2507, JANUAR 14 1999

MEDIJI

NADGRADNJA PODATAKA Uplasena za svoje ljude, vlada je odlucila da se pozabavi "Ekonomskom politikom", novinama koje sumnjaju u najveci ekonomski rast u Evropi i fascinantne perspektive nase privrede

Ispostavilo se da je privatizacija medija u Srbiji sasvim uzaludan posao koji nije dobar ni za koga, a najmanje za medije same. Uprkos tome sto je ova oblast cesto bivala "regulisana" raznolikim zakonima koji su ponistavali prethodne, niko jos ne moze biti siguran da ce, samo zato sto postuje propise, izaci iz okrilja majke drzave. Poslednja rec savezne vlade u tom smislu je Uredba, koju je 13. novembra potpisao Momir Bulatovic, a kojom se dvonedeljnik "Ekonomska politika" pripaja Saveznom javnom preduzecu "Borba". Zatim je postavljena nova glavna urednica, nekoliko novinara je suspendovano, nekima je zabranjen ulaz u zgradu, a protiv dotadasnjeg glavnog urednika Milosa Markovica pokrenut je disciplinski postupak zbog "nemarnog obavljanja duznosti".

"Mi smo bili strucni list i iznosili smo podatke, sto je mozda moglo da bude neprijatno, jer su nas citali i ministri", kaze doskorasnji glavni urednik Milos Markovic. "Ako je doslo dotle da se neko plasi da ce novine pokvariti ministre, onda ocito neko nema poverenja u njih. 'Ekonomska politika' je poslednje sto je moglo da stigne na red, sledece je, valjda, da ukinu 'Politikin zabavnik'."

Otisci prstiju

Privatizacija ovih novina, koja je zapoceta 1990. u vreme raspada NIGRO "Borba", zavrsena je pre sest godina. Namenjen odabranoj, uglavnom strucnoj publici, ovaj dvonedeljnik vazio je za jedan od najuglednijih casopisa, za koji su pisala najeminentnija naucna imena. Sa trideset zaposlenih i vise od sto saradnika, funkcionisali su kao posebno preduzece koristeci prostorije u zgradi "Borbe", koje su im deobnim bilansom pripale.

Posle donosenja Uredbe, u razgovoru sa direktorom "Borbe" Zivoradom Djordjevicem, zaposleni su ponudili da se isele iz prostorija s obzirom na to da Uredba predvidja pripajanje svih firmi koje se nalaze u zgradi "Borbe". Receno im je da mogu da odu, ali ne mogu da zadrze svoje akcije.

Onda je, drugi put u mesec dana, dosla finansijska policija. Kako pre Uredbe nisu nasli nikakve nepravilnosti, ovoga puta nadjena je greska - honorarni saradnici nemaju ugovor o radu. Nije uvazeno objasnjenje da nije rec o obicnim honorarcima, vec o strucnim saradnicima, medju kojima su Dragoslav Avramovic, Mladjan Dinkic, Miroljub Labus, Bosko Mijatovic.

Ubrzo zatim na oglasnoj tabli osvanulo je obavestenje o sastanku redakcije ispod koga je bila potpisana nova urednica Verica Dukanac, dotadasnji novinar "Ekonomske politike". Sastanku se niko nije odazvao. Od 14 zaposlenih novinara, 10 je napustilo redakciju, nekolicina je suspendovana i zabranjen im je ulaz u zgradu.

Bivsa zamenica glavnog uredika Milica Kostic optuzena je za nestanak dva kompjuterska misa i tastature, sto je potkrepljeno time sto se na vratima njene kancelarije nalaze njeni otisci prstiju. Zbog toga je privedena u stanicu milicije na jednocasovni razgovor."Rec je o dosta nevesto insceniranoj situaciji, cime treba da se dokaze da mi nismo neistomisljenici, vec osobe koje kradu sitnu kompjutersku opremu u vrednosti od 100 DEM. Ocigledno da je namera bila da se ugase novine, nikakvo pismeno obavestenje nismo dobili, a za smenu smo bukvalno saznali iz novina", kaze Milica Kostic.

Opstanak

Novi, novogodisnji broj sacinjen je najvecim delom od tekstova koje je priredila prethodna garnitura, osim sto su, naravno, promenjeni komentari, izbacena Koraksova karikatura i promenjena predvidjena naslovna strana: stisnuta pesnica i naslov "Ekonomija diktature". Zadrzan je stari logo, a u impresumu su se pojavila samo dva imena, glavne urednice i njene zamenice. U uvodniku, naslovljenom "Opstanak", objasnjeno je da je u poslednjih deset godina "Ekonomska politika" uglavnom trosila ugled koji je imala, da se okrenula izrazavanju politickih stavova marginalnih grupa umesto da se bavi ekonomskim problemima i da je pisala svetskim institucijama moljakajuci za neki dolar ili marku.

Nova urednica Verica Dukanac nije bila raspolozena za razgovor i od nje smo uspeli da saznamo samo da je "list pripojen 'Borbi' zato sto je savezna vlada donela takvu uredbu".

Ekonomski sladokusci cekali su pravoslavnu Novu godinu bez drugog broja novina, iako je trebalo da se pojavi 11. januara. U medjuvremenu, novinari koji su otisli pripremaju se da registruju novo, trece preduzece koje ce polagati pravo na "Ekonomsku politiku". Bitku oko logoa verovatno nece voditi, jer, kako kazu, grupa koja ima ukupno oko 300 godina radnog staza u ovim novinama ima svoju publiku koja je upucena u sve sto se desava i zabune nece biti.

Mada je rec o novinama koje nisu prelazile tiraz od 3 000 primeraka, njihov uticaj merio se profilom citalacke publike koju su cinili visokoobrazovani, poslovni ljudi, direktori, menadzeri, bankari i ministri."Citali su ih ljudi koji su hteli da se informisu o stvarnim ekonomskim kretanjima", kaze za NIN ekonomista i saradnik lista Mladjan Dinkic. "Svesna toga kakve se neistine sire u zvanicnoj politici, vlast se uplasila da ce se nepristrasnom strucnom analizom trovati njeni sopstveni kadrovi. Medju citaocima je bio veliki broj menadzera i direktora, koji su i clanovi SRS-a ili JUL-a, ali ne zbog ideologije, nego zato sto samo tako mogu da posluju. Zato je 'Ekonomksa politika' imala tezinu i nije se uklapala u ideju da svi imaju samo jednu, laznu informaciju."

Niko ne zna kada ce se zavrsiti sudski spor koji ce se, verovatno, pokrenuti oko "Ekonomske politike". Dok se ne razbistri sta je cije, savezne, javne i ostale ustanove ce se siriti, a vlada ce medije, ako ih vec ne ugasi uz pomoc Zakona o informisanju, lako nacionalizovati uredbama.

IVANA JANKOVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.