2491, SEPTEMBAR 24 1998

INTERVJU: PROF. DR NIKOLA POPLASEN, LIDER RADIKALA U RS

RUKA SRPSKOG POMIRENJA

Ovakav rezultat nas obavezuje na kompromis. Stranka koja ne pokaze kompromis nema buducnost. Nas predlog ce biti da sve stranke iz RS udju u vladu srazmjerno broju poslanika

Nikola Poplasen (1951, Sombor), predsjednik Srpske radikalne stranke Republike Srpske, na parlamentarnim izborima u BiH ubjedljivo je trijumfovao kao kandidat koalicije SDS i SRS za funkciju predsjednika Republike Srpske. Sadasnji predsjednik RS Biljana Plavsic, u koju je polagala nade medjunarodna zajednica, izgubila je trku za oko 45 hiljada glasova.

U vode politike Poplasen je usao kao osnivac i prvi predsjednik SRS RS 1992. godine. Rat ga je zatekao u Sarajevu gdje je bio predavac na Fakultetu politickih nauka. Profesorsku karijeru nastavio je u Banjaluci na Pravnom fakultetu. U politickom angazovanju nije otisao dalje od poslanickih klupa.

Razgovor sa gospodinom Poplasenom vodimo neposredno nakon objavljivanja odluke Izborne apelacione potkomisije OEBS-a o kaznjavanju SRS RS zbog povrede izbornih pravila. "Skinuto nam je 10 kljucnih poslanika. To je drakonska mjera koja nije utemeljena u izbornim pravilima. Kaznjeni smo za nesto sto je ucinio neko drugi."

Da li ste zadovoljni rezultatom izbora?

- Djelimicno. Zbog pozicije nase stranke na glasackom listicu, greskom biraca, izgubili smo najmanje 30 hiljada glasova, ili najmanje tri poslanicka mjesta. Novoizmisljena Radikalna stranka RS uzela je nase glasove jer su nas biraci zamijenili. To se lako moze vidjeti na dijelu listica gdje se glasalo za Parlamentarnu skupstinu BiH. Glasacki listic je bio konfuzan i izbori vrlo komplikovani. Ipak mi mozemo biti zadovoljni rezultatima.

Bili ste protiv toga da OEBS organizuje izbore. Da li ste zadovoljni nacinom na koji su izbori organizovani?

- Izbore je karakterisala izrazita podrska nekih velikih zemalja i medjunarodne zajednice koaliciji "Sloga". U tom dijelu OEBS je krsio vlastita izborna pravila. Krsio ih je i finansijskom podrskom strankama u koaliciji "Sloga", izrazitom medijskom podrskom i izrazitom politickom podrskom, cak i protivzakonitim odlukama Vlade RS. Osim izrazitih elemenata drzavnog terora, u mnogim medijima bio je prisutan pogromaski odnos prema SDS-u i SRS-u. Sa drzavnih medija smo odstranjivani, ignorisani i prikazivani u svijetlu falsifikata. Citava kampanja je bila na ivici regularnosti.

Kako su se ponasali nezavisni mediji?

- Razlicito. Ima radio-stanica koje su i nama ustupale dosta prostora. Problem je kada se jedna strana potpuno iskljucuje. Mogu da kazem da smo na lokalnim medijima imali pristupa. Neki nezavisni mediji su bili gori, neprofesionalniji, drasticniji i antisrpskiji od bilo kojih novina u Sarajevu. O SRS i meni licno je daleko objektivniji bio sarajevski "Dnevni avaz", nego banjalucke "Nezavisne novine".

SDS i SRS nisu ostvarile parlamentarnu vecinu. Vecinu nema ni "Sloga". Da li je na pomolu nova koalicija?

- Cinjenica da niko nije ostvario relativnu vecinu, dovesce nas u situaciju u kojoj smo trebali davno biti. Sve stranke iz RS treba da sjednu za pregovaracki sto i pokusaju da nadju politicki kompromis. Politicki kompromis je nuzan zbog glasaca koji su se izjasnili za mir, stabilnost i prosperitet. Te civilizacijske tekovine razlicite stranke vide iz razlicitog ugla a dolazak do njih na razlicite nacine. Ovakav rezultat nas obavezuje na kompromis. Stranka koja ne pokaze kompromis, nema buducnost. Nas predlog ce biti da sve stranke iz RS udju u vladu srazmjerno broju poslanika.

Vjerujete li u takav politicki kompromis?

- Duzan sam da vjerujem. Duzni smo da takav pokusaj napravimo. Ako ga ne napravimo, ucinili smo veliki promasaj. Za promasaj ce biti odgovoran onaj ko bude cinio blokade i opstrukcije.

