2400 , 27 DEC 1996

TRI ISTRAZIVANjA

ZA SLOBODU

Dve trecine demonstranata kaze da bi bacalo jaja i kad bi znali da ih snimaju policijske kamere

Beogradom svakodnevno demonstrira prosecno izmedju 80 000 i 120 000 gradjana, a taj broj cini 20-30 000 onih koji dolaze na miting i 60 000 onih koji " setaju " . Vise od polovine ovog broja su ljudi koji su se izjasnili da na skupove dolaze svakog dana i ucestvuju tokom celog " programa " , sto znaci da Djindjic i drugovi mogu racunati na 44-66 000 svakodnevno protestujucih koji cine " jezgro " bunta.

Ovo su rezultati koje je prezentirao tim saradnika Instituta za socioloska istrazivanja Filozofskog fakulteta (ISIFF) u Beogradu, u sastavu Marija Babovic, mr Vladimir Vuletic i mr Slobodan Cvejic. Ispitivanje je sprovedeno od 8. do 12. decembra, na uzorku od 500 demonstranata. Istrazivanje je nekomercijalnog karaktera.

Simpatizeri

Reporteri glasila koji su pokusavali da dodju do koliko-toliko precizne procene broja gradjana koji ucestvuju u protestu narocito su imali muke sa povorkom " setaca " , zbog toga sto je povorka bila tolika da je prakticno ni u jednom trenutku nije bilo moguce u celini obuhvatiti pogledom, osim, eventualno, iz vazduha. Istrazivaci Instituta za socioloska istrazivanja su primenili sledeci metod: 20-30 ljudi u redu, jedan red na jedan metar, kolona duga oko tri kilometra..

Sintagma koju je za demonstrante koji nisu studenti nametnula oficijelna RTS-propaganda ( " pristalice koalicije 'Zajedno' " ), a ostali je uglavnom usvojili, prema ovom istrazivanju, nije odgovarajuca. Jedva nesto preko polovine ispitanih (51,5%) se izjasnjavaju kao simpatizeri ili clanovi stranaka iz ove koalicije, dok se ostali smatraju neopredeljenima ili optiraju za druge stranke (18,1%).

Da su se protagonisti koalicije " Zajedno " samo pokazali kao vodje bunta koji nedvojbeno prevazilazi granice ove koalicije govori i podatak da je kod cak 46.6 odsto gradjana koji ucestvuju u protestima osnovni motiv " osecanje za pravdu " , a da su znacajno u drugom planu motivi kao " rusenje komunizma (18,7%) i " stvaranje evro-drustva " ).

Kako je objasnio Vladimir Vuletic, smanjeni antikomunisticki naboj je jedna od glavnih osobenosti ovoga protesta u odnosu na proteste koji su se desavali ranijih godina, pre svega 1991. i 1992. godine.

" Nacionalisti "

Da su se sefovi opozicionih stranaka (Draskovic, Djindjic i Pesic) dobro pokazali i dobro artikulisali zahteve demonstranata, vidi se i iz toga sto njihove govore gradjani ocenjuju prosecnom ocenom 4,14. Sto se tice izbora gostiju koji se pojavljuju za govornicom, time su demonstranti najmanje zadovoljni i prosecna ocena je 3,77. I kada se govori o pozeljnim sagovornicima, na listi onih za koje bi gradjani voleli da im se obrate vodi Vojislav Kostunica.

Autori istrazivanja, pokusavajuci da odgovore na pitanje koje su narocito aktuelizovala neka strana sredstva informisanja " da li su demonstracije nacionalisticke " , dolaze do zakljucka da su izrazito nenacionalisticke. Razlikovanje " nacionalista " od " nenacionalista " izvrseno je po osnovu odgovora na pitanje " da li bi se nakon promene vladajuceg rezima srpski narod borio za zivot u jednoj drzavi " . Onih koji su pozitivno odgovorili na to pitanje medju ispitanicima je 8,3 odsto, i to je procenat koji istrazivaci uslovno smatraju " nacionalistima " . Medju njima po popularnosti daleko vodi Vojislav Kostunica, koji je u ovoj grupi anketiranih ujedno i najbolje ocenjeni politcar (prosecna ocena 4,15). Zanimljivo je da " nacionalisti " Vojislavu Seselju daju prosecnu ocenu 2,39, sto je manje od ocene koju daju Vesni Pesic (2,73). Jasno je, dakle, o kakvim je " nacionalistima " rec.

