2481, JUL 16 1998

KOSOVO

SA LICA MESTA

Igraci golfa

(Specijalno za NIN)

Mestani sela Drsnik, na dva kilometra jugozapadno od Kline, nedeljama danonocno drze straze. Njihov najistureniji polozaj je na manje od puskometa od prvih polozaja ilegalne Oslobodilacke vojske Kosova.

Straze drze stariji mestani, penzioneri uglavnom. Dan je vreme kada se oni mladji, koji drze opasnije, nocne straze, odmaraju. U selu, naseljenom Srbima i Crnogorcima, napetost se oseca i preko dana. Jedan od mladjih, ocito covek koji strazari nocu, nije bio voljan da razgovara sa novinarima. Vidno umoran, neispavan i napet, kratko je rekao "Suvisan si, skloni se." Od njega su mnogo spremniji za razgovor oni stariji, koji su u ponedeljak, kad je grupa novinara dosla u njihovo selo, bili na strazi.

Podno brezuljka, na kome je najistureniji polozaj seoske straze, stoji sa lovackom puskom Djuro Dabizic (63). Penzioner. Nekada je radio na zeleznici. Sada strazari preko dana. "Svaki cas napadaju. Otvaraju vatru iz onih suma", prica on pokazujuci na tek nekoliko stotina metara udaljene sume, kuda prolazi put Pec-Pristina, koji je vise od dva i po meseca presecen, posto dobar deo te saobracajnice kontrolise ilegalna OVK.

"Najjace napadaju nocu, a preko dana nam ne daju ni psenicu da poznjemo. Pre pola sata su njihovi snajperisti pucali na ovaj kombajn", prica Dabizic i pokazuje na obliznju njivu sa zrelom psenicom i kombajnom koji stoji nasred polja.

Klina, grad na liniji sukoba

Mestani Drsnika (oko 800 stanovnika) naoruzani su lovackim puskama, a oko sela, na najisturenijim polozajima, iskopali su rovove. Kazu da je "njihov front prema siptarskim teroristima" dugacak oko pet kilometara. Ubedjeni su da "padne li Drsnik, ode i Klina, a sa njom i cela Metohija". Slicne tvrdnje mogu se cuti i od Srba koji straze drze u selima oko Pristine.

Opstinske vlasti kazu da je na podrucju Kline, zbog napada ilegalne OVK, ostalo nepoznjeveno oko 700 hektara pod psenicom i jecmom, kao i oko 200 hektara pod visnjama, vlasnistvo lokalnog poljoprivrednog kombinata. Parcele sa visnjama nalaze se u zoni sukoba, ili izmedju linija koje drze dve strane. Te parcele pokazuje jedan od strazara dok cuci u dobro ukopanom rovu, zasticenom visokim grudobranom od iskopane zemlje. "Gadjaju nas preko dana sanjperima i automatskim oruzjem", kaze on.

Razgovor novinara i seoske straze prekidaju pucnji iz suma nekih 300, 400 metara vazdusne linije. "Opet snajper", rece stariji covek i brzo zauzima polozaj. Seljani su odgovorili na vatru koja je, posle desetak minuta, utihnula.

U Klini, koja se prostire podno brezuljka gde je selo Drsnik, mnogo je izbeglih Srba iz okolnih sela. U gradicu nema mnogo ljudi na ulicama. Ispred jedne zgrade izbegli Srbi cekaju na red da telefoniraju. U gradu je utociste naslo oko 1 500 Srba iz okolnih sela, kaze predsednik opstine Sveto Dabizljevic. Od 64 sela na podrucju ove opstine, osam je etnicki ocisceno od Srba i Crnogoraca, a u 30 sela, gde ih jos ima, drze straze oko svojih kuca. Prema podacima opstinskih vlasti, Srbi u selima na podrucju opstine Klina drze "front" u duzini od oko 40 kilometara. Naspram njih je podrucje Drenice, gde su koncentrisane jedinice ilegalne OVK.

Na podrucju ove opstine zivelo je nekada 70 000 stanovnika. Srba i Crnogoraca je bilo oko devet hiljada, Roma i Muslimana oko osam hiljada, dok su ostali bili Albanci, muslimanske i katolicke veroispovesti. U gradu su ostali Albanci katolici, a dobar deo Albanaca muslimanske vere je otislo, pricaju gradjani Kline. U gradu je, do izbijanja ostrih sukoba ilegalne OVK i policije, bilo oko dve i po hiljade Srba i Crnogoraca, i oko pet hiljada Albanaca, muslimanske i katolicke veroispovesti, objasnjava predsednik opstine.

Jedna od izbeglica je i Cmiljana Vostinic (68). Do pre nesto vise od tri nedelje zivela je u selu Dusevic, desetak kilometra istocno od Kline. Smestena je u sobici u potkrovlju nekog restorana. "Ovde sam tri nedelje. Pobegla sam sa livade, gde sam plastila, jer su nase komsije Albanci dovukli one u uniformama." Do tada je, kaze, zivela u dobrim odnosima sa komsijama, ali su se naglo promenili pre vise od mesec i po, kada je ubijen postar Nenad Jaredic, koji je posao u selo Dobre Vode na posao.