Koalicija "Sloga" je najavila svoju zajednicku politicku platformu. Da li bi to moglo voditi u nekom drugom pravcu. Da li je bilo razgovora o "postizbornoj patriotskoj koaliciji"?

- Nisu vodjeni takvi razgovori. Bilo bi to neozbiljno prije objavljivanja zvanicnih rezultata. Ne vjerujem da "Sloga" moze imati platformu koja bi vodila razaranju RS i obaranju Dejtonskog sporazuma. Sve drugo sto utvrde moze biti osnova za razgovor. Ako oni nastupaju zajednicki, to mozda olaksava i pojednostavljuje stvari na sahovskoj tabli.

Kako ce medjunarodna zajednica gledati na sporazum stranaka iz RS?

- Ne vidim da u tome moze biti nesto sto bi na bilo koji nacin bilo suprotno medjunarodnim pravilima, Dejtonskom sporazumu i sto nije u skladu sa Ustavom i zakonima. Onaj ko to bude osporavao, morao bi da ima argumente. Ja bih volio da vidim koji su to demokratski, ustavni i zakonski argumenti protiv ovakve orijentacije. Ne vidim da bismo mi time osporavali bilo koje pravo drugim narodima, ili uskracivali bilo koje pravo drugom entitetu, ili dovodili time u pitanje rad zajednickih organa.

Postoji strah da bi to moglo usporiti i ugroziti sprovodjenje Dejtonskog sporazuma...

- Neki ljudi iz medjunarodne zajednice se plase jedinstva medju Srbima. Ne znam zasto bi jedinstvo medju Srbima ugrozavalo Dejtonski sporazum? Strah se javlja kod onih koji su planirali i organizovali postepenu eroziju i raspad RS i koji na ovom prostoru ponovo vide neku unitarnu BiH pod muslimansko-fundamentalistickom dominacijom. Takav njihov plan je suprotan Dejtonskom sporazumu i medjunarodnim normama. Srbi imaju pravo na samoorganizaciju i stepen drzavnosti kako je definisano Dejtonskim sporazumom.

Vasa stranka je bila ostar kriticar politike predsjednice Plavsic. Optuzivali ste je za kolaboraciju sa medjunarodnom zajednicom. Sta cete kao predsjednik mijenjati u politici prema medjunarodnoj zajednici?

- Imacemo potpuno otvoren odnos prema velikim zapadnim zemljama i medjunarodnim organizacijama. Radicemo na produbljivanju i jacanju saradnje na svim planovima, ali u skladu sa Dejtonskim sporazumom i medjunarodnim pravilima koja vaze za odnose medju narodima i drzavama. Nemamo namjeru osporavati nijedan standard koji vazi u svijetu. Predmet nase kritike nije bila takva politika, nego politika koja je vodila eroziji drzavnih atributa RS na bazi antidejtonskih zahtjeva nekih ljudi i nekih predstavnika medjunarodnih organizacija. Nemamo nikakvih razloga da ne odrzimo ono sto nam je Dejton ponudio i da pokleknemo pred nekim telefonskim pozivima. Mi necemo da krsimo nikakve norme i zbog toga cemo javno skretati paznju kad to drugi cine.

Postoji strah dijela javnosti da bi medjunarodna zajednica mogla promijeniti odnos prema RS zbog vaseg izbora za predsjednika RS...

- To su spekulacije. U predizbornoj kampanji se manje-vise radilo o propagandnim efektima. Danas mozete pogledati poslednje izjave medjunarodnih zvanicnika i vidjeti njihov stav. Sada i gospodin Gelbard kaze da se "Poplasen drzi Dejtonskog sporazuma". To je ponovio i gospodin Hejzlok, zvanicni portparol visokog predstavnika. Ja ne poricem da cu raditi na afirmaciji odredaba Dejtonskog sporazuma, a to je dovoljan osnov za saradnju. Medjutim, mi cemo insistirati na ravnopravnosti i jednakom uvazavanju entiteta i tri naroda koji cine BiH.

Gospodine Poplasen, koliko kosovska kriza utice na krizu u BiH i kako vidite razvoj dogadjaja?

- Kosovska kriza ne samo da utice na srpski problem na Balkanu, nego utice i uticace na stabilnost i mir u citavoj juznoj Evropi. Mi se nadamo da ce kriza na Kosovu biti rijesena mirnim putem. To ce biti moguce samo ako Kosovo ostane sastavni dio Srbije, sto podrazumijeva sve oblike autonomnosti siptarskog naroda, izuzev drzavno-politicke autonomnosti i pozicije koja bi stvorila pravnu normu za otcjepljenje. To bi stabilizovalo prilike na Balkanu i pozitivno uticalo na poziciju RS.

Citaoci NIN-a vas pamte kao zestokog kriticara predsjednika Slobodana Milosevica. Sta danas mislite o njemu?

