2509, JANUAR 28 1999

PRIVATIZACIJA ZA POCETNIKE (2)

KIKA BIBIC NA BERZI Izmedju prinicipa akcionarstva i gradjanske drzave postoji nedvosmisleno tesna veza. Da li ce penzioneri kao najveci akcionari biti vesnici demontaze srpskog politickog sistema, ili ce nas u tome omesti informativni mrak u kome zivimo

Penzioneri bi mogli biti najvece zrtve, ili najveci dobitnici srpske privatizacije. Sa pravom da upisu 16 000 DEM besplatnih akcija u preduzecu koje izaberu, 1 200 000 ljudi ima sansu da stvori sigurnije prihode od onih koje im obezbedjuje drzavni penzioni fond. Tu sansu moze da iskoristi samo ako uspe da preskoci jednu veliku prepreku - izabere pravo preduzece i pozivi dovoljno dugo da za nekih pet godina unovci svoje akcije na berzi.

Informativna pomrcina u kome Ministarstvo za vlasnicku transformaciju Vlade Srbije drzi sve gradjane potencijalne akcionare, uprkos zakonskoj obavezi da ih o njihovim vlasnickim pravima detaljno informise, otvorilo je prostor za rad "menadzera portfolija". Ko su oni i zasto su za petama penzionerima?

Juris na penzionere

U nasem slucaju, njihov najpreci posao je da gradjane savetuju u kojim preduzecima da upisu akcije iz prvog kruga privatizacije, a kad za to dodje vreme, u ime svojih klijenata trguju njihovim akcijama na berzi.

Jedna od prvih brokerskih kuca koja je pocela da se bavi tim poslom je "M and V Investments" sa sedistem u Novom Sadu. "Stampali smo letak u 28 000 primeraka u kojem se objasnjava ko i pod kojim uslovima ima pravo na besplatne akcije i kako moze da ga ostvari. Taj letak je eksperimentalno podeljen novosadskim penzionerima uz njihov redovni cek. Smatrali smo da bi oni mogli biti najinteresantnija klijentela jer imaju pravo na najvise besplatnih akcija, a najmanje su informisani", kaze Rade Rakocevic, zamenik generalnog direktora "M and V Investments" i clan grupe nezavisnih ekonomista G -17.

Klijenti sa brokerskom kucom potpisuju ugovor kojim ih ovlascuju da u njihovo ime upisu akcije u preduzecima za koja ocenjuju da su perspektivna. Za ovu uslugu "M and V" nista ne naplacuje (klijent sam snosi troskove upisnice od 50 dinara), ali se klijenti obavezuju da ce 40 odsto dividende ili 50 procenata vrednosti akcija (ako im cena na trzistu skoci) dati svom menadzeru portfolija "M and V Investmentsu".

"Radimo oprezno jer zelimo da sacuvamo ugled koji imamo. U ovom trenutku raspolazemo ovlascenjima gradjana za plasiranje milion i po maraka njihovih vlasnickih prava. Za sada pokrivamo klijente iz Vojvodine, ali cemo uskoro prosiriti poslove i na Beograd", kaze Rakocevic.

Posao u koji se ova brokerska kuca pionirski upustila donece prve rezultate tek za tri do pet godina, kad ce, prema procenama strucnjaka, poceti ozbiljnija trgovina akcijama i isplata dividendi.

Jedno cesko istrazivanje pokazalo je da su pojedinci bili jednako uspesni, ili cak uspesniji od investicionih fondova u trgovanju akcijama, ali u vecini zemalja Istocne Evrope vlade su ulagale milione dolara da bi svoje stanovnistvo upoznale sa vlasnickim pravima.

Kod nas, medjutim, nema previse revnosnih citalaca "Sluzbenog glasnika" SR Srbije, u kome su preduzeca duzna da oglasavaju ulazak u privatizaciju. Po clanu 48.srpskog zakona o privatizaciji, nadlezno ministarstvo je duzno da bar u jednom dnevnom listu obavestava gradjane koja su preduzeca usla u privatizaciju, ali ono to tek od nedavno cini.

Tu "rupu" nisu uocile samo domace brokerske kuce, vec pre svega stranci. "Jedna firma iz SAD raspitivala se da u SRJ napravi svojevrsnu zadrugu akcionara, jednu vrstu investicionog fonda, koji bi upravljao akcijama gradjana. Oni koji bi pristupili tom fondu, dobijali bi dividendu iz njihovih prihoda, a ne od preduzeca ciji su akcionari. Za realizaciju tog projekta trebalo je, medjutim, milion do dva miliona dolara pocetnog kapitala da bi se obezbedila potrebna infrastruktura i od takve ideje se odustalo", objasnjava dr Stojan Dabic, profesor na Fakultetu politickih nauka i poznati jugoslovenski bankarski strucnjak.

