2393, 08 NOV 1996

NEMACKA I KOSMET

Nemamo dvostruke standarde

O tajnim sporazumima Beograda i Bona; ulasku Jugoslavije u sporazum " Partnerstvo za mir " ; o izbeglicama iz Albanije koje zive na Kosovu; azilantima u Nemackoj

nekoliko dana uoci izbora, zapocet je, razumljivo, najaktuelnijom temom - saveznim izborima. U tom kontekstu, g. Gruber je, pored ostalog, naglasio:

" Mi bismo bili veoma zabrinuti kada bi ovde dosao na vlast neko ko ne bi postovao preuzete medjunarodne obaveze ili kada neka nova savezna vlada ne bi postovala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. "

U ovdasnjoj javnosti se cesto postavlja pitanje - o kakvim je sve " preuzetim medjunarodnim obavezama " rec? Da li osim onih koje su sadrzane u javnosti poznatim medjunarodnim ugovorima i sporazumima postoje i neke druge?

- Ja ne znam za postojanje bilo kakvih tajnih ugovora. A, nadam se da ne ocekujete od mene da podrzim bilo kakve tajne ugovore. To je svakako i stav moje vlade.

Da li u nedavno zakljucenom sporazumu izmedju Bona i Beograda o vracanju vise od sto hiljada gradjana SRJ, mahom Albanaca sa Kosova koji nisu dobili azil u Nemackoj, ima i nekih odredaba koje nisu poznate javnosti? Sta je zvanicni Beograd trazio od vas kao protivuslugu za prihvatanje azilanata?

- Kada je nemacki ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel bio ovde u maju, on je jasno stavio do znanja da je to pitanje od izuzetnog znacaja za buduci razvoj bilateralnih odnosa nase dve zemlje. I, da ce od resenja kosovskog pitanja umnogome zavisiti nas stav prema zahtevima SRJ za povratak u sve medjunarodne forume. Mi smo sada preduzeli i prve konkretne korake u pravcu poboljsavanja uzajamnih veza. Na inicijativu Ministarstva za privredu vlade u Bonu ovde je vec boravila prva velika grupa nemackih privrednika, a potpisana je i izjava o nastavljanju primenjivanja starog jugoslovensko-nemackog sporazuma o uzajamnoj zastiti i podsticanju ulaganja.

U svakom slucaju, nema nikakvih tajnih odredaba u sporazumu Bona i Beograda o vracanju azilanata. Tacno je da smo mi tokom pregovora odbacili zahtev da damo bilo kakvu finansijsku nadoknadu za svakog azilanta i da smo jedino prihvatili, kao sto izricito stoji u potpisanom sporazumu, da snosimo putne troskove za njihov povratak.

Na Kosovu sada zivi i veliki broj Albanaca izbeglica iz Albanije, ciji je status - po nekim misljenjima - sporan. Kako bi Bon reagovao ako bi Beograd primenio isti recept i odlucio da ove ljude, koji nisu dobili drzavljanstvo u Srbiji, vrati u Albaniju?

- Pre nego sto odgovorim na vase pitanje, dozvolite mi da podsetim da se moja vlada uvek zalagala za politicko resenje problema Kosova. Sa svojim partnerima u EU mi smo se zalagali za visok stepen autonomije Kosova u okviru SR Jugoslavije. Sto se tice problema izbeglica iz Albanije koje sada, eventualno, borave na Kosovu, ne znam o koliko ljudi je tu rec. Ali, ako je rec o ljudima koji su dosli u vasu zemlju i tu borave bez odgovarajuceg pravnog osnova, naravno da cu reci da princip za koji se mi zalazemo kada je u pitanju Nemacka, treba da vazi i za vasu zemlju. To je, jednostavno, pravilo da svaka zemlja mora da primi nazad svoje drzavljane. Naravno, u nekim vanrednim situacijama kao sto je rat medjunarodna zajednica ima i obavezu da - makar privremeno - u ime medjunarodne solidarnosti pruzi utociste izbeglicama. Tako je nemacka prihvatila 360 hiljada izbeglica iz BiH. Ali, to je ipak samo privremena, a ne trajna obaveza.

Problem Albanaca na Kosovu koji, kako kazete, nemaju drzavljanstvo Srbije ili SR Jugoslavije trebalo bi, cini mi se, sagledati i sa stanovista duzine njihovog dosadasnjeg boravka u ovoj zemlji. Ako je rec o nekim porodicama koje su dosle u vasu zemlju jos tokom pedesetih ili sezdesetih godina, i koje vec decenijama zive na Kosovu, to bi vec bilo nesto drugo. Jer, protokom vremena stvara se jedna potpuno nova situacija. Ako ste vasim pitanjem zeleli da implicirate da Nemacka primenjuje dvostruke standarde, moj odgovor je: ne, mi se zalazemo za jednake standarde u svakom ovakvom slucaju.

Na koji nacin ce vracanje kosovskih Albanaca, koji su trazili azil u Nemackoj i nisu ga dobili, uticati na sadasnje prilike na Kosovu?

- Mi se nadamo da to nece ni u kom slucaju pogorsati sadasnju situaciju. Nadamo se da ce to pomoci da se citav problem sto pre i sto bolje sagleda.