Inostranstvo

Jedan od najzanimljivijih aspekata protesta, zahvaljujuci dimenzijama koje je tome dala rezimska propaganda, svakako je odnos ucesnika prema medjunarodnom faktoru. Mimo ocekivanja, rezultati pokazuju da ucesnici protesta nemaju prevelika ocekivanja od inostranih cinilaca. Istrazivanje je radjeno, podsetimo se, od 8. do 12. ovog meseca, dakle, pre nego sto su RTS i drzavni mediji krenuli u kampanju protiv stranih zastava i slicnog.

Samo 4 odsto ispitanika kaze da protest svoju dugotrajnost duguje stranoj podrsci. A ne vise od 15 odsto se obradovalo stranoj podrsci, sto je u kontekstu prvobitnog uverenja da se medjunarodna zajednica, iz svojih razloga, nece upustati u nesto sto bi moglo oslabiti pozicije predsednika Milosevica, zbog njegove uloge u mirovnim pregovorima i sl.

Procenjeni broj muskaraca ukljucenih u protest je 55 odsto, a zena 45 odsto. Obrazovna struktura demonstranata izrazito odudara od obrazovne strukture ukupne populacije centralne Srbije. Dok u Srbiji ima 57 odsto stanovnistva sa zavrsenom ili nezavrsenom osnovnom skolom, takvih je na demonstracijama samo 2,7 odsto. Najbrojnija struktura u setnji Beogradom su strucnjaci (24,4 odsto), i to pre svega strucnjaci iz oblasti prirodnih i tehnickih nauka. Autori istrazivanja to ne naglasavaju, ali se podatak moze smatrati kuriozitetnim, posto se obicno misli da ton ovakvim talasanjima pretezno daje humanisticka inteligencija. Penzionera u protestu je 14 odsto. Mali je broj radnika - svega 8 odsto. Visoko ucesce studenata i ucenika u protestu pokazuje da se biracki korpus opozicije bioloski obnavlja. Socijalna struktura, dakle, pokazuje izrazitu heterogenost.

Oko petine anketiranih su izjavili da im je ovo prvi protest, ali, medju tom petinom ne nalazi se nijedan radnik!

Ocekivanja

Protest je izrazito urban, cak 91,5 odsto procenata je iz gradskih sredina, od toga iz Beograda 83,8 odsto, dok je 8,5 odsto iz prigradskih sredina ili iz sela u unutrasnjosti.

Kao jedan od najvaznijih zakljucaka u istrazivanju autori podvlace da je " sloboda kao osnovna vrednost liberalne ideologije kljucni pokretacki motiv protesta " . Kao najcesce ocekivanje od protesta pominje se prosirenje sloboda - cak 51,6 odsto, a te onda sledi sigurnija buducnost (31,9 odsto, pa poboljsanje standarda (19,7), zajednicki zivot Srba u jednoj drzavi 8,3 i na kraju napredak u karijeri - 7,5 odsto. Zahtev za prosirenje sloboda, dakle, daleko prevazilazi motive koji bi se ticali neposrednog licnog prosperiteta.

Vise od 90 odsto ispitanih smatra da Srbija treba da izgradjuje sistem poput onog u Zapadnoj Evropi.

