2392 , 01 NOV 1996

SA LICA MESTA

ISTOCNA SLAVONIJA

POSLEDNJA CEKAONICA

Dugogodisnja dilema Srba u istocnoj Slavoniji - ostati ili otici - poslednjih nekoliko meseci pretvara se u agoniju. Nakon svega sto se desilo Srbi ne misle da je opstanak u Slavoniji jedino moguc ako se prihvate simboli hrvatske drzave, znaju da je najlakse preci u maticu ali pitaju se i od cega ce u njoj ziveti.

" Ni u jednom trenutku ne mogu zamisliti sebe da zivim negde drugo, a zivot pod sahovnicom je takodje nemoguc. Kasno je govoriti o pomoci iz Srbije. Nije tesko otici preko ali tamo treba i nesto raditi " , prica Slobodan Knezevic, potpredsednik Izvrsnog saveta mesne zajednice sela Trpinje.

Crkve-ambasade

Osim SRJ i Hrvatske mozda bi Slavonci zivot mogli nastaviti i u nekoj, kako vole da kazu, trecoj zemlji. Ali, za nju je potrebna domovnica na cijoj prvoj strani se nalazi znak, simbol svega onoga zbog cega su mnogi Slavonci ratovali. Iznureni ratom, ponasanjem UNTAES-a, nezadovoljni angazmanom Oblasne vlade, Srbi u istocnoj Slavoniji i dalje cekaju sudnji dan.

Paroh sela Pacetin i Marinci Predrag Azap koji zivi u Pacetinu, smatra da novog egzodusa nece biti. " Iz Pacetina su svega dva coveka kupili kuce preko, a ostali cekaju da se nesto desi. Mozda ce neko nekog proterati oruzjem, ili cemo na silu ziveti zajedno, treceg nema. Srbi ne treba da se boje hrvatske vlasti vec treba da se okupljaju oko crkava - jer svaka crkva ce biti mala ambasada. To bi bila kulturna autonomija na koju imamo pravo jer smo za politicko organizovanje zakasnili " , kaze Azal.

Od kraja maja kada je NIN-ova ekipa bila u istocnoj Slavoniji pa do sada moglo bi se reci da se u pregovorima sa Hrvatima nista nije desilo osim sto je neizvesnost naroda, " sta ce biti s nama " , svakim danom sve veca. Predstavnici UNTAES-a i tada i sada se zale na nedostatak inicijative sa srpske strane, ne daju predloge za sto bezbolniju integraciju ove oblasti u Hrvatsku. Srpska strana uvek govori kako UNTAES ima vise simpatija i razumevanja za Hrvate a kao jedinu svetlu tacku ove medjunarodne organizacije pominje ruski bataljon. Jedini ozbiljniji predlog koje je srpsko Oblasno vece istocne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema dostavilo UNTAES-u a tice se mirne reintegracije Oblasti u Hrvatsku je " Sporazum o obrazovanju i organizaciji lokalnih organa vlasti Oblasti istocna Slavonija, Baranja i zapadni Srem " .

Medjutim, Filip Arnold, glavni portparol UNTAES-a za NIN kaze da je i taj predlog dosao iz Beograda. " Niko nikad nije pricao o politickoj autonomiji ovog regiona, ona nije definisana ni u Erdutskom sporazumu. Ali normalno je da ako postoji cetiri ili pet mesta sa srpskim stanovnistvom da ce se uspostaviti neka vrsta koordinacije. Svaka normalna inicijativa koja doprinosi mirnoj reintegraciji u Hrvatsku je dobra, ali politicka autonomija nije realna. Ako bi se ona ovde ostvarila onda bi i Madjari u Jugoslaviji mogli traziti istu stvar. "

Groblja

Osim o napisu u " Nasoj borbi " koja je prenela tekst pariskog " Monda " (da UNTAES organizuje egzodus Srba) i intervjuu Bogdana Denica u " Dnevnom telegrafu " (da ce Hrvatska 1. novembra napasti istocnu Slavoniju) Srbi najvise govore o predstojecoj poseti Hrvata na groblja u Oblasti. Prema prvobitnom dogovoru Hrvati je trebalo u Oblast da dodju 1. novembra na katolicke zadusnice, a Srbi na svoja groblja u Hrvatskoj da uzvrate posetu 2. novembra. Medjutim, prema informacijama iz UNTAES-a Srbi ce na svoja groblja u Hrvatsku moci tek 9. novembra.

" Hrvati ce doci 1. novembra u 15 mesta u Oblasti da obidju svoja groblja. Nadamo se da incidenata nece biti jer cemo mi organizovati pratnju. A sto se Srba tice, ako se dogovorimo do 9. novembra o tome ko preuzima organizaciju oko odlaska oni ce tek onda moci u Hrvatsku na groblja. Odlazak Srba je odlozen zbog toga sto ima mnogo udruzenja koja bi da ga organizuju " , kaze Filip Arnold, portparol UNTAES-a.

Srbi su trazili da obidju groblja u 31 mestu u Hrvatskoj, gde su ziveli, na pravoslavne zadusnice 2. novembra, i poseta 9. novembra im, po njihovim recima, ne znaci mnogo jer " zna se kada mi posecujemo svoja groblja " , reci ce jedan Vukovarcanin. O odluci UNTAES-a da se poseta odlozi, Ratko Radanov, pomocnik sekretara za ljudska prava kaze: " To je klasicna opstrukcija i bezobrazluk UNTAES-a koji vredja nasa nacionalna i verska osecanja. Nista bolje od njih nismo ocekivali. Pet godina smo mi cekali na 2. novembar i ja sam bez teksta. Mislio sam da ce nam medjunarodni posmatraci bar ovoga puta izaci u susret jer mi smo prihvatili dolazak Hrvata. Ne trebamo se 'gadjati' time ko koliko ima mrtvih, ali pitanje je da li gospodin Arnold zna gde se nalazi. On mora biti svestan da mi vise necemo biti pasivni posmatraci, jer za odlazak se prijavilo petnaest hiljada ljudi. "

Incident

Stanovnici Oblasti misle da ce dolazak njihovih doskorasnjih suseda izazvati dosta neprilika. Kao moguci izazivaci incidenta pominju se i zene koje ce izaci na groblja i tako spreciti posetu. Vojislav Stanimirovic, predsednik Oblasne vlade istocne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema smatra da Srbi prilikom ove posete Hrvata treba da se ponasaju kao civilizovani ljudi. " Ne zelimo da budu masovni dolasci da ne bi bile izmisljene nove Markale. Celu organizaciju prepustamo UNTAES-u, ali mi necemo dozvoliti da ljudi sa groblja posecuju svoje kuce. Sto se tice broja Hrvata koji ce doci mislim da ne bi trebalo da prelazi sest stotina jer ce sve preko toga da uznemiri javnost. Licno mi je Klajn obecao da ce toliko Srba otici u Hrvatsku " , kaze Stanimirovic.

Zak Klajn, administrator ove oblasti zaista je obecao pre nekoliko meseci da ce Srbi mirno moci da posete groblje u Glini. " UNTAES nas je tako zastitio da nam Hrvati umalo nisu prevrnuli autobus " , seca se jedan od posetilaca Gline.

Stanovnici Oblasti smatraju da ce najvise Hrvata posetiti vukovarsko groblje gde se i ocekuju inicidenti. " To je stravicna provokacija i sa nase strane se ocekuju incidenti, jer nase izbeglice nece moci da vide svoje grobove. Mozda ce biti i fizickih obracuna " , kaze Slobodan Knezevic iz Trpinje.

Paroh Predrag Azap smatra da, ukoliko se zeli mirna reintegracija u Hrvatsku, posetu Hrvata grobljima treba omoguciti, dok Miroslav Crncevic, predsednik Mesne zajednice u Sarengradu, selu gde je pre rata zivelo oko 90 odsto Hrvata (sada su tu nastanjene izbeglice iz zapadne Slavonije) kaze da ih o predstojecoj poseti niko nije obavestio " a i groblja su zapustena, mada mi nista nismo dirali, ali moglo bi se svasta desiti " . Bosko Jovanovic, predsednik Mesne zajednice u Iloku smatra da je najbolje za obe strane, ako vec mora da se desi, da Hrvati dodju u vidu neke delegacije. " Ali, jos nije vreme za posete. Situacija ce se normalizovati za deset godina " , misli Jovanovic.

Inace glavni dogadjaj u Iloku je pocetak gradnje pravoslavne crkve koja je ovde porusena u Drugom svetskom ratu. Paroh smatra da ce crkva biti izgradjena do Vidovdana sledece godine, kada je i slava Iloka. O tome kako se Hrvati iz Iloka spremaju za docek svojih sunarodnika u katolickoj crkvi su nam rekli da je velecasni pater Marko otisao u Zagreb, da bi pripremio dolazak. Inace velecasni iz Subotice koji ga zamenjuje smatra da ce sve proci u najboljem redu.

Dokumenti

Hrvatska vlast polako ali sigurno, uz pomog medjunarodnih snaga, uspostavlja svoje institucije u istocnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu. U selu Bilje 153 stanovnika koji su uzeli hrvatske dokumente dobili su i penzij; uprilicena je i prelazna policija a u toku je i formiranje prelaznih carinskih sluzbi. Hrvatska strana je nedavno u Belom Manastiru, Vukovaru i Iloku otvorila urede za izdavanje dokumenata. Rad i disciplinu ureda nadzire UNTAES i prema njihovoj evidenciji 22 000 ljudi je podnelo zahteve za hrvatske dokumente, a prema podacima sa srpske strane do sada je za dokumente podneto 15 000 zahteva. Predstavnici oblasne vlade smatraju da su zahteve za dokumente podneli uglavnom izbeglice nastanjene u SRJ i starije osobe da bi resili problem zaostale imovine u Hrvatskoj. Ipak, ispred ureda u sva tri mesta su velike guzve ali ljudi koji cekaju na odgovore da li su dobili dokumente ne zele da govore za novine. Neki " govorljiviji " kazu da ih je na prihvatanje dokumenata naterao jad.

Bosko Jovanovic iz Iloka kaze da je to sa dokumentima igra hrvatske propagande, da je interesovanje ljudi malo te da u Iloku postoji samo 500 takvih zahteva i da stanovnici negativno gledaju na to. Prema podacima kojima raspolaze UNTAES do sada je obradjeno 11 000 zahteva a Filip Arnold obecava da ce radi efikasnosti uvesti i dva-tri kamiona na terenu. Vojislav Stanimirovic kaze da je ideja UNTAES-a za stvaranje pokretnih biroa dobra i da srpska strana to nece sprecavati. " Ako za izvesno vreme bude doneta politicka odluka da je jedini nacin izlaska na izbore prihvatanje hrvatskih dokumenata, onda ce ih primati svi ljudi jer ce lakse ostvariti svoja prava. " Stanimirovic misli da hrvatskoj strani ne odgovara da podeli svima penzije, jer se lako izracuna da Hrvatska za penzije treba da isplati deset miliona maraka. " U oblasti ima 50 hiljada penzionera, penzije su 200 maraka i da ti svi ljudi podnesu zahteve medjunarodna zajednica bi nalozila Hrvatskoj da im isplati taj novac " , kaze Stanimirovic.

Mandat

UNTAES bi u ovoj oblasti trebalo da ostane do proleca dok se ne sprovedu izbori. Medjutim, kako smo nezvanicno saznali Butros Gali je od Klajna zatrazio da mu se napravi predracun za ove snage do 1999. godine. Svesni da samo ove medjunarodne snage mogu odrzati kakav-takav mir, stanovnistvo Oblasti se nada da ce medjunarodni posmatraci ostati jos deset godina, iako Srbi sve cesce isticu da UNTAES zadovoljava samo formu ali ne i sadrzaj.

Ljubica Stanojevic, potpredsednica udruzenja Vukovarski preporod kaze da se narod sada nalazi u poslednjoj cekaonici. " Necemo da nas niko ucenjuje a zalazemo se i za to da se po Erdutskom sporazumu vrate svi izbegli bez obzira kom narodu pripadaju. Hrvatska vlast misli da ce nas oterati birokratskim, plisanim putem. Medjunarodne kao i hrvatske snage nas moguci savez opstina dozivljavaju kao deciji vrtic. Iako uvek postoje ljudi koji su spremni da odu odavde i zive u nemogucim uslovima mi jos mislimo da postoji nada i zdrave snage. Zato svim medjunarodnim posetiocima govorimo da nam pomognu sada, jer malo je vremena ostalo. Ukoliko pomoc ne stigne na vreme - egzodus je neminovan. "

I dok seljaci u Oblasti ocekuju da ce ipak sledecu zetvu docekati pod srpskom vlascu, jer su zbog toga i sejali, sve vise se prica da su i predsednik oblasti Goran Hadzic i predsednik Oblasne vlade Vojislav Stanimirovic kupili kuce u Srbiji. Za narod je, prema pisanju pariskog " Monda " , iako je to vec demantovano, UNTAES spremio satore.

# VIOLETA MARCETIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.