Da li vec sama cinjenica de je Nemacka uskratila pravo na azil velikom broju Albanaca sa Kosova i da je odlucila da ove ljude vrati, znaci da vase vlasti sada procenjuju da je situacija na Kosovu, koliko-toliko, normalna?

- Ne, to je nesto sasvim drugo. Pravo azila je - prema nasim propisima - iskljucivo licno pravo. Dakle, samo onaj ko uspe da dokaze da je on licno ugrozen zbog nekih svojih ubedjenja, zbog politicke aktivnosti, ili drugih slicnih razloga moze to pravo i da ostvari u Nemackoj. Nezadovoljni, oni ciji su zahtevi odbijeni u prethodnom postupku, mogu da se obrate sudu. Bilo je mnogo takvih slucajeva. Na kraju krajeva, svega oko tri procenta gradjana SR Jugoslavije koji traze azil u Nemackoj uspeva da to i ostvari.

Medjutim, stavovi nase vlade o problemu Kosova nemaju nikakvog uticaja na odluke sudova o zahtevima za odobravanje azila. Sudovi su potpuno nezavisni.

Kakvo politicko resenje na Kosovu vi zelite da vidite?

- Kao sto sam vec kazao, mi smo za visok stepen autonomije, ali, nije na nama da predlazemo kako je uobliciti. Mislim da to treba da bude stvar pregovora izmedju vasih vlasti i onih kojih se to najvise tice. Mi smo spremni da pomognemo u uspostavljanju dijaloga. Kao i u svim pregovorima, konacni rezultat verovatno treba da bude neka vrsta kompromisa.

Cini mi se da je navaznije da proces pregovora zapocne, da se stvori nova povoljnija klima i uspostavi medjusobno poverenje.

Da li to znaci da se vi zalazete da se najkrupnija i najspornija, a to znaci politicka pitanja, ona koja se ticu politickog statusa Kosova, sada - makar privremeno - ostave po strani, i da se najpre zapocne dijalog o onome o cemu se moze lakse postici saglasnost?

- Mi bismo pozdravili bilo koji pristup koji bi u sadasnjim okolnostima pomogao da se razbije led na Kosovu. Recimo, nedavno postignuti sporazum o povratku albanske dece u skole, ako bi bio ostvaren, bio bi idealna stvar. Ima i drugih oblasti, poput zdravstva, medija i jos nekih u kojima bi se vec moglo zapoceti sa poboljsanjem prilika.

Problem Kosova se cesto stavlja u kontekst ukupne stabilnosti prilika na Balkanu. S obzirom na to da ste se vi licno, pre dolaska na sadasnju duznost u Jugoslaviji, bavili odnosima Nemacke sa NATO-om, kako vidite buducnost NATO-a u ovom regionu?

- Kancelar Kol je u vise navrata govorio da istocne granice Nemacke ne bi trebalo zauvek da ostanu istocne granice EU i NATO-a. Dakle, mi vidimo problem ukljucivanja nasih istocnih suseda, demokratskih zemalja u Centralnoj i Istocnoj Evropi u sastav EU i NATO-a, kao stvar istorijskog procesa. Ali, u isto vreme, ne zelimo da ponovo otvaramo proces konfrontacije sa Rusijom, jer bi to bilo protivno interesima nase bezbednosti. Magicna formula - kako pomiriti ta dva naizgled suprotna principa - tek treba da se razvije.

Sto se tice bivse Jugoslavije, jedina zemlja koja sada ulazi u krug mogucih novih clanova NATO-a je Slovenija. Moja vlada o tome jos nije zvanicno formulisala svoj stav i mogu jedino da kazem da ja licno ne verujem da bi bilo koja od novih drzava nastalih u regionu bivse Jugoslavije, osim eventualno Slovenije, mogla u dogledno vreme biti medju onima koje ce biti pozvane da postanu punopravne clanice NATO-a.

Medjutim, sto se tice " Partnerstva za mir " , vi znate da su Slovenija i Makedonija u to vec ukljucene. Hrvatska i BiH pokazuju zelju da se pridruze tom programu u okviru NATO-a. Mi smo im za sada rekli da je - u principu - on za njih otvoren, ali pre nego sto se izjasnimo o njihovim zahtevima, mi cemo sacekati da vidimo kako napreduje primena Dejtonskog i Erdutskih sporazuma.

Da li je zvanicni Beograd do sada na bilo koji nacin izrazavao zelju da se prikljuci " Partnerstvu za mir " ?

- Koliko ja znam, jedino su predstavnici stranke " Nova demokratija " o tome izneli svoj pozitivan stav, ali se zvanicni Beograd o " Partnerstvu za mir " nije do sada izjasnjavao. Stvar je Beograda da o tome odluci. Postoje, kao sto znate, precizni uslovi i svaka zemlja koja zeli da se prikljuci programu mora biti spremna da ih ispuni. Jedan od uslova je da svaka zemlja-clanica mora da dopusti demokratsku, civilnu kontrolu nad svojim oruzanim snagama. Njen vojni budzet mora biti javan...

Dakle, ako to zele, vase vlasti bi trebalo najpre da prouce principe koji omogucavaju pristupanje " Partnerstvu za mir " i da se zapitaju: da li smo spremni da ispunimo uslove? Ako su spremni, oni bi bili dobrodosli, kao i sve druge evropske zemlje.

Priredio: Stevan Niksic



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.