Demonstranti ispoljavaju izrazito visok stepen odlucnosti. Cak 98,3 odsto iskazuje spremnost da istraje do kraja, svejedno gde i kada bio taj kraj. Magistar Vuletic, medjutim, smatra ovakav rezultat donekle preoptimistickim, i, na osnovu nekih drugih analiza, procenjuje da je takvih odlucnih " do kraja " izmedju pedeset i sezdeset procenata.

A oko dve trecine je odgovorilo pozitivno na pitanje " da li bi bili spremni da bacaju jaja i ako bi znali da ih snima televizijska kamera " . Odsustvo straha je jedna od znacajnih odlika demonstracija, o cemu svedoci i atmosfera na ulicama i brojni transparenti. Studentski protest se dosetio Selimovicevog citata " Boj se ovna, boj se govna, a kad ces zivjeti? "

Studenti koji ucestvuju u protestu pokazuju visok stepen podudarnosti u odgovorima sa " odraslim " demonstrantima. (Istina, studenti malo vise setaju, a stariji malo vise slusaju govore.) Studenti su strozi u ocenjivanju politickih lidera, pre svega opozicionih.

Oko polovine ocekuje delimicno usvajanje zahteva protesta. Oko trecine ocekuje to u celini. Svaki deseti ne ocekuje da ce biti ispunjen ijedan zahtev.

Podrska

Istrazivanja povodom gradjanskog i studentskog protesta u Srbiji sprovele su i neke komercijalne agencije.

Tako " Partner " procenjuje da medju gradjanima Srbije - dakle svim gradjanima Srbije, bez Kosova - da cak 91 odsto zna da se u nekim gradovima odrzavaju protestna okupljanja. Od svih medija, najvise stanovnika Srbije se obavestava putem Prvog programa RTS-a. Medjutim, 34 odsto anketiranih se izjasnjava da ne gleda nikakvu televiziju. Takodje 36,3 odsto se izjasnjava da se ne informise citanjem stampe, a medju novinama najuobicajenije je citanje " Politike " (15,9%), ali joj je uz rame " Blic " (14,7).

Fascinantan je podatak da se cak dve trecine gradjana Srbije informise u razgovorima sa prijateljima i rodbinom.

Podrsku protestnim okupljanjima iskazuje, u vecem ili manjem stepenu, 53 odsto gradjana Srbije, ukljucujuci i Beograd, koje prate dogadjaje u Srbiji. Protiv bunta je trecina gradjana. U Beogradu je ovaj odnos povoljniji u korist protesta, ali razlike nisu sustinske.

Kod gradjana koji se obavestavaju posredstvom RTS-a, cak je 51 odsto onih koji su protiv protesta. Kod onih koji ne prate informativne programe na televiziji, onih koji ne podrzavaju proteste je priblizno trecina, dok je onih koji podrzavaju nesto manje od polovine. Najvecu podrsku demonstranti imaju kod onih koji ne gledaju televiziju - cak preko 60 odsto.

Agencija " Beografiti " napravila je terensko istrazivanje na uzorku od 500 Beogradjana. Prema ovoj agenciji, pozitivno misljenje o protestu koalicije " Zajedno " ima 53,6 odsto stanovnika glavnog grada. Negativno misljenje ima 16,6, dok je 22,4 odsto uzdrzano. Podrska studentskom protestu kod Beogradjana je znatno jaca, i 73 odsto anketiranih podrzava studente, dok je protiv 10,4 odsto.

Zanimljivo je da medju gradjanima Beograda preovladjuju neodredjena optimisticka raspolozenja u odnosu na aktuelna desavanja - 39,64 odsto. Konkretan optimizam u smislu ispunjenja zahteva pokazuje 18 odsto, dok su jedna cetvrtina gradjana pesimisti.

Protest je izrazito neagresivan, jer se i kod ucesnika u protestu (ISIFF), i kod Beogradjana, prema agenciji " Beografiti " , agresivna raspolozenja iskazuju u prakticno zanemarljivim brojkama.

Specijalni dodatak za ovaj broj NIN-a - iztrazivanje u slici:








# SRBOLjUB BOGDANOVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.