise od 90 odsto simpatizera obe stranke svoju buducnost vidi u savezu sa Srbijom ili SRJ.

Na drugoj strani bosanske obale nalazi se HDZ koji "ne istrcava" sa garancijama da vise nikad nece ziveti zajedno sa Muslimanima i Srbima, ali sve cini da to ostvari. Tako je ugladjeni predsednik Hrvatsko- muslimanske Federacije Kresimir Zubak na mitingu HDZ u Drvaru, gradu u kome je pre rata zivelo 97 odsto Srba, izrazio zadovoljsto sto "ponovo, nakon 55 godina, u Drvaru cuje hrvatski jezik i ime Isusovo". Svega 12 odsto hrvatskih izbeglica ce glasati u mestima u kojima su ziveli pre pocetka rata, sto jasno odrazava stav o zajednickom, multikulturnom zivotu. Za razliku od Hrvata i Srba, ogromna vecina bosanskih Muslimana (85 odsto) smatra da Bosna mora opstati kao jedinstvena drzava. U govorima kandidata SDA se pravi izvesna razlika izmedju jedinstvene drzavne zajednice i zajednickog zivota. Pozivanja musklimanskih lidera na svete principe multietnicke drzave u obrnutoj su srazmeri sa brojem Srba i Hrvata koji u takva zaklinjanja zaista veruju. Tako je na mitingu SDA, odrzanom nedavno u blizini Brckog, jedan od lokalnih celnika stranke porucio mestanima ovog grada: "Mi smo za zajednicki zivot, a oni koji u to ne veruju, neka nas ne cekaju."

Goranov povratak

Ako muslimanskim i hrvatskim izbeglicama stignu glasacki listici sa cirilicnim pismom i ako biracima iz Srebrenika stignu listici iz Srebrenice, onda se to moze oceniti kao sitan propust, inace, bezgresne Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. Ljudima koji zive na podrucju Bosne takvi propusti samo potvrdjuju da medjunarodna zajednica malo zna o zemlji u koju je dosla i narodima kojima pomaze. Visoki predstavnik medjunarodne zajednice Karl Bilt je, tako, mesecima najavljivao osnivanje nezavisnog televizijskog kanala koji ce prekodrinskim smrtnicima "skinuti mrak" sa ociju i obezbediti nezavisno i objektivno informisanje. U realizaciji kljucnog projekta za sudbinu multietnicke zajednice, angazovan je i Goran Milic, ne bi li pokusao da ostvari ono sto nije uspeo sa JUTEL-om. Iako je ta humana ideja pocela da se ostvaruje samo nedelju dana pred izbore, predstavnici OEBS-a bili su ubedjeni da je to dovoljan period za ubedjivanje gradjana u progresivne zapadne ideje. Dva dana kasnije, ova televizija je prekinula rad "zbog nedostatka kadrova i kvalitetnih priloga".

Verovatna pobeda zdravih nacionalnih snaga i bliski susreti predstavnika medjunarodne zajednice sa demokratskim uverenjima svojih dojucerasnjih miljenika (svojim oponentima uvek ostavljaju mogucnost da biraju izmedju motke i prangije), naterala je sefove diplomatija Evropske unije da zatraze produzenje mirovne misije za dve godine, posle kojih bi bili odrzani "pravi i demokratski izbori". Ovom odlukom evropskih zemalja otvorena je i kljucna dilema medjunarodne zajednice o buducoj strategiji prema bosanskom pitanju: ostati u Bosni i strpljivo raditi na ostvarenju svoje politicke projekcije ili otici i prihvatiti fakticko stanje na terenu.

U najvecem procepu izmedju trenutnih spoljnopolitickih poena koji se mogu iskoristiti u kampanji za predsednika SAD i dugorocnih interesa nalazi se americka administracija.

"Izbori u Bosni su bili zakazani da bi se obezbedilo mirno povlacenje americkih vojnika, ali losi i obespokojavajuci izborni rezultati su se okrenuli u glavnu prepreku za povlacenje americkih jedinica", pise Kisindzer u jednoj od ozbiljnijih analiza posvecenoj zemlji cije postojanje prerasta u sve vecu nelagodnost americke zvanicne politike.

"Bosna ce posle izbora biti najdecentralizovanija zemlja u istoriji sveta", obecao je nedavno visoki predstavnik medjunarodne zajednice na konferenciji za novinare, ali je pri tom izbegao da odgovori na pitanje da li ce ta zemlja uopste postojati. Istoricari podsecaju da je u modernoj istoriji zabelezeno 27 etnickih sukoba, od kojih je 12 okoncano pobedom jedne strane, dva spoljnom intervencijom, pet stvarnom podelom zemlje, a osam lokalnom autonomijom. Nijedan sukob se nije zavrsio obnavljanjem multietnickog statusa drzave iz predratnog vremena. Medjunarodna zajednica, domaci i strani humanisti cvrsto veruju da ce Bosna uspeti da izmeni dosadasnja istorijska i socioloska prava. Pravi odgovor na to pitanje znaju samo oni koji ce u subotu izaci na izbore, koji mogu da promene sve ali verovatno nece nista.

# BATIC BACEVIC

NASLOVNA STRANA


Copyright © NIN, Belgrade, Yugoslavia
All Rights Reserved