Neke brokerske kuce iz Austrije takodje pokusavaju da udju na nase trziste, o tome se pregovara i sa dva investiciona fonda iz SAD, a interesovanje pokadzuje i citav niz manjih stranih firmi.

Nove Dafine

"Bice medju njima i onih koji ce doci sa sumnjivim namerama, ali se nova Dafina moze pojaviti samo ako bi se kod nas pravili pravi investicioni fondovi u koje bi se slile akcije pojedinaca. Ali, ako uloga tih institucija bude samo savetodavna, kao sto je sada slucaj, onda nema mogucnosti za nove piramidalne seme, jer postojeci vlasnici akcija ostaju neotudjivi i stvarni vlasnici akcija i samo oni mogu dati nalog za kupovinu ili prodaju odredjenih hartija od vrednosti", objasnjava Dabic.

U Beogradu je nedavno formiran Medjunarodni centar za razvoj finansijskog trzista i namera je da se sa jednom ili dve domace banke sklopi ugovor da se njihovi salteri osposobe za poslovanje sa gradjanima. Taj centar takodje namerava da savetuje gradjane sta da rade, da li i po kojoj ceni da prodaju akcije.

Mnogi nasi gradjani na privremenom radu u inostranstvu takodje imaju pravo na besplatne akcije, jer su svojevremeno radili u nekoj od drustvenih ili drzavnih firmi. Preko nasih konzulata, jedna strana firma zelela je da stupi u kontakt sa gastarbajterima i da za njih obezbedi to pravo. Za sada ni taj projekat nije "zaziveo", jer je njegova realizacija prilicno skupa, objasnjava Dabic.

"Svojevremeno sam Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje zaposlenih predlagao da formira posebnu sluzbu za utvrdjivanje prava akcionara i pomoc penzionerima da upisu besplatne akcije. Veliki broj firmi plasi se takvih institucija koje okupljaju nekoliko hiljada gradjana sa pravima na besplatne akcije", kaze Dabic.

"M and V Investments" upravo tu vidi svoju snagu. U preduzecima koja se privatizuju, on nastupa sa velikom vrednoscu akcija gradjana, sto znaci da u pojedinim slucajevima moze da osigura i kontrolni vlasnicki paket u tim firmama.

Sta to prakticno znaci? U tom slucaju "M and V" Investments i svi drugi menadzeri portfolija koji zastupaju gradjane, mogu da uticu na poslovnu politiku preduzeca, odlucuju u sta ce se investirati, ili kako ce biti odabran strateski partner i tako direktno stite interes svojih akcionara.

Na pocetku

Da bi se duboko zagazilo u akcionarske vode, pre svega treba naciniti prvi korak. U deset godina rada obnovljene Beogradske berze, akcije su bile retka roba za trgovanje. "Nas najveci zadatak za koji se pripremamo je trgovanje akcijama po osnovu srpskog zakona o privatizaciji, i ocekujemo da ce se prve akcije pojaviti na berzi krajem godine", kaze Pava Zecevic, direktorka Beogradske berze. Ona ocekuje da ce se broj brokerskih kuca sa 27, koliko ih sada ima, povecati na 60, jer ce verovatno i banke biti zainteresovane da ucestvuju u trgovanju akcijama gradjana.

"S obzirom da za bilanse nasih preduzeca niko ne moze da garantuje, sasvim je izvesno da se akcije preduzeca nece pojavljivati na listi A i B Beogradske berze, vec ce za njih postojati posebno trziste", kaze Milko Stimac sa Beogradske berze. "To ce biti potpuno javan i transparentan nacin da se utvrdi cena tih akcija."

Crnogorci koji su se vec okusali u eksperimentalnom trgovanju akcijama na Montenegroberzi, vec su naucili gorku lekciju: njihove cene svakodnevno su padale, a kupaca ipak nije bilo.

"Kod nas generalno vlada kriza nepoverenja u sve drustvene institucije, a posao sa hartijama od vrednosti upravo pociva na poverenju i sigurnosti", objasnjava Stimac. "Akcije zahtevaju drugaciji profil coveka, one ce preinaciti strukturu trzista jer ce akcionari kupovinom ili prodajom, akcija direktno i svakodnevno glasati o poverenju prema jednom preduzecu i njegovom rukovodstvu. Iz toga ce verovatno proisteci i svest da treba da koriste i sva druga gradjanska prava."

Do sada je vecina ljudi stalno nesto ocekivala od drzave, sa akcijama u ruci oni ce postati vlasnici svoje sudbine, kaze Stimac.

Ako smo verovali da nas penzioneri zbog svog konzervativizma, i zavisnosti od milosti drzave, redovno politicki "ukopavaju" na izborima, pravo je vreme da akcionarski i demokratski preokret pocne bas od njih.

TANJA JAKOBI



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.