"Dobro smo ziveli, i sta im bi odjednom. Promenise se posle ubistva. Svi su se, cak i deca, promenili posle ubistva postara Jaredica." Ona i ne pomislja da se vrati u svoje selo. "Strah me, ne bih otisla. Posle ovoga sto se desilo, ne bih smela da zivim vise tamo, ni sa njima." Pati, kaze, za stokom koju je morala da ostavi.

U Dusevicu je bilo 24 srpske kuce, a sada tamo nema nijednog Srbina. Isto je i u obliznjem Jelovcu, gde su "siptarski teroristi spalili svih 12 srpskih kuca", rekao je novinarima Sasa Vostic, dodajuci da su Srbi u tim selima imali samo lovacke puske za koje odranije imaju dozvole. "Rat je, ljudi, a mi kuce cuvali lovackim puskama. Oni imaju i automate i minobacace i bestrzajne topove", kaze on i tvrdi da im policija nije nista pomogla, osim kad su napustali selo.

"Stanje je tesko, narod je uplasen, ima straha i panike, ali verujem da ce drzava suzbiti terorizam", kaze predsednik opstine, navodeci da u gradu nedostaju lekovi, a ima problema i u snabdevanju. Jedina veza Kline je sa Peci, a da bi se stiglo do drugih delova Kosova i Metohije, mora da se ide preko Rozaja u Crnoj Gori. Zato je, otkad je pod blokadom put Pec-Pristina, kolima od Kline do Peci potrebno tri i po sata putovanja, umesto manje od jednog sata.

Nadomak prve linije sukoba, nestalo je poslednjih nedelja deset osoba. U lokalnom Crvenom krstu kazu da za osmoro kidnapovanih imaju kompletnu dokumentaciju, tri su Roma, a petorica Srbi. Za dvojicu otetih jos prikupljaju dokumentaciju. Obavestili su sluzbu trazenja Crvenog krsta i Medjunarodni crveni krst, koji u Pristini imaju svoje predstavnistvo. "Ovi iz Medjunarodnog nisu se pojavili na ovim prostorima tri meseca", rekao je sekretar Crvenog krsta u Klini Predrag Stasic.

Strah od prosirenja sukoba

Na Kosovu se i dalje strahuje od prosirenja sukoba, a kosovski Albanci i dalje s velikom paznjom prate rasplet na politickoj sceni. Desetak partija kosovskih Albanaca ne uspeva vec vise od mesec dana da postigne ikakav politicki sporazum o daljoj strategiji i osvajanju konrole nad ilegalnom OVK.

Dva koncepta, onaj koji zastupa lider kosovskih Albanaca i njegov savetodavni tim G-15, nikako da nadje zajednicke tacke sa predlogom Albanskog demokratskog pokreta i Parlamentarne partije Kosova, ciji su lideri Redzep Cosja i Adam Demaci. Rugovin Demokratski savez Kosova najavljuje da ce do kraja sedmice konstituisati paralelni parlament, koji ce izabrati novu "kosovsku vladu", pod cijom bi kontrolom bila i ilegalna OVK.

Generalni sekretar ADP Mehmet Hajrizi kaze da se u tom slucaju ne moze racunati na potpunu kontrolu OVK, koju, kako on smatra, moze da kontrolise samo zajednicko, medjupartijsko telo, u cijem sastavu bi bili i predstavnici OVK, pod nazivom Nacionalno vece Kosova.

Rugova je pre dve sedmice pokusao da ubedi stranacke prvake da je njegov predlog svrsishodan, ali ti medjupartijski susreti nisu uspeli. Nije bolje prosao ni sef americke delegacije za Balkan Ricard Holbruk koji, takodje, nije uspeo da isposluje dogovor partija o nacinu kontrole ilegalne OVK. Ne zna se da li je u medjuvremenu bilo pokusaja da Rugova odrzi nove medjupartijske konsultacije.

Za to vreme OVK, koja se jedino oglasava preko medija na albanskom jeziku, ne reaguje ni na Rugovinu ponudu,niti na zakljucke bonskog sastanka Kontakt grupe za Balkan, koji su medju kosovskim Albancima i njihovim stranackim prvacima primljeni s velikom rezervom, ali i kritikom. Rugova je kazao da je od tih zakljucaka "ocekivao vise", a za najavu da ce Kontakt grupa uraditi okvir buduceg autonomnog statusa Kosova, kazao da je to jedan od predloga koji postoje i u drugim medjunarodnim organizacijama. On je izrazio nadu da ce Kontakt grupa "uvaziti zahteve za nezavisno i neutralno Kosovo, sa svim garancijama za Srbe, kao najboljim resenjem". Jedino je clan njegovog pregovarackog tima Mahmut Bakali te zakljucke ocenio kao ohrabrujuce.

Jedan zapadni diplomata u Pristini, koji insistira na anonimnosti, kaze da je loptica na terenu kosovskih Albanaca, a poziciju njihovih politickih predstavnika uporedjuje sa igracem golfa cija je loptica pala u ono polje gde je pesak, pa se tesko izbacuje napolje. Mehmet Hajrizi iz ADP smatra da to nije tacna tvrdnja posto je ubedjen da je Beograd kocnica za nastavak dijaloga, a lideri partija dogovorili bi se, u roku od 24 casa, o zajednickoj platformi "ukoliko bi rezim u Beogradu ispostovao zakljucke londonskog sastanka Kontakt grupe".

MILOS JEVTOVIC

(Beta)



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.