- Nisam odustao od tih kritika, niti sam povukao svoja kriticka zapazanja. Istorija ce suditi o tome ko je bio u pravu. Iza nas su mnogi promasaji koji su nas skupo kostali. Milosevic je danas legitimni predsjednik Jugoslavije i mi moramo saradjivati sa legitimnim predsjednikom najvece srpske drzave i sa njim traziti najpovoljnija rjesenja za srpski narod i mir i stabilnost na juznom Balkanu.

U izbornoj kampanji su vas politicki protivnici optuzivali da ste bivsi marksista i branilac samoupravljanja. Sta biste im odgovorili?

- Te kritike vise govore o mojim politickim protivnicima. Cime sam ja to bio boljsevik i marksista? Najveci broj ljudi u bivsoj Jugoslaviji kupan je u jednoj lijevoj ideologiji marksistickog tipa. To je, naprosto, bilo neizbjezno. Medjutim, uvijek postoji razlika izmedju aktivnosti pojedinih ljudi u onom i ovom periodu i ta primjedba je vrlo nacelna. Ja se nisam odrekao svojih ideja a one su izlozene u nekoliko knjiga i preko 120 naucnih radova. Eventualne moje promasaje treba citirati pa onda uci u diskusiju.

U jednom tekstu koji se pojavio u stampi upravo su citirali vasu doktorsku i magistarsku tezu.

- To je bio naruceni tekst kod "Slobodne Bosne" koji je cist falsifikat. Narucile su ga "Nezavisne novine" iz Banjaluke, a pisale moje kolege iz Sarajeva koje su nekada hvalile moj doktorat i uglavnom nisu razumjele ono sto je napisano. U tom tekstu se namjerno Marksovi citati podmecu kao moji. Citava moja disertacija jeste kritika marksizma i socijalizma kao drustva sa politickom dominantom. Zbog takvog kritickog naboja jedva je prosla kao doktorat. Ona je objavljena kao knjiga "Projektovani covjek" i sve se moze provjeriti. Naziv disertacije je bio "Politicki procesi i ljudske potrebe". Ona je nemarksisticka. Pisana je sa stanovista liberalnih ideja i politickog pluralizma. U njoj je vrsena kritika marksistickog monodeterminizma.

U izbornoj kampanji su kritike na vas racun zavrsavale tvrdnjom da vi i niste predsjednik SRS, nego da je to gospodin Vojislav Seselj. Kakvi su odnosi SRS RS i SRS na cijem celu je Seselj? I kakvi su vasi odnosi sa Seseljom?

- Tu nema nista nejasno. Sve je uredjeno statutima stranaka. Seselj je predsjednik SRS, a ja sam predsjednik SRS RS, koja je registrovana u RS kao autonomna politicka organizacija. Sto se tice mojih odnosa sa gospodinom Seseljom, oni su dobri, prijateljski i saradnicki - na nesrecu onih koji, projektujuci vlastiti karakter, odnose medju ljudima vide samo po principu hijerarhije. Ne znam zasto bih ja slusao Seselja, i on mene. Saradnja sa gospodinom Seseljom je meni od pomoci i imam privilegiju sto tu mogucnost imam gotovo svakodnevno, za razliku od drugih patriota.

Odnosi SRS sa SDS-om bili su dosta nejasni. Bili ste njihovi kriticari i istovremeno koalicioni partneri. Kakvi su odnosi ove dvije stranke?

- SDS i SRS RS su dvije razlicite stranke. Mi smo bili najzesci kriticar SDS-a od 1992. godine i trpili sve posljedice njene monopolske vladavine. Sada smo prvi put bili koalicioni partneri. Nikada nismo dovodili u pitanje strategijske ciljeve SDS-a, ali smo kritikovali mnogo toga sto je radjeno u praksi. SDS je cinio mnoge promasaje i napravio mnogo problema. Poslije posljednjih prociscavanja SDS je revitalizovan i ponovo postao najjaca parlamentarna stranka u RS. Medju nama postoji podudarnost stragegijskih ciljeve koja nam je omogucila koaliciju.

Da li ste razmisljali o licnosti mandatara vlade?

- Uobicajeno je u svim demokratskim zemljama svijeta da predsjednik republike za mandatara predlaze nekoga iz najjace parlamentarne stranke. O konkretnoj licnosti nemam odluku. Ona ce uslijediti nakon razgovora sa predsjednicima stranaka i sefovima poslanickih klubova. Predlog predsjednika je besmislen ako se ne ocekuje da on prodje u skupstini. U prethodnom postupku se mora obezbijediti skupstinska vecina koja ce izabrati koalicionu vladu da bi usli u jedan miran i stabilan period. Neozbiljno je ako predsjednik republike ide sa predlogom koji ce dovesti u pitanje normalan rad skupstine.

BRANKO